Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji
Munje na Jupiter mogle bi imati više od 100 puta veću snagu od munja na Zemlji, a možda su čak i do milion puta jače, pokazuje nova studija.
Foto: Pixabay
Jupiter, najveća planeta u Sunčevom sistemu, ima srazmerno ogromne oluje, pri čemu neke od njih traju vekovima. Gotovo svaka svemirska letelica koja je do sada prošla pored Jupitera detektovala je munje, sa bljeskovima vidljivim na noćnoj strani planete, piše Space.com.
Na osnovu misija koje su mogle da detektuju samo najjače bljeskove na tamnoj strani, ranija istraživanja su sugerisala da su Jupiterove munje slične "supermunjama" na Zemlji.
Međutim, kada je NASA-ina letelica Džuno počela da kruži oko ove džinovske planete 2016. godine, njena kamera za praćenje zvezda bila je dovoljno osetljiva da detektuje ono što je izgledalo kao brojni slabiji bljeskovi slični onima na Zemlji.
Problem sa posmatranjem Jupitera na noćnoj strani jeste to što njegovi oblaci mogu zakloniti pogled na munje. To može otežati procenu njihove stvarne snage, objasnio je vodeći autor studije Majkl Vong, planetarni naučnik sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.
U novoj studiji, Vong i njegove kolege su umesto toga analizirali podatke sa glavnog instrumenta letelice Džuno, koji može da detektuje radio-signale Jupiterovih munja. Takvi podaci mogu pružiti precizniji način za merenje snage munja, bez uticaja oblaka koji zaklanjaju pogled.
Jedan od izazova sa kojima su se istraživači suočili jeste to što Jupiter često istovremeno ima više oluja u pojasevima koji okružuju planetu. To može otežati utvrđivanje koja je oluja proizvela munju koju je Džuno detektovao. Vong je ovaj problem uporedio sa slušanjem niza pucnjeva na proslavi kineske Nove godine, bez znanja da li dolaze od kokica koje pucaju u blizini ili petardi koje eksplodiraju blok dalje.
Međutim, tokom 2021. i 2022. godine došlo je do zatišja oluja u Jupiterovom severnom ekvatorijalnom pojasu. To je omogućilo naučnicima da se fokusiraju na jednu veliku oluju u isto vreme, određujući njenu lokaciju pomoću Svemirskog teleskopa Habl, letelice Džuno i snimaka amaterskih astronoma. Vong je ove oluje nazvao "prikrivene superoluje". Slično pravim superolujama na Jupiteru, njihova aktivnost je trajala mesecima, ali za razliku od njih, njihovi oblaci su dostizali samo umerene visine.
Džuno je bio dovoljno blizu četiri takve prikrivene superoluje da analizira mikrotalasne emisije njihovih munja.
"Bilo je zaista zadovoljavajuće analizirati statistiku i videti da smo sa našim Džuno podacima zaista beležili većinu impulsa munja na radio-talasinama. Ranije je postojala sumnja da možda beležimo samo najjače impulse i propuštamo slabije", rekao je Vong za Space.com.
Bljeskovi koje su istraživači detektovali u proseku su se javljali tri puta u sekundi tokom ovih preleta. Od 613 izmerenih impulsa, izračunali su da se njihova snaga kretala od približno snage munje na Zemlji do 100 ili više puta jače.
Naučnici upozoravaju da postoje neizvesnosti u njihovim procenama jer su upoređivali emisije munja na Zemlji na jednoj radio-talasinama sa Jupiterovim emisijama na drugačijoj talasnoj dužini. Munje na Jupiteru zapravo bi mogle biti i milion puta jače od onih na Zemlji, navode oni.
Jupiterove munje mogu pomoći u objašnjenju kako funkcionišu njegova atmosfera i oluje. Slično kao na Zemlji, i Jupiter ima konvekciju - mešanje koje prenosi toplotu iz unutrašnjosti.
Vong je objasnio da konvekcija na Jupiteru funkcioniše drugačije nego na Zemlji, jer se vazduh na Zemlji uglavnom sastoji od azota, koji je teži od vode, pa je vlažan vazduh lakši od suvog. Nasuprot tome, Jupiterova atmosfera je dominantno sastavljena od vodonika, pa je vlažan vazduh teži i teže se podiže. To znači da je potrebno mnogo više energije da bi se oluja podigla na Jupiteru, ali kada uspe da dostigne vrh atmosfere, oslobađa mnogo više energije, što dovodi do jakih vetrova i intenzivnih munja.
Istraživači su sugerisali da se munje na Jupiteru verovatno formiraju slično kao na Zemlji, gde se vodena para koja se diže kondenzuje na većim, hladnijim visinama u kapljice i kristale leda koji se električno naelektrišu. Međutim, Vong je napomenuo da i dalje nije jasno zašto su Jupiterove munje snažnije.
"Da li je ključna razlika u tome što je atmosfera od vodonika umesto azota, ili je to zato što su oluje na Jupiteru više i uključuju veće razdaljine?", rekao je Vong u izjavi. Jupiterove oluje su više od 100 kilometara visoke, u poređenju sa oko 10 kilometara na Zemlji. "Ili je možda dostupna veća energija jer je kod vlažne konvekcije na Jupiteru potrebno veće nagomilavanje toplote pre nego što se stvori oluja koja proizvodi munje?"
Naučnici su svoje nalaze objavili u časopisu "AGU Advances".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
EU: Kineske mere i američka ograničenja ugrožavaju evropsku industriju čipova
02.07.2026.•
1
Evropska industrija poluprovodnika suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog kineskih ograničenja izvoza kritičnih sirovina, tehnološke zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i sopstvenih strukturnih slabosti.
Konačno će moći da se sakrije broj telefona u WhatsApp-u: Rezervišite korisničko ime na vreme
01.07.2026.•
0
WhatsApp uvodi jednu od najvećih promena u svom funkcionisanju, time što će omogućiti korisnicima da međusobno komuniciraju bez deljenja broja telefona.
VIDEO: Najveća digitalna kamera počela sa osmatranjem i fotografisanjem svemira
01.07.2026.•
1
Najveća digitalna kamera koja je ikad napravljena počela je da beleži delove univerzuma koje ljudske oči do sada nisu videle.
Uticaj Tiktoka na mozak: Da li je opasan kao što ga predstavljaju
30.06.2026.•
1
Zašto naš mozak traži da skrolujemo kroz Tiktok ili Instagram sve dok ne počnemo da ličimo na zombije? I šta nas tek čeka kada veštačka inteligencija bude mogla da u trenu pravi cele videe "samo za nas"?
Poslovi u eri veštačke inteligencije Ko će ih izgubiti, a ko dobiti?
30.06.2026.•
1
Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju AI, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručuje glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Indonezija ugasila 4,7 miliona Tiktok i Jutjub naloga mlađima od 16 godina
29.06.2026.•
4
Društvene mreže Tiktok i Jutjub deaktivirale su oko 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od 16 godina u Indoneziji, nakon stupanja na snagu novih ograničenja za korišćenje društvenih mreža.
NASA pokreće spasavanje svemirskog teleskopa koji ubrzano gubi visinu
28.06.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA planira da u utorak pokrene misiju spasavanja svemirskog teleskopa Svift, koji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti ubrzano gubi visinu.
NASA-in rover pronašao složena organska jedinjenja na Marsu
28.06.2026.•
0
Možda smo napravili još jedan korak ka odgovoru na jedno od najprivlačnijih pitanja u svemiru: da li smo sami?
Rusija planira da šalje letelice na Veneru
28.06.2026.•
2
Ruska svemirska agencija Roskosmos i Ruska akademija nauka predložile su da istraživanje Venere bespilotnim sondama započne najkasnije do 2036. godine.
Kina ima najbrži superkompjuter na svetu - nadmašio i SAD i Nemačku
28.06.2026.•
1
Jedna od najzanimljivijih primena superkompjutera jeste to što imaju ključnu ulogu u razvoju modela koji se koriste u veštačkoj inteligenciji (AI).
Youtube Shorts dobija prikaz preko celog ekrana i niz novih funkcija
28.06.2026.•
1
Youtube je najavio čitav niz novih funkcija za Shorts, koje će korisnicima biti dostupne tokom narednih dana i nedelja.
Astronomi otkrili dve džinovske planete lakše od šećerne vune
28.06.2026.•
0
Astronomi su otkrili par džinovskih planeta koje su lakše od šećerne vune, takozvane "super-puf" planete veličine Jupitera.
VIDEO: Humanoidni roboti stižu u američke škole kao asistenti nastavnicima
28.06.2026.•
0
Škole u SAD uvešće humanoidne robote u učionice kroz pilot-program čiji je cilj da unapredi angažovanje učenika i olakša učenje uz pomoć veštačke inteligencije.
OpenAI odložio javno predstavljanje GPT-5.6 na zahtev američkih vlasti
27.06.2026.•
0
Kompanija OpenAI odložila je potpuno javno predstavljanje svog novog modela veštačke inteligencije GPT-5.6 na zahtev administracije Sjedinjenih Američkih Država.
Naučnici uz veštačku inteligenciju dešifrovali tekst sa svitka starog 2.000 godina
26.06.2026.•
2
Međunarodni tim istraživača po prvi put u istoriji virtuelno je razmotao i u potpunosti pročitao antički svitak iz Herkulanuma nazvan "PHerc. 1667".
Naučnici utvrdili granicu iza koje ništa ne može da pobegne iz crne rupe
25.06.2026.•
2
Naučnici tvrde da su prvi put otkrili tragove "horizonta", granice iza koje ništa ne može da pobegne iz crne rupe, navodi se u novoj studiji.
Otkriveno i snimljeno samo srce Mlečnog puta
25.06.2026.•
2
Evropska svemirska agencija (ESA) otkrila je srce Mlečnog puta, pomoću teleskopa Eukild, a to otkriće će pomoći u identifikaciji novih egzoplaneta, preneli su francuski mediji.
Asteroid će u subotu proći pored Zemlje
25.06.2026.•
0
Asteroid (152637) 1997 NC1 u subotu, 27. juna će bezopasno projuriti pored Zemlje i biće vidljiv posmatračima uz pomoć malog teleskopa ili većeg dvogleda, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Arheolozi otkrili tekstilni centar iz doba Vikinga
24.06.2026.•
0
Arheolozi u Danskoj otkrili su veliko nalazište iz doba Vikinga staro više od 1.000 godina, za koje smatraju da je predstavljalo značajan centar za proizvodnju tekstila i svedoči o visokom stepenu organizacije tadašnjeg
Wikipedia ograničava upotrebu veštačke inteligencije u uređivanju svojih članaka
23.06.2026.•
0
Onlajn enciklopedija Wikipedia ograničiće upotrebu veštačke inteligencije u procesu uređivanja članaka na svojoj platformi, izjavio je njen suosnivač Džimi Vejls, dodajući da ne veruje dovoljno toj tehnologiji.
Veštačka inteligencija i novinarstvo: Slučaj koji je uzdrmao nemačke medije
21.06.2026.•
1
Čuveni komentator nemačkog lista naveliko je pisao tekstove pomoću veštačke inteligencije i sada je stavljen na led. Koliko daleko smeju da idu mediji kada koriste ovu alatku?
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar