Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji

Munje na Jupiter mogle bi imati više od 100 puta veću snagu od munja na Zemlji, a možda su čak i do milion puta jače, pokazuje nova studija.
Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji
Foto: Pixabay
Jupiter, najveća planeta u Sunčevom sistemu, ima srazmerno ogromne oluje, pri čemu neke od njih traju vekovima. Gotovo svaka svemirska letelica koja je do sada prošla pored Jupitera detektovala je munje, sa bljeskovima vidljivim na noćnoj strani planete, piše Space.com.
 
Na osnovu misija koje su mogle da detektuju samo najjače bljeskove na tamnoj strani, ranija istraživanja su sugerisala da su Jupiterove munje slične "supermunjama" na Zemlji. 
 
Međutim, kada je NASA-ina letelica Džuno počela da kruži oko ove džinovske planete 2016. godine, njena kamera za praćenje zvezda bila je dovoljno osetljiva da detektuje ono što je izgledalo kao brojni slabiji bljeskovi slični onima na Zemlji.
Problem sa posmatranjem Jupitera na noćnoj strani jeste to što njegovi oblaci mogu zakloniti pogled na munje. To može otežati procenu njihove stvarne snage, objasnio je vodeći autor studije Majkl Vong, planetarni naučnik sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.
 
U novoj studiji, Vong i njegove kolege su umesto toga analizirali podatke sa glavnog instrumenta letelice Džuno, koji može da detektuje radio-signale Jupiterovih munja. Takvi podaci mogu pružiti precizniji način za merenje snage munja, bez uticaja oblaka koji zaklanjaju pogled.
 
Jedan od izazova sa kojima su se istraživači suočili jeste to što Jupiter često istovremeno ima više oluja u pojasevima koji okružuju planetu. To može otežati utvrđivanje koja je oluja proizvela munju koju je Džuno detektovao. Vong je ovaj problem uporedio sa slušanjem niza pucnjeva na proslavi kineske Nove godine, bez znanja da li dolaze od kokica koje pucaju u blizini ili petardi koje eksplodiraju blok dalje.
Međutim, tokom 2021. i 2022. godine došlo je do zatišja oluja u Jupiterovom severnom ekvatorijalnom pojasu. To je omogućilo naučnicima da se fokusiraju na jednu veliku oluju u isto vreme, određujući njenu lokaciju pomoću  Svemirskog teleskopa Habl, letelice Džuno i snimaka amaterskih astronoma. Vong je ove oluje nazvao "prikrivene superoluje". Slično pravim superolujama na Jupiteru, njihova aktivnost je trajala mesecima, ali za razliku od njih, njihovi oblaci su dostizali samo umerene visine.
 
Džuno je bio dovoljno blizu četiri takve prikrivene superoluje da analizira mikrotalasne emisije njihovih munja.
 
"Bilo je zaista zadovoljavajuće analizirati statistiku i videti da smo sa našim Džuno podacima zaista beležili većinu impulsa munja na radio-talasinama. Ranije je postojala sumnja da možda beležimo samo najjače impulse i propuštamo slabije", rekao je Vong za Space.com.
 
Bljeskovi koje su istraživači detektovali u proseku su se javljali tri puta u sekundi tokom ovih preleta. Od 613 izmerenih impulsa, izračunali su da se njihova snaga kretala od približno snage munje na Zemlji do 100 ili više puta jače.
 
Naučnici upozoravaju da postoje neizvesnosti u njihovim procenama jer su upoređivali emisije munja na Zemlji na jednoj radio-talasinama sa Jupiterovim emisijama na drugačijoj talasnoj dužini. Munje na Jupiteru zapravo bi mogle biti i milion puta jače od onih na Zemlji, navode oni.
 
 
Jupiterove munje mogu pomoći u objašnjenju kako funkcionišu njegova atmosfera i oluje. Slično kao na Zemlji, i Jupiter ima konvekciju - mešanje koje prenosi toplotu iz unutrašnjosti.
 
Vong je objasnio da konvekcija na Jupiteru funkcioniše drugačije nego na Zemlji, jer se vazduh na Zemlji uglavnom sastoji od azota, koji je teži od vode, pa je vlažan vazduh lakši od suvog. Nasuprot tome, Jupiterova atmosfera je dominantno sastavljena od vodonika, pa je vlažan vazduh teži i teže se podiže. To znači da je potrebno mnogo više energije da bi se oluja podigla na Jupiteru, ali kada uspe da dostigne vrh atmosfere, oslobađa mnogo više energije, što dovodi do jakih vetrova i intenzivnih munja.
Istraživači su sugerisali da se munje na Jupiteru verovatno formiraju slično kao na Zemlji, gde se vodena para koja se diže kondenzuje na većim, hladnijim visinama u kapljice i kristale leda koji se električno naelektrišu. Međutim, Vong je napomenuo da i dalje nije jasno zašto su Jupiterove munje snažnije.
 
"Da li je ključna razlika u tome što je atmosfera od vodonika umesto azota, ili je to zato što su oluje na Jupiteru više i uključuju veće razdaljine?", rekao je Vong u izjavi. Jupiterove oluje su više od 100 kilometara visoke, u poređenju sa oko 10 kilometara na Zemlji. "Ili je možda dostupna veća energija jer je kod vlažne konvekcije na Jupiteru potrebno veće nagomilavanje toplote pre nego što se stvori oluja koja proizvodi munje?"
 
Naučnici su svoje nalaze objavili u časopisu "AGU Advances".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

OpenAI gasi aplikaciju Sora

Kalifornijska kompanija Open AI saopštila je da će ugasiti svoju popularnu aplikaciju Sora za pretvaranje teksta u kratke video-snimke.

NASA gradi bazu na Mesecu

NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.