VIDEO: Šta ako asteroid udari u Mesec 2032. godine i kolike su šanse za to?

U svakoj situaciji postoji svetla strana. Godine 2032. sam Mesec bi mogao imati posebno svetlu stranu ako ga pogodi asteroid širok 60 metara.
VIDEO: Šta ako asteroid udari u Mesec 2032. godine i kolike su šanse za to?
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Šanse za takav događaj su i dalje relativno male (oko četiri odsto), ali nisu zanemarljive.
 
I naučnici se već pripremaju i za loše (ogromni rizici za satelite i veliki meteori koji bi mogli padati po brojnim delovima planete), ali i za dobro (jedinstvena prilika da se prouče geologija, seizmologija i hemijski sastav našeg najbližeg svemirskog suseda), piše ScienceAlert.
Novi rad autora Yifan He sa Univerziteta Tsinghua i saradnika, objavljen kao preprint na sajtu arXiv, osvetljava pozitivnu stranu moguće nauke koju bismo mogli sprovesti ako do sudara zaista dođe.
 
Dana 22. decembra 2032. asteroid 2024 YR4 ima četiri odsto šanse da zapravo udari u Mesec. Ako se to dogodi, oslobodiće energije jednake onoj koju bi izazvala srednje jaka termonuklearna bomba u našeg nebeskog suseda.
To bi bilo milion puta jače od poslednjeg velikog udara na Mesec, koji se desio 2013. i izazvan je mnogo manjim meteorom.
 
Ako zaista udari u Mesec, biće to slučajan, ali koristan događaj za fizičare koji proučavaju udare visoke energije. Iako mogu praviti modele kako bi simulirali udar, posmatranje stvarnog događaja pružiće podatke koji do sada nikada nisu mogli biti prikupljeni.
 
Udar će ispariti stene i proizvesti plazmu, i biće jasno vidljiv iz Pacifičkog regiona, gde će u trenutku udara biti noć.
 
Čak i danima nakon udara, bazeni rastopljenog materijala će se još hladiti, omogućavajući teleskopima poput Džejms Veba da snime detalje tog procesa i prouče kako se formiraju krateri na Mesecu.
 
Krater koji bi nastao trebalo bi da bude oko kilometar širok i 150–260 metara dubok, sa bazenom lave širokim 100 metara u centru. 
 
 
Udar će takođe izazvati globalni "mesečev zemljotres" magnitude pet stepeni Rihterove skale. To bi bio najjači mesečev zemljotres ikada detektovan bilo kojim seizmometrom na Mesecu - a očekuje se još više pre tog datuma, jer se svemirske agencije utrkuju da se vrate na Mesec i pokriju ga naučnom opremom.
 
Praćenje širenja potresa izazvanog udarom pomoći će u proučavanju unutrašnjosti Meseca i razumevanju njegovog sastava bez upotrebe veštačkih eksplozija.
 
Poslednji deo naučne slagalice biće oblak ostataka koji nastanu udarom. Očekuje se da će do 400 kg tih ostataka preživeti povratak u Zemljinu atmosferu, što bi predstavljalo svojevrsnu besplatnu misiju povratka uzoraka sa Meseca - uprkos tome što bi uzorci bili ugljenisani pri ulasku u atmosferu.
 
Ako ste ikada gledali epizodu "The Eye" iz serije Andor ili čitali roman "Seveneves" Nila Stivensona, onda znate koliko spektakularan ovakav prikaz može biti.
 
 
Na vrhuncu, tačno oko katoličkog Božića 2032. godine, simulacije očekuju do 20 miliona meteora na sat kako udaraju u našu atmosferu, a većina njih na "prednjoj ivici" planete biće vidljiva golim okom. Među njima će biti i 100–400 vatrenih lopti (tj. većih komada) po satu.
 
Ali postoji i loša strana svega ovoga. Tih 400 kg meteora mora negde da padne, a izgleda da će se najverovatnije sručiti na Južnu Ameriku, Severnu Afriku i Arapsko poluostrvo.
 
To nisu najgušće naseljeni regioni sveta, ali čak i nekoliko kilograma svemirskog kamena koji padne na Dubai moglo bi izazvati štetu. Možda još opasniji je rizik po satelitske megakonstelacije koje igraju ključnu ulogu u navigaciji i internetu u savremenom društvu.
Takav događaj mogao bi pokrenuti Keslerov sindrom i srušiti celu mrežu za nekoliko godina, onemogućavajući i bezbedno slanje novih objekata u orbitu.
 
Zbog rizika, neke svemirske agencije već razmatraju misiju za preusmeravanje koja bi gurnula asteroid 2024 YR4 van potencijalne putanje sudara sa Mesecom, ali ništa još nije odlučeno.
 
Nije ni sam udar siguran - šanse su samo četiri odsto da se desi - ne kao dobitak na lutriji, ali ni previše verovatno kao bacanje savršene "dvadesetke" u D&D igri.
 
Ako se te šanse povećaju u narednim godinama, kao čovečanstvo moraćemo da odlučimo da li vredi uložiti trud da ga sklonimo. A ako to učinimo, mogli bismo propustiti priliku za neverovatnu nauku - ali možda spasemo celu našu orbitalnu infrastrukturu i poneki ljudski život uz to.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Rusija pokreće svoju verziju Starlinka

Rusija će ove godine pokrenuti serijsku proizvodnju satelita za širokopojasni internet i uspostaviti domaću verziju mreže satelita američkog Starlinka, rekao je izvršni direktor državne svemirske korporacije Roskosmos D