Vlada Srbije na osnovu šturih objašnjenja ove godine donela 117 rešenja o upotrebi budžetske rezerve

Vlada Srbije je od početka godine donela 117 rešenja o upotrebi budžetske rezerve, uglavnom na osnovu šturih i nepotpunih informacija zašto je tako nešto bilo potrebno, preneo je Forbs Srbija.
Vlada Srbije na osnovu šturih objašnjenja ove godine donela 117 rešenja o upotrebi budžetske rezerve
Foto: 021.rs
Da se ovakva praksa zaustavi ili barem promeni, dogovor je i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji je pre nekoliko meseci sproveo ocenu fiskalne transparentnosti, a rezultati se očekuju narednih meseci. 
 
Evaluacija nije obuhvatala samo problem tekuće rezerve, ali ustanovljeno je da i u ovom segmentu postoje neke nejasnoće, moguće i zakonske.
Moguće je da će, nakon objavljivanja te analize promena ove prakse biti i preuzeta kao obaveza Srbije prema MMF-u i postati zvanični deo programa.
 
U međuvremenu, u Fiskalnoj strategiji za 2026. godinu navodi se da Vlada uz podršku MMF-a sprovodi analizu poreskih rashoda, ali da će prvi izveštaj biti dostupan tek 2026. 
"Na osnovu dobijenih rezultata iz evaluacije planirano je nastavljanje konsultacija sa MMF-om u cilju unapređenja transparentnosti fiskalnih podataka. To obuhvata objavljivanje dodatnih informacija o finansijskim odnosima između države i javnih preduzeća, podacima na nivou opština, javno-privatnim partnerstvima", navedeno je u Fiskalnoj strategiji.
 
Dodaje se da se planira i razjašnjavanje izvora prihoda i kriterijuma za korišćenje budžetske rezerve kao i unapređenje kvaliteta i ažurnosti izveštavanja tokom godine.
Za razliku od MMF-a koji je tek nedavno uočio nedostatke budžeta u vezi sa korišćenjem tekuće budžetske rezerve, Fiskalni savet na to upozorava već duže vreme, poslednji put, u mišljenju na nacrt te Fiskalne strategije. 
 
Oni su upozorili da se "tekuća budžetska rezerva koristi preširoko i netransparentno". 
 
Podsetili su da ovaj instrument postoji da bi se brže i efikasnije plaćali neki vanredni troškovi tokom godine, a  misli se na male troškove pa nema potrebe da to odobrava Skupština, već se sprovodi na osnovu rešenja Vlade. 
 
Međutim praksa u Srbiji je, kako su naveli, drugačija, budžetska rezerva se koristi za finansiranje ad hok mera i politika države koje nikad nisu bile deo javne rasprave ili strateških dokumenata.
 
"Koristi se i za hronično neadekvatno planiranje u nekim oblastima, poput finansiranja lokalnih samouprava, što je ne samo  suprotno duhu budžetske rezerve, već je i suprotno međunarodnoj praksi", navedeno je u mišljenju Saveta.
 
U drugim zemljama postoje ograničenja za upotrebu budžetske rezerve i nije dozvoljeno da se sredstva koja su inicijalno budžetom namenjena za investicije prenamene za finansiranje nekih tekućih rashoda. 
 
Novac, koji je Zakonom o budžetu namenjen za izgradnju puta ili pruge, na primer ne može samo dva ili tri meseca kasnije biti prenamenjen za povećanje plata u javnom sektoru ili za neku drugu svrhu.
 
Vladu Srbije jedino ograničava činjenica da postoji maksimalno dozvoljeni iznos rezerve, a to je četiri odsto prihoda države. 
 
Fiskalni savet je upozoravao da se nekada i ovo ograničenje prekorači, a taj limit godinama je uvećavan, pa je sa 1,5 odsto narastao na sadašnjih četiri.
 
U ovoj instituciji kažu da je dobro što Fiskalna strategija prvi put najavljuje da će razjasniti kriterijume za korišćenje tekuće rezerve, ali da to nije dovoljno i da je potrebno kriterijume precizirati zakonom i umanjiti ukupan limit na tri, a kasnije i na dva odsto.
 
Vlada Srbije je u drugoj polovini maja, samo jednim rešenjem o upotrebi budžetske rezerve preraspodelila više od 11 milijardi dinara i to samo uz objašnjenje "radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih za finansiranje rashoda i izdataka koji nisu bili poznati u postupku donošenja Zakona o budžetu za 2025".
 
U Srbiji je od 2018. do kraja 2022. godine, skrivajući se iza poverljivosti, stroge poverljivosti ili državne tajne, iz budžetske rezerve preraspoređeno najmanje 720 miliona evra, a to je izračunao Fiskalni savet, ali bez podataka za 2019. jer nisu objavljeni.
 
Na poverljiva rešenja odlazi čak 40 odsto ukupnih sredstava iz budžetske rezerve. Od tog iznosa samo 35 odsto opredeljuje se za bezbednosni sektor.
 
Najveći broj rešenja o poveljivosti korišćenja budžetske rezerve ide na adresu Generalnog sekretarijata Vlade Srbije.
 
Od ukupno 158 poverljivih rešenja, čak 53 odnosi se samo na Generalni sekretarijat Vlade, a pojedinačna vrednost ovih rešenja u proseku je bila oko milion evra, pokazala je analiza Fiskalnog saveta.
 
Samo u poslednjem Službenom glasniku od 29. avgusta, ima čak šest takvih rešenja, a da li će se, kada i kako promeniti, znaće se nakon obelodanjivanja analize koja je urađena sa MMF-om.  
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

eRecept od januara 2026. i u privatnom zdravstvu

Pošta Srbije potpisala je ugovor sa kompanijama "Nites" i "Medit", kojim se uspostavlja usluga E-recept u privatnom zdravstvu, na isti način kao u državnom, a treba da počne od 1. januara 2026.