Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu?
Srbija je napravila jedva minimalan napredak u oblasti socijalne zaštite građana u cilju dostizanja evropskih standarda, zaključak je iz upravo objavljenog izveštaja Evropske komisije o Srbiji.
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, u novom izveštaju sumira poslednjih godinu dana i zaključuje da je Srbija "umereno pripremljena" u oblasti socijalne politike i mera zapošljavanja.
Napravljen je neki napredak iz prošlogodišnjih preporuka tako što su usvojene regulative o bezbednosti na radu, ali ima mnogo nedostataka na kojima Srbija ne radi.
Tako, na primer, još uvek nije ustanovljen program "Garancija za mlade" koji Evropska unija primenjuje, a koji služi da bi mladim ljudima pomogao da kroz obuke i stručnu praksu steknu iskustvo i znanja.
Inače, svim ovim temama u pristupnim pregovorima govori Poglavlje 19, o kojem se u medijima retko kad govori, a koje je jedno od najbitnijih za životni standard građana. Srbija, navodi EK, treba da prestane da odlaže primenu akcionog plana za Poglavlje 19.
Novac koji Srbija izdvaja za programe i mere aktivne politike zapošljavanja nije porastao u odnosu na celokupan BDP države, niti je donet novi, dugoočekivani Zakon o radu.
Najslabija tačka države - briga o najslabijima
U oblasti socijalne zaštite, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, gotovo 28,4 odsto građana je u riziku od siromaštva. U Evropskoj uniji je taj procenat 21,7 odsto.
U najvećem riziku od siromaštva su mladi uzrasta 18-24 godine, kao i stariji od 65 godina, odnosno penzioneri. Pritom, novčana socijalna pomoć ne stiže do svih građana kojima je neophodna.
Srbija je usvojila paket podrške ranjivim porodicama i biznisima koji su pogođeni energetskom krizom, ali nije bilo nikakvih mera da se poboljša obuhvat novčanom socijalnom pomoći za građane i porodice kako bi se smanjio rizik od siromaštva.
Mesečni iznos novčane socijalne pomoći za tročlanu porodicu u Srbiji je 15.806 dinara, dok je minimalna potrošačka korpa 39.623 dinara. U riziku od siromaštva su domaćinstva čiji je mesečni prihod 43.315 dinara.
"Stoga, socijalna davanja pokrivaju svega 40 odsto minimalne potrošačke korpe i izuzetno su niski u odnosu na liniju siromaštva i 60 odsto su medijalne zarade", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Javna potrošnja za socijalnu zaštitu postepeno se smanjuje iz godine u godinu, a penzije su i dalje najveći deo socijalnih davanja. Čak se smanjio i broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženima, odnosno onih koji imaju koristi od tih programa, a za to može da se krivi relativno novi registar Socijalna karta.
I dok nadležni tvrde da je Socijalna karta od aprila 2022 godine pomogla da se isprave greške u sistemu i isključe nepodobni, a uključe podobni za dobijanje socijalne pomoći, nevladine organizacije su digle glas zbog rizika u kojima su Romi i druge osetljive kategorije, poput sezonskih radnika, koji su bili odjednom isključeni iz socijalne pomoći zbog algoritma.
Evropska komisija skreće pažnju na opasnosti koje nosi Socijalna karta i automatske obrade podataka budući da vlada bojazan da zaposleni neće blagovremeno reagovati i sprečiti da program sa socijalne pomoći skine one koji na nju imaju pravo. Kampanju zbog posledica uvođenja Socijalne karte u Srbiji su vodile inicijative na čelu sa Inicijativom za ekonomska i socijalna prava A 11.
"Veliki je problem za građane iz ranjivih kategorija da traže pravnu zaštitu i ulože žalbu na odluku da budu isključeni iz socijalne pomoći", upozorava EK.
Srbija još uvek nema novu strategiju za socijalnu zaštitu i zakon o socijalnim davanjima. Evropska komisija naglašava da kvalitet socijalne zaštite i davanja mora da se popravi jer izuzetno "stroge" mere socijalne zaštite više isključuju korisnike i ne dovode do toga da ranjivi zapravo dobiju pomoć.
Veliki broj dece koja u Srbiji žive u siromaštvu uopšte nisu obuhvaćena socijalnim programima i postoji ogromna razlika u odnosu grad-ruralna područja. Pritom, Srbiji na novih 230 ljudi zaposlenih u socijalnoj zaštiti i dalje nedostaje bar još 700, a optimalno 1.000 novih zaposlenih.
Evropska komisija dodaje da nije bilo nikakvih napora da se poveća dostupnost novčane socijalne pomoći marginalizovanim grupama, ali ni iznos socijalne pomoći, zbog čega nije došlo ni do smanjenja stepena rizika od siromaštva i siromaštva među građanima.
Većina prošlogodišnjih preporuka Evropske komisije na ovu temu - nisu usvojene. Ovaj organ insistira da država u narednom periodu uradi ozbiljnu procenu svoje politike zapošljavanja i procenu kapaciteta Nacionalne službe za zapošljavanje i da efikasnije svojim merama targetira mlade, žene i dugoročno nezaposlene.
Evropska komisija smatra da je krajnje vreme da se uđe u izradu novog zakona o radu i to uz aktivno učešće šire javnosti, ali da se implementiraju i mere koje bi na naše tržište dovele novu radnu snagu.
Treba i da se uskladi visina socijalnih davanja, odnosno novčane socijalne pomoći za ljude koji su ispod granice siromaštva, uključujući novčanu pomoć namenjenu deci, te da se pozabavi radom centara za socijalni rad i njihovim kapacitetima.
Kad je reč o pomenutom Zakonu o radu, sadašnji propis iz 2014. godine tek je delimično usaglašen sa EU zakonima. Srbiji nedostaje još barem 130 inspektora kako bi se ispunila kvota iz akcionog plana za Poglavlje 19, a ovaj zadatak Srbija je odložila za kraj 2025. godine.
Inspektori su 2022. godine otkrili 16 slučajeva radne eksploatacije dece, što je manja brojka u odnosu na 39 slučajeva iz 2021. godine. Najviše slučajeva dečje eksploatacije je u poljoprivredi, pokazuje situacija na terenu. Srbija takođe mora da se fokusira na borbu protiv trgovine ljudima i na preporuke koje je dao Savet Evrope, koji je urgirao još juna 2023. godine da se pojača borba protiv radne eksploatacije, a naročito eksploatacije stranaca u Srbiji.
Zakon o inspekcijskom nadzoru nije usklađen sa relevantnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala, što takođe mora da se menja.
I dalje je najviše slučajeva smrti na radu u oblasti građevine, a zakon koji Srbija ima o bezbednosti na radu je nov i samo je delimično usaglašen sa EU zakonima.
Socijalni dijalog ostaje slaba tačka države, naročito kad je reč o saradnji sa civilnim sektorom. Još uvek nema novog Zakona o štrajku, a trenutni zakon je iz 1996. godine i nije u skladu sa međunarodnim standardima. Iako postoje kolektivni ugovori u javnom sektoru, nema gotovo nijednog u privatnom sektoru.
Minimalac je u januaru 2023. povećan za 14,3 odsto odlukom Vlade, ali bez konsenzusa Socijalno-ekonomskog saveta, koji mora da bude konsultovan na vreme da bi dao svoj doprinos.
Kad je reč o stepenu nezaposlenosti, on se jeste smanjio, konstatuje Evropska komisija. Obim zaposlenosti građana uzrasta 20-64 godine porastao je za godinu dana sa 66,7 odsto na 69,3 odsto, a smanjila se nezaposlenost mladih sa 26,4 odsto u 2021. godini na 24,4 odsto u 2022. godini. Ipak, nezaposlenost je i dalje na visokom nivou, skreće pažnju EK. Stoga se insistira na programu "Garancija za mlade".
Srbija sprovodi program "Moja prva plata" kako bi zaposlila mlade bez radnog isksutva, a u protekla dva kruga programa obuhvaćeno je više od 17.000 mladih. To je dobro, ali nije dovoljno da ima veći uticaj.
Novčana podrška nezaposlenima i dalje je na niska, a samo 0,1 odsto BDP-a izdvaja se za politiku zapošljavanja. Jedva četvrtina nezaposlenih u Srbiji uživa bilo kakvu pomoć u vidu mera zapošljavanja, a oni koji su bili zaposleni nastavljaju da emigriraju zbog posla.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, Srbiji najviše radnika nedostaje u oblasti ekonomije, prava, administracije, trgovine, ugostiteljstva, turizma, geodezije, građevine, ali i mehaničari i metaloinženjeri.
Diskriminacija sveprisutna
Na radnim mestima i dalje je jasno vidljiva diskriminacija po polu i po nacionalnoj pripadnosti. Postoje izvesne mere koje bi trebalo da targetiraju romsku populaciju i pomognu im da se zaposle, ali ne daju rezultate.
Kad je reč o odnosu muškaraca i žena u radnoj sferi, žene su i dalje u gorem položaju. Upošljivost muškaraca je veća od upošljivosti žena, a prosečna razlika u visini zarada za poslove (rodni jaz u platama ili gender pay gap) za muškarce i žene je u Srbiji 8,8 odsto.
Ova razlika u visini zarada je još veća u visokoj tehnologiji i nauci, gde je čak 9,1 odsto. Evropska komisija se u izveštaju dotakla i teme o kojoj se u Srbiji tek pomalo priča u poslednje vreme, a to je neplaćeni, dodatni rad žena, naročito u domaćinstvu.
"Ekonomska analiza monetarne vrednosti neplaćenog rada žena pokazuje da on doprinosi BDP-u oko 21,5 odsto. Samo 25 odsto žena u Srbiji vlasnice su nekretnina. Iako legislativa omogućava odsustvo radi nege deteta i za muškarce i za žene, rodni stereotipi su i dalje snažni i diktiraju da je ženina odgovornost da brine o deci i domaćinstvu. Žene su radile 2,5 sata duže po danu od muškaraca na nezi deteta i starijih, a ovo je jedna od najvećih razlika u odnosu Srbije i Evropske unije na indeksu rodne jednakosti", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Dodaje se da slaba briga o građanima u ruralnim predelima, a naročito o deci u ruralnim predelima, doprinosi stepenu neplaćenog rada žena u domaćinstvima.
Celokupan izveštaj Evropske komisije dostupan je OVDE.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Četvrt miliona domaćinstava u Srbiji živi na jednom minimalcu
22.11.2026.•
0
Prosečno srpsko domaćinstvo svaki drugi zarađeni dinar u toku mesecu potroši na hranu, bezalkoholna pića, stanovanje i komunalije.
O planu Studentske liste prema Kosovu, Rusiji, EU, Kini: "Pragmatično, ali sa naglaskom na nacionalnom"
22.11.2026.•
2
Gotovo mesec dana nakon uverljive pobede na parlamentarnim izborima 25. oktobra, o spoljnoj politici Studentske liste malo se zna.
Srpski planinar teško povređen nakon pada sa stene u Severnoj Makedoniji
22.11.2026.•
0
Instruktor alpinizma iz Srbije (61) zadobio je teške telesne povrede nakon što je pao sa stene tokom penjanja u području starih tunela kod Demir Kapije.
Brnabić saopštila da je dobila pretnje i da su za to odgovorni studenti
22.11.2026.•
15
Visoka funkcionerka SNS Ana Brnabić saopštila je da je dobila preteću telefonsku poruku, u kojoj je prećeno smrću njenom detetu.
Fajnenšel tajms o Generalštabu: Vučić lično pritiskao zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Tramp hotela
22.11.2026.•
4
Britanski list "Fajnenšel tajms" objavio je da je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić "lično vršio pritisak na zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Trampovog hotela u centru Beograda".
Od Milana Radoičića ni traga ni glasa: Ko snosi odgovornost za to i koje su tri moguće posledice
22.11.2026.•
16
Da li je Milan Radoičić napustio Srbiju i ako jeste, kako je mogao da ode bez pasoša - pitanja su na koja nadležne institucije ne daju odgovor.
Pelet ne pojeftinjuje: Dva su razloga za to
22.11.2026.•
4
Tržište drvnog peleta u Srbiji dobro je snabdeveno, a potražnja opada iz nedelje u nedelju, ali cene su i dalje visoke, između 42.000 i 48.000 dinara po toni.
Milivojević traži zabranu SNS: "Jer motika sa korovom ne pregovara"
22.11.2026.•
34
Predsednik DS Srđan Milivojević poručio je da je zabrana SNS neophodan korak u oslobađanju Srbije od sistema koji je razorio institucije, urušio moralne vrednosti i normalizovao korupciju, nasilje i zloupotrebu vlasti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - bez izuzetka
22.11.2026.•
9
Svakog dana novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Šta Studentska lista planira da uradi sa Expo: "Prvo - provera da li je bezbedan"
22.11.2026.•
6
Na pitanje postoji li mogućnost da izložba Expo 2027 bude otkazana, Danijela Milovanović Rodić sa Studentske liste i vanredna profesorka Arhitektonskog fakulteta za N1 je kazala da postoji.
Vučić najavio da će otići iz Skupštine Srbije: "Iako mu se ne može verovati, to će možda i uraditi"
22.11.2026.•
52
Nakon tri dana monologa bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića iz poslaničke klupe na strani opozicije u parlamentu, novi predsednik Skupštine Aleksandar Čupić izabran je većinom glasova.
Karić podnosi predlog Skupštini: Biračko pravo da se stiče već sa 16 godina
22.11.2026.•
12
Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića najavio je da će u ponedeljak, 23. novembra podneti Skupštini Srbije predlog za snižavanje starosne granice za biračko pravo na 16 godina.
Fico pozvao Evropsku komisiju da prati Srbiju: "Urušavanje pravne države"
22.11.2026.•
48
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati situaciju u Srbiji, ocenjujući da u toj zemlji dolazi do urušavanja pravne države.
Dimitrijević: Pitaćemo građane Srbije da li žele u EU ili ne
22.11.2026.•
49
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević izjavila je za N1 da će, kada Srbija ispuni uslove za članstvo u Evropskoj uniji, građani biti pitani da li žele da zemlja postane članica EU.
Šta je Marko Kričak izjavio kod tužioca: "Mislio sam da ću dobiti orden za slučaj Senjak"
22.11.2026.•
9
Šta je nekadašnji načelnik UKP-a Marko Kričak izjavio na saslušanju posle hapšenja zbog nameštanja dokaza Veselinu Miliću u slučaju ubistva na Senjaku?
Zaharova: Srbija neće da uvede sankcije Rusiji i izda nas
22.11.2026.•
22
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da se "Srbija ne pridružuje antiruskim sankcijama".
Dvojica uhapšena zbog podmetanja požara u firmi na Vračaru
21.11.2026.•
1
Policija je u Beogradu uhapsila dve osobe zbog sumnje da su izazvale požar u jednoj firmi na Vračaru, saopštio je MUP.
Vukosavić: Energetski sistem Srbije u ozbiljnim problemima
21.11.2026.•
20
Energetski sistem Srbije suočava se sa ozbiljnim problemima, rekao je poslanik Studentske liste Slobodan Vukosavić.
Komentari 18
Mbm
Pobunjenik
V.A.Laki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar