VIDEO: Svemirska opservatorija otkrila čitavo jato crnih rupa koje putuje kroz Mlečni put

Rasuta, paperjasta grupa zvezda koja se preliva preko neba možda u svom središtu krije tajnu: jato od više od 100 crnih rupa zvezdane mase.
VIDEO: Svemirska opservatorija otkrila čitavo jato crnih rupa koje putuje kroz Mlečni put
Foto: Wikipedia (Sloan Digital Sky Survey)
Zvezdani skup o kome je reč zove se Palomar 5. To je zvezdani tok koji se proteže na oko 30.000 svetlosnih godina, a nalazi se na udaljenosti od približno 80.000 svetlosnih godina.
 
Takvi kuglasti zvezdani skupovi često se smatraju "fosilima" ranog Univerzuma. Veoma su gusti i sferični, i obično sadrže oko 100.000 do milion veoma starih zvezda; neki, poput NGC 6397, gotovo su stari koliko i sam Univerzum, piše ScienceAlert.
U svakom kuglastom jatu sve zvezde su nastale u isto vreme, iz istog oblaka gasa. Mlečni put ima više od 150 poznatih kuglastih jata; ovi objekti su izuzetno korisni za proučavanje, na primer, istorije Univerzuma ili sadržaja tamne materije u galaksijama oko kojih kruže.
 
Ali postoji još jedna vrsta zvezdanih grupa koja privlači sve veću pažnju - plimni tokovi, dugačke reke zvezda koje se protežu preko neba.
 
 
Ranije ih je bilo teško identifikovati, ali zahvaljujući podacima svemirske opservatorije Gaia, koja je visokom preciznošću u tri dimenzije mapirala Mlečni put, otkriveno je više takvih tokova.
"Ne znamo kako se ovi tokovi formiraju, ali jedna ideja je da su to poremećena zvezdana jata. Međutim, nijedan od nedavno otkrivenih tokova nema pridruženo zvezdano jato, pa ne možemo biti sigurni. Dakle, da bismo razumeli kako su ovi tokovi nastali, moramo proučiti jedan koji ima povezani zvezdani sistem. Palomar 5 je jedini takav slučaj, što ga čini nekom vrstom Rozetske ploče za razumevanje formiranja tokova, i zato smo ga detaljno proučavali", objasnio je astrofizičar Mark Gijeles sa Univerziteta u Barseloni, kada su istraživači prvi put objavili otkriće.
 
Palomar 5 je jedinstven po tome što ima i veoma široku, razuđenu raspodelu zvezda i dugačak plimni tok koji obuhvata više od 20 stepeni neba, pa su se Gijeles i njegov tim fokusirali na njega.
 
Tim je koristio detaljne N-body simulacije kako bi rekonstruisao orbite i evoluciju svake zvezde u jatu i utvrdio kako su mogle dospeti na svoje današnje položaje.
 
Pošto nedavni dokazi ukazuju da populacije crnih rupa mogu postojati u centralnim delovima kuglastih jata, i pošto je poznato da gravitacione interakcije sa crnim rupama mogu izbacivati zvezde daleko iz jata, naučnici su u neke od svojih simulacija uključili i crne rupe.
 
Rezultati su pokazali da bi populacija crnih rupa zvezdane mase unutar Palomara 5 mogla objasniti današnju konfiguraciju. Orbitalne interakcije bi "izbacivale" zvezde iz jata u plimni tok, ali samo uz znatno veći broj crnih rupa nego što se ranije predviđalo.
 
 
Zvezde koje napuštaju jato efikasnije i brže od crnih rupa promenile bi odnos njihovog broja, znatno povećavajući udeo crnih rupa.
 
"Broj crnih rupa je otprilike tri puta veći nego što se očekivalo na osnovu broja zvezda u jatu, i to znači da više od 20 procenata ukupne mase jata čine crne rupe. Svaka od njih ima masu oko 20 puta veću od mase Sunca, a nastale su u eksplozijama supernova na kraju života masivnih zvezda, kada je jato bilo veoma mlado", rekao je Gijeles.
 
Prema simulacijama tima, za oko milijardu godina jato će se potpuno raspasti. Neposredno pre toga, ono što od njega ostane biće sastavljeno isključivo od crnih rupa koje kruže oko galaktičkog centra. To sugeriše da Palomar 5, zapravo, nije jedinstven, potpuno će se raspasti u zvezdani tok, baš kao i drugi koje smo već otkrili.
To takođe sugeriše da će i druga kuglasta jata verovatno doživeti istu sudbinu. Istovremeno, ovo potvrđuje da su kuglasta jata odlična mesta za potragu za crnim rupama koje će se na kraju sudariti, kao i za teško uočljivom klasom crnih rupa srednje mase, između lakših zvezdanih i masivnih supermasivnih.
 
"Veruje se da se veliki deo spajanja binarnih crnih rupa formira u zvezdanim jatima. Velika nepoznanica u tom scenariju jeste koliko crnih rupa postoji u jatima, što je teško ograničiti posmatranjima jer ne možemo direktno videti crne rupe. Naš metod nam daje način da procenimo koliko ih ima u zvezdanom jatu, posmatrajući zvezde koje one izbacuju", rekao je astrofizičar Fabio Antonini sa Univerziteta u Kardifu u Velikoj Britaniji.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Astronomy".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija