Ogromno zvono odeknulo je jutros u Hirošimi na 75. godišnjicu prvog napada atomskom bombom u istoriji, na početku komemorativne svečanosti s koje je gradonačelnik pozvao sve zemlje da odbace sebični nacionalizam i ujedine se u borbi protiv svih pretnji.
Zbog protivepidemijskih mera, ulazak u Memorijalni park mira na komemorativnu svečanost ove je godine bio ograničen samo na preživele i njihove porodice.
S obzirom na značaj 75. godišnjice bombardovanja, u kojem je ubijeno 140.000 ljudi, uprkos epidemiji virusa korona, gradske vlasti su, uz stroge mere opreza, ipak odlučile da održe komemoraciju.
"Šestog avgusta 1945. jedna atomska bomba uništila je naš grad. Tada se govorilo da ovde ništa neće rasti narednih 75 godina, a ipak Hirošima se oporavila i postala simbol mira", rekao je gradonačelnik Kazumi Macui.
Nebo je bilo vedro 6. avgusta 1945. kad je u 8:15 časova američki bombarder "B-29 Enola Gay" bacio na grad atomsku bombu "Little Boy" koja je istog dana i narednih nedelja usmrtila 140.000 ljudi.
Danas, 6. avgusta, tačno u vreme kad je bomba eksplodirala, zazvonilo je veliko zvono dok su okupljeni u memorijalnom parku na jakoj letnoj vrućini tišinom odali počast žrtvama.
Gradonačelnik Macui prisetio se pandemije gripa 1918. koja je oduzela milione života, jer se, istakao je, zemlje, sukobljene u Prvom svetskom ratu, nisu mogle zajednički suočiti s tom pošasti.
"Usledilo je jačanje nacionalizma koji je doveo do Drugog svetskog rata i napada atomskom bombom. Nikada ne smemo dopustiti da se ta bolna prošlost ponovi. Civilno društvo mora odbaciti egocentrični nacionalizam i ujediniti se protiv svih pretnji", poručio je Macui.
Premijer Šinzo Abe tradicionalno je bio na komemoraciji, ali okupljeni, kojih je bilo znatno manje nego prethodnih godina, održavali su fizičku distancu i većina je nosila zaštitne maske.
Tri dana nakon Hirošime, druga atomska bomba "Fat Man" bačena je na grad Nagasaki. Japan je kapitulirao 15. avgusta, otvorivši put završetku Drugog svetskog rata.
Bacili su je oni čije ratne zarobljenike su obezglavljivali (one srećnije) ili seckali na komade i pekli na tihoj vatri (one malo manje srećne). Oni čije poginule vojnike su minirali kako ne bi mogli da budu ni sahranjeni. Oni koje su mitraljirali dok su iskakali iz zapaljenih brodova.
Amerikanci u ovom slučaju.
Sad sam gledala prilog u trajanju od minut i po o ovome, i novinari RT Vojvodine ni jednom rečju nisu pomenuli ko je bacio atomsku bombu, već samo "eksplodirala je uranijumska bomba iznad grada", kao da su je tu doneli vanzamaljci. Ništa SAD, ništa Amerika, ništa ratni zločin...
I nigde niko u tekstovima ne pominje da je ratni zločin - genocid ubiti stotine hiljada žena, dece, civila jednom velikom surovom radioaktivnom bombom. Nema opravdanja za to, da li je ovaj svet normalan da je podlegao moći američkog marketinga. Procena je da je američka vojska samo od kraja II svetskog rata širom sveta pobila preko 20 miliona ljudi, bez da je iko ikada odgovarao ili bio optužen za nešto.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Neonacista Mihail Čikvišvili osuđen je u Njujorku na 15 godina zatvora zbog pokušaja regrutovanja drugih za izvršenje nasilnih napada na Jevreje i rasne manjine.
Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu objavilo je da protiv jednog 25-godišnjaka iz sela Malotino vodi istragu za čak četiri ubistva i dva pokušaja ubistva.
Direktor FBI Kaš Patel u raspravi u Senatu pomenuo je Srbiju kao jednu od zemalja koje su osumnjičene kineske obaveštajce, optužene za aktivnosti usmerene protiv SAD, vratile Kini umesto da ih izruče SAD.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko proglasio je petak, 15. maj, nacionalnim danom žalosti u znak sećanja na žrtve velikog ruskog napada na glavni grad kada je poginulo sedam osoba.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit izjavio je danas da je odlučio da podnese ostavku na tu funkciju, jer je osetio da raste pritisak, ne samo na njega, već i na same strukture Dejtonskog sporazuma.
Glavni grad Poljske, Varšava, registrovala je danas svoj prvi istopolni brak, sprovodeći sudske presude koje zahtevaju od zemlje da prizna istopolne brakove registrovane u inostranstvu.
Predsednik SAD Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping sastali su se u Pekingu posle svečanog dočeka koji je Si priredio Trampu ispred Velikog hola naroda.
Tužioci u Francuskoj traže da bivši predsednik Nikola Sarkozi ponovo ode u zatvor, sada na sedam godina, zbog sumnje da je Moamer el Gadafi tajno finansirao njegovu predsedničku kampanju iz 2007. godine.
Londonska policija saopštila je danas da je tokom pilot-projekta korišćenja kamera za prepoznavanje lica u južnom delu Londona uhapšeno više od 170 osoba osumnjičenih za različita krivična dela.
Evropska komisija je predstavila novi set predloga koji uvodi koncept "jedinstvene karte" za putovanja koja kombinuju usluge različitih železničkih kompanija.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth Social vizuelni sadržaj u formi mape koja prikazuje Venecuelu kao deo SAD, uz natpis "51. država" ("51st State").
Predloženi sistem protivraketne odbrane američkog predsednika Donalda Trampa, poznat kao "Zlatna kupola za Ameriku", mogao bi da košta čak 1,2 biliona dolara tokom narednih 20 godina.
Sud pravde EU presudio je da države članice mogu da uvedu obavezu "pravične naknade" za izdavače kada digitalne platforme koriste njihove novinske sadržaje.
Jedan zaposleni u muzeju Luvr u Parizu priveden je i izveden pred istražnog sudiju zbog sumnje da je povezan sa širokom mrežom prevare u prodaji ulaznica, u okviru istrage koja je obuhvatila više osoba.
Rat protiv Irana koštao je Sjedinjene Američke Države do sada 29 milijardi dolara, što je za oko četiri milijarde više nego što je procenjeno krajem prošlog meseca.
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da je NATO bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine bilo posledica "veoma lošeg i iracionalnog odlučivanja" tadašnjih lidera SRJ.
Komentari 6
Nemanja
Amerikanci u ovom slučaju.
Jelena
Nebojša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar