Ljudska populacija postala prevelika za Zemlju

Ljudska populacija je već postala prevelika i previše zahtevna da bi je Zemlja mogla održivo podržavati pri trenutnim nivoima potrošnje, upozorava nova studija.
Ljudska populacija postala prevelika za Zemlju
Foto: Pixabay
Na osnovu više od dva veka podataka o populaciji, tim predvođen Korejem Bredšoom sa Flinders univerziteta u Australiji utvrdio je da čovečanstvo živi daleko izvan granica onoga što naša planeta može dugoročno da podrži.
 
Ekolozi opisuju sposobnost okruženja da podrži populaciju neke vrste kao njen "kapacitet nosivosti". To je procena broja jedinki određene vrste koje mogu dugoročno preživeti, na osnovu dostupnih resursa i brzine njihovog obnavljanja.
Naša vrsta, Homo sapiens, posebno je dobra u pomeranju granica tog kapaciteta, zahvaljujući sklonosti ka pronalaženju tehnoloških rešenja za prevazilaženje prirodnih ograničenja obnavljanja resursa - posebno eksploatacijom fosilnih goriva.
 
Zanimljivo je da termin "kapacitet nosivosti" potiče iz brodarske industrije s kraja 19. veka, kada su brodovi na ugalj zamenjivali one na jedra. Prvobitno je korišćen za izračunavanje količine tereta koju brod može da nosi, a da pritom ne ugrozi količinu uglja i vode potrebne za pogon ili posadu potrebnu za upravljanje brodom, piše ScienceAlert.
 
Upravo je prelazak na fosilna goriva u brodarstvu i drugim industrijama omogućio brz rast populacije u 20. veku, nešto na šta nas podseća i rat SAD-Iran koji remeti globalno snabdevanje gorivom i populacija koje od njega zavise. Trenutna populacija Zemlje iznosi oko 8,3 milijarde.
"Današnje ekonomije, zasnovane na neprekidnom rastu, očigledno ne prepoznaju regenerativna ograničenja održivog rasta populacije, jer fosilna goriva veštački nadoknađuju razliku", piše tim.
 
Bredšo i tim napravili su procenu kapaciteta nosivosti ljudi zasnovanu na dokazima, koristeći modele ekološkog rasta kako bi pratili promene u veličini populacije i stopama rasta tokom poslednja dva veka, globalno i regionalno.
 
Oni razlikuju maksimalni kapacitet nosivosti - teorijski apsolutni limit, bez obzira na glad, bolesti i ratove - i optimalni kapacitet nosivosti, gde je veličina populacije održiva i zadovoljava minimalni standard života.
 
"Zemlja ne može da prati način na koji koristimo resurse. Ne može da podrži ni današnju potražnju bez velikih promena, a naši nalazi pokazuju da guramo planetu dalje nego što može da izdrži", kaže Bredšo.
 
Pre 1950-ih, populacija je rasla sve brže, ali početkom 1960-ih stopa rasta počela je da opada, iako je populacija nastavila da raste.
 
"Ova promena označila je početak onoga što nazivamo 'negativna demografska faza'. To znači da dodavanje više ljudi više ne vodi bržem rastu. Kada smo analizirali ovu fazu, otkrili smo da će globalna populacija verovatno dostići vrhunac između 11,7 i 12,4 milijarde ljudi krajem 2060-ih ili 2070-ih ako se trenutni trendovi nastave", navodi dalje Bredšo.
 
Oko 12 milijardi predstavlja apsolutni maksimum kapaciteta, ali je daleko od optimalnog pri trenutnim nivoima potrošnje, koje tim procenjuje na oko 2,5 milijarde.
 
Ovo je prva studija koja istražuje odnos između promene populacije po glavi stanovnika i dugoročnog prosečnog broja stanovnika. Pokazala je da su ljudska društva prešla sa trenda gde više ljudi znači brži rast populacije na trend gde se kriva izravnava: sa većom populacijom, stopa rasta opada.
 
Ali čak i uz sporiji rast, naša populacija je već daleko iznad održivog kapaciteta prema modelima ovog tima.
 
Razlika između optimalnih 2,5 milijarde i trenutnih 8,3 milijarde može objasniti probleme prekomerne potrošnje sa kojima se suočava naša vrsta.
 
Na primer, u januaru ove godine UN su objavile da se svet nalazi u stanju "bankrota vode". Populacije životinja opadaju jer ne mogu da se takmiče sa ljudima za resurse ili da prate našu potrošnju.
 
Naše oslanjanje na fosilna goriva za kratkoročno povećanje kapaciteta planete, za proizvodnju đubriva ili energiju za svakodnevni život, takođe se ne pokazuje kao održivo. Ona dodatno doprinose klimatskim promenama koje remete ekosisteme i resurse širom sveta.
Zanimljivo, studija sugeriše da promene u globalnoj temperaturi, ekološkom otisku i ukupnim emisijama bolje objašnjava rast populacije nego rast potrošnje po osobi.
 
"Sistemi za održavanje života na planeti već su pod pritiskom i bez brzih promena u načinu korišćenja energije, zemlje i hrane, milijarde ljudi će se suočiti sa sve većom nestabilnošću. Naša studija pokazuje da ta ograničenja nisu teorijska već se dešavaju upravo sada", kaže Bredšo.
 
Ipak, iako studija daje prilično sumornu sliku, istraživači kažu da još nije kasno.
 
"Zemlja ne može da podrži buduću ljudsku populaciju, niti čak ni sadašnju, bez velikih promena u društvenim i kulturnim praksama korišćenja zemljišta, vode, energije, biodiverziteta i drugih resursa. Manje populacije sa nižom potrošnjom daju bolje rezultate i za ljude i za planetu. Prozor za delovanje se sužava, ali značajne promene su i dalje moguće ako države sarađuju."
 
Kao i kod svakog modelovanja na globalnom nivou, postoje ograničenja. Previše je promenljivih na Zemlji da bi se sve uzelo u obzir, pa ove brojke treba posmatrati kao procene zasnovane na dostupnim podacima.
 
Kapacitet nosivosti takođe ima etičke implikacije: ljudi nemaju iste mogućnosti niti troše iste resurse, a rasprave o kontroli populacije često su opterećene rasizmom i diskriminacijom.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Environmental Research Letters".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Bojan

    21.04.2026 11:47
    Mars je spas !!!
    Pa da prenaseljen je Menheten , Tokio ...... neka pale na Mars svi kojima je ovde skuceno !!!!!!!
  • Ja Poštar

    20.04.2026 10:49
    Prenaseljenost
    Sve ljude sveta Možemo smestiti. A teritoriju Vojvodine.Toliko o prenaseljenosti....
  • Maja

    17.04.2026 21:40
    Obične gluposti. Treba te kojima smeta ljudska civilizacija naterati da se oni više ne razmnožavaju. Bež njih bi svet bio u odličnom skladu!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.