Minimalac i minimalna potrošačka korpa: Da li je Siniša Mali u pravu da oni nisu u vezi?
Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić već predstavio kolika će biti minimalna zarada u narednoj godini, pregovori Socijalno-ekonomskog saveta o tome su tek u toku.
Foto: Pixabay
Minimalna plata za 2023. godinu iznosi 230 dinara po radnom času bez poreza i doprinosa, odnosno 39.700 dinara neto u proseku.
S druge strane, minimalna potrošačka korpa u maju tekuće godine bila je oko 52.000, dok je minimalna plata istog meseca iznosila 42.320 dinara.
Pri utvrđivanju minimalne cene rada (trebalo bi da) se uzimaju u obzir egzistencijalne i socijalne potrebe zaposlenog i njegove porodice izražene kroz vrednost minimalne potrošačke korpe, kretanja stope zaposlenosti na tržištu rada, stope rasta bruto domaćeg proizvoda, kretanja potrošačkih cena, kretanja produktivnosti i kretanja prosečne zarade u Republici.
Upravo zbog toga sindikati smatraju da minimalac treba izjednačiti sa minimalnom potrošačkom korpom, ali ministar finansija Siniša Mali ističe da ova dva pokazatelja nemaju nikakve veze jedan sa drugim, uprkos tome što je 2021. kazao da će oni biti sinhronizovani do kraja 2023. godine.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe da rast minimalca ne treba određivati u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, jer, kako kaže, minimalna plata se odnosi na jednog člana porodice, dok se minimalna potrošačka korpa odnosi na tri, od kojih dva mogu biti zaposlena.
"Nigde nije zapisano da tročlana porodica treba da živi od jedne minimalne zarade. Trebalo bi pretpostaviti da odrasli članovi rade, i da samim tim postoje dve zarade, ili u proseku, bar jedna i po. S druge strane, veliki broj ljudi ima prihode i mimo zarade - od hobija ili poljoprivrede. Iako je postojalo obećanje pre šest-sedam godina da će se izjednačiti minimalna zarada i potrošačka korpa, to nije nikakva zakonitost, niti je to bilo gde u Evropi, niti svetu izjednačeno", pojašnjava sagovornik list Danas.
On podseća da minimalna potrošačka korpa pokazuje na koji način je nastupila inflacija za proizvode koji u nju ulaze, te da se iz tog razloga ne može upoređivati postotak rasta plata sa ukupnom inflacijom - koja obuhvata prozvode koji nisu u potrošačkoj korpi.
"Minimalna potrošačka korpa obuhvata određene stvari koje su porodici neophodne i može biti orijentir, ali da po svaku cenu to bude nešto što treba dostići, nema logičku vezu. Izjednačavanje je bilo moguće da se nije desila pandemija i poremećaj svetske privrede uzrokovan ratom. U jednom momentu će se one verovatno preklopiti, ali sada je to nemoguće. Prema ceni minimalne korpe sada, plata bi trebala da se poveća 29 do 30 odsto, što bi dalje izazvalo dodatnu inflaciju i probleme oko implementacije. Ministarstvo finansija već predlaže ozbiljno povećanje od 17,8 odsto, i ako se iduće godine očekuje inflacija ispod pet odsto, a rast BDP-a na nivou od 3,5 odsto, to je u sabirku daleko manje nego povećanje od 17,8 odsto", kaže Atanacković.

I sekretar veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović kaže za Danas da minimalna potrošačka korpa ne treba da bude parametar za definisanje minimalne zarade, već da ona mora biti iznos dovoljan da građanima obezbedi dostojanstven život.
"Termin minimalne potrošačke korpe je patentirala država, on ne postoji nigde u svetu. Nekada je to nekome odgovaralo da iznos bude što bliži minimalnoj zaradi, koja je na niskom nivou, iako imamo termin 'potrošačka korpa' koji se koristi svuda. Nema minimalne, maksimalne ili srednje - postoji jedna potrošačka korpa. Šta znači minimalna? Da oni koji primaju minimalnu zaradu jedu manje od onih koji imaju veće plate? Ali ni potrošačka korpa ne treba da bude orijentir, već da se teži tome da minimalna zarada zaposlenima koji je primaju obezbeđuje normalnu egzistenciju", sugeriše Mihajlović.
On dodaje da je na poslednjem sastanku predloženo da povećanje minimalca bude 17,8 odsto, odnosno 47.154 dinara za narednu godinu, što već na samom startu garantuje minus od oko četiri odsto u odnosu na dosadašnju i inflaciju koja sledi.
"Inflacija je bila oko 18 odsto prošle godine kada je utvrđivana minimalna zarada, zbog čega smo i tražili usklađivanje za 2023, a sa projektovanom inflacijom do kraja godine od osam odsto, znači da će prosečna inflacija u ovoj godini biti oko 12 odsto a naredne oko pet odsto, zato su i došli na 17,8 odsto. Ipak, to je inflacija koja u obzir ne uzima potrošačku korpu, u koju ne ulaze mnoge stvari kao što su cene gasa i struje, a za koje je od oktobra i najavljeno poskupljenje. Sve i da inflacija naredne godine padne, cene koje ulaze u potrošačku korpu kao što su cene životnih namirnica, neće padati - bar ne tim tempom. Zbog velikih marži koje imaju trgovinski lanci koji drže monopol, one ostaju u najmanju ruku nepromenjene. S tim u vezi, mišljenja smo da će povećanje od 17,8 odsto već u aprilu-maju 2024. biti anulirano, odnosno da ćemo posle toga imati minus. To znači da će minimalna zarada do kraja sledeće godine biti u istom odnosu kao što je to sada slučaj - osam ili devet hiljada niža od minimalne potrošačke korpe", upozorava Mihajlović.

Ekonomista Mihailo Gajić takođe ističe da je minimalna zarada jedno, a minimalna potrošačka korpa drugo, te da predstavljaju dva entiteta između kojih ne postoji veza.
"Načini na koje se izračunavaju nemaju veze jedan sa drugim. Možemo pričati o standardu radnika u Srbiji i tome koliko treba da iznosi minimalna zarada, ali direktno ako se poveća minimalac, povećaće se i potrošačka korpa. Ni zakonima fizike nije moguće izjednačiti ih. Iznos plata u privredi zavisi od nivoa produktivnosti. Ako želimo plate kao u Nemačkoj, moramo imati i nemačku privredu. Srpska privreda, nažalost, nije toliko produktivna, zato je nivo plata znatno niži. Umesto da pričamo o određivanju minimalne zarade, koja može negativno uticati na ljude koji tek ulaze u tržište rada i one koji imaju najniže kvalifikacije, odnosno koji rade u manjim opštinama van ekonomskih centara kao što su Beograd i Novi Sad, preveliko povećanje minimalca de facto dovodi do povećanja nezaposlenosti. Na taj način, u socijalnom smislu, može naneti više štete nego koristi", upozorava ovaj sagovornik.
Gajić podseća da će ovogodišnja inflacija prema poslednjim projekcijama NBS biti nešto više od 11 odsto na nivou godine, te da, s obzirom na planirano povećanje minimalne zarade od 17,8 odsto, to jeste više od opšte inflacije, ali da radnicima ne znači puno.
"Najveći deo potrošačke korpe odnosi se na kupovinu osnovnih životnih namirnica, naročito onima koji imaju najniža primanja, kao što su minimalne zarade, a inflacija na hranu je mnogo veća nego prosečna - oko 25 odsto. Iz tog razloga, iako na papiru deluje da je kupovna moć veća sa povećanjem minimalca, zapravo i dalje kaska za rastom realnih potreba domaćinstva u pogledu na rast cena", napominje ekonomista.
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
EK žali što je Vučić potpisao "Mrdićeve zakone": Nismo tu da kažnjavamo
02.02.2026.•
12
Evropska komisija izrazila je žaljenje zbog toga što je predsednik Srbije potpisao izmene ključnih zakona u oblasti pravosuđa, ocenjujući da je reč o ozbiljnom koraku unazad na evropskom putu Srbije.
ANEM: Dokumentarna TV - još jedna neregistrovana televizija na kablovskoj
02.02.2026.•
0
ANEM je saopštio da "Dokumentarna TV", koja je dostupna korisnicima kablovske televizije "Telekoma Srbije" i emituje program od novembra, nije zvanično upisana u registar medija Agencije za privredne registre (APR).
Nije izabran generalni direktor RTS-a, v.d. direktora Dragan Bujošević
02.02.2026.•
3
Upravni odbor Radio-televizije Srbije (RTS) na današnjoj sednici nije izabrao generalnog direktora.
Poreska uprava upozorila građane na prevaru putem mejla
02.02.2026.•
2
Poreska uprava Srbije upozorila je danas građane na učestale pokušaje zloupotrebe elektronske pošte, pri čemu se pošiljaoci lažno predstavljaju kao Poreska uprava.
VIDEO: Gradonačelnik Niša sprečio pljačku dragstora
02.02.2026.•
13
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović je, kako su objavili režimski mediji sa snimkom sa sigurnosnih kamera samo par sati nakon događaja, sprečio oružani pokušaj pljačke dragstora u njegovom komšiluku.
Brnabić: Mrdićevi zakoni će ići na post festum analizu Venecijanske komisije
02.02.2026.•
5
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će se ići na post festum analizu Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima nedavno usvojenim u parlamentu.
Stranci uhapšeni zbog pripremanja ubistva na Senjaku
02.02.2026.•
0
Dvadesetšestogodišnji C. N. i dvadesetosmogodišnji S. G. osumnjičeni su da su pripremali ubistvo, 31. januara, u ugostiteljskom objektu na Senjaku.
Vučić sa humanoidnim robotima: Još sam kolo da nauče da igraju
02.02.2026.•
8
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je u Kineskom kulturnom centru, gde je prisustvovao prezentaciji robota kompanije AGIBOT Innovation, da bi Srbija ove godine mogla da bude prva zemlja u Evropi koja bi ih proizvodila.
Građani Srbije počeli i da preprodaju stanove u Grčkoj
02.02.2026.•
5
Cene nekretnina u delovima Grčke koji su najtraženiji za kupovinu među građanima Srbije porasle su u prethodnih pet godina najmanje 50 odsto.
Momirović nakon puštanja iz kućnog pritvora: Idemo dalje
02.02.2026.•
6
Bivši ministar Tomislav Momirović oglasio se na društvenim mrežama nakon odluke suda da mu ukine kućni pritvor.
Voće i povrće na pijacama skuplje nego u marketima: Stručnjaci o mogućem rešenju
02.02.2026.•
9
Cene poljoprivrednih proizvoda veoma variraju od grada do grada, pokazuje zvanična statistika, ali se razlike lako mogu uočiti i u istom gradu u zavisnosti od mesta na kome se oni prodaju.
VIDEO: Pogledajte zaplenu 500.000 tableta, uhapšena dvojica
02.02.2026.•
7
Policija je zaplenila 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila je dve osobe u Zemunu.
Petrov: Podneću ostavku ako se utvrdi da sam se bavio politikom
02.02.2026.•
36
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov tvrdi da će podneti ostavku ukoliko se utvrdi da se "bavio politikom".
Lončar kaže da se u Srbiju vratilo 200 medicinara, ali to nije ni blizu dovoljno
02.02.2026.•
5
Vest koja je ovog meseca izazvala buru u javnosti stigla je iz Opšte bolnice u Ćupriji, kada je v.d. direktor saopštio da zbog nedostatka kadrova privremeno zatvara porodilište.
Putnički vozovi od Beograda do Budimpešte do kraja marta, karta u jednom smeru oko 3.500 dinara
02.02.2026.•
12
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će teretni saobraćaj na pruzi Beograd - Budimpešta krenuti krajem februara, a putnički saobraćaj do kraja marta.
Pala cena kirija, ali ne na nivo kao pre dolaska Rusa: Agent objašnjava šta se očekuje u 2026.
02.02.2026.•
38
Cene zakupa stanova u Srbiji u protekle dve godine primetno su se smanjile, ali se i dalje nisu vratile na nivo iz perioda pre 2022. godine.
Majić: Izjava Petrova opasna, u toku priprema obračuna vlasti i pravosuđa
01.02.2026.•
19
Sudija Miodrag Majić reagovao je na izjavu predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova o sankcijama za sudije koji se javno deklarišu kao protivnici vlasti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - možda i znate
01.02.2026.•
12
Još jedan 021.rs dnevni kviz je tu - za vas.
Vukadinović: Kad bi Marsovac sleteo u Srbiju pomislio bi da je glavni sukob studenata i opozicije
01.02.2026.•
32
Vučić nije stavio pod kontrolu situaciju u Srbiji, ali je u velikoj meri stavio pod kontrolu situaciju unutar svog biračkog tela, što je njemu i najvažnije, izjavio je Đorđe Vukadinović iz Nove srpske političke misli.
Teretnjaci najduže čekaju na Kelebiji
01.02.2026.•
1
Prema informacijama granične policije, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza.
Komentari 17
Petar
Dr mr
X
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar