Kako klimatske promene utiču na zdravlje Novosađana?
Klimatske promene sve su vidljivije i u Novom Sadu, pa se samim tim postavlja i pitanje na koji način one utiču na zdravlje građana.
Foto: 021.rs
Gradske vlasti razvile su Akcioni plan za održivu energiju i klimu (SECAP), a u okviru ovog dokumenta nalaze se i podaci o stanju klime u Novom Sadu i načinima na koje klimatske promene mogu uticati na građane.
Kako se navodi, izmenjeni klimatski uslovi utiču na globalno stanovništvo, biodiverzitet, prirodne resurse, infrastrukturu, kao i privredne i društvene delatnosti. S obzirom da odgovor na rizike nije struktuiran, potrebno ga je prilagoditi regionalnom i lokalnom nivou.
Isto tako, ističe se da klimatske promene pre svega predstavljaju negativne posledice uticaja čovečanstva na činioce klimatskog sistema.
Kakva je klima u Novom Sadu?
Kako je 021.rs ranije pisao, u poslednjoj deceniji prosečna temperatura bila je gotovo 13 stepeni Celzijusa, RHMZ je većinu godina označio kao ekstremno tople.
U Programu zaštite životne sredine Novog Sada za period od 2015. do 2024. godine navodi se da najveći vojvođanski grad ima umereno-kontinentalnu klimu, što podrazumeva kišovita proleća, topla i suva leta, suvlje jeseni od proleća i hladne zime sa malo snega. Navodi se i da je, prema dugogodišnjim merenjima u Meteorološkoj stanici na Rimskim šančevima, srednja godišnja temperatura 11 stepeni Celzijusa.
Međutim, u periodu od 2014. do 2023, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, pet godina u Novom Sadu je imalo središnju temperatura vazduha iznad 12 stepeni, a ostalih pet iznad 13. Najtoplija je bila upravo prethodna, 2023, kada je srednja godišnja temperatura vazduha bila čak 13,9 stepeni Celzijusa.
U protekloj deceniji u Novom Sadu su zabeleženi najtopliji mart, jul, septembar i oktobar, drugi najtopliji jul, kao i prva zima u kojoj nije bilo ledenih dana. To su samo neke od stavki koji se mogu naći u godišnjim izveštajima RHMZ-a.
Kako se navodi u tekstu SECAP-a, učestaliji i intenzivniji ekstremni događaji na lokalu se događaju usled klimatskih promena, odnosno povećanja temperature na globalnom nivou.
U Srbiji se to u proteklim decenijama odnosi pre svega na povećanje broja letnjih dana i tropskih noći, trajanja toplih talasa, kao i povećanje dužine vegetacionog perioda, smanjenje broja mraznih i ledenih dana, ali i povećanje indeksa jakih i ekstremnih padavina.
"Na području Novog Sada prisutna je pojava bujičnih tokova i erozije, pri čemu se, usled klimatskih prilika i prirodnih karakteristika javlja vodna erozija - karakteristično za područje velikih reka i ostalih tokova na području Srema i Fruške gore", piše u dokumentu.

Kakvi su klimatski scenariji?
U posebnom delu Akcionog plana navedene su i projekcije klime, odnosno mogući klimatski scenariji u budućnosti, sve do narednog veka.
Kako piše, "analiza scenarija koristi se za suočavanje sa nesigurnom budućnošću". Za potrebe izrade procena, dodaje se, korišćeni su podaci iz mreže meteoroloških stanica kojom upravlja Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Prikazana su dva moguća scenarija budućih klimatskih uslova, jedan srednji i jedan ekstremni, koji ukazuju na mogući porast temperatura u budućnosti.
Kada je reč o periodu od 2011. do 2040. godine se prema prvom scenariju očekuje porast temperature između 0,5 i 0,9 stepeni Celzijusa, dok je prema drugom porast očekivan između 0,3 i 0,7 stepeni.
Prema projekcijama za period između 2041. i 2070. godine, prvi scenario predviđa porast temperature od 1,8 do dva stepena, a drugi od 1,6 isto do dva.
Do kraja veka, odnosno 2100. godine, očekivana promena po drugom scenariju je 3,6 do četiri stepena Celzijusa, a prema prvom između 3,2 i 3,6 stepeni. Dodaje se i da bi najizraženije zagrevanje moglo da bude tokom letnje i jesenje sezone.
Pri klimatskim promenama, većina sektora života ljudi su ugroženi. Tako su, osim javnog zdravlja, u opasnosti i vodni resursi i kvalitet vode, šume i biološka raznovrsnost, infrastruktura, poljoprivreda, kao i turizam i ekonomija. Sve ovo utiče i na život i bezbednost ljudi.

Kako klimatske promene utiču na građane?
Kako piše u Akcionom planu, uslovi života kako u urbanom području tako i u ruralnim krajevima zavise, između ostalog, i od kvaliteta životne sredine i od klimatskih uslova.
Dodaje se da je stanovništvo u gradskoj sredini, uz izloženost klimatskim promenama koje se tokom letnjih meseci najviše ogledaju u pojavi toplotnih talasa, tropskih dana i noći, izloženo i povećanom riziku od smrti usled hroničnih nezaraznih bolesti, pre svega kardiovaskularnog i respiratornog sistema.
"Usled povećanja temperature tokom leta javlja se česta iscrpljenost, a ona može dovesti do povećanog rizika od srčanog udara i smrti. Istovremeno, toplotni talasi mogu uticati na stvaranje uslova za širenje vektorskih i zaraznih bolesti, zbog izmenjenih alergijskih obrazaca", piše u ovom dokumentu.
Isto tako, moguće su i bolesti povezane sa povećanom temperaturom, kao što su sunčanica, toplotni udar ili bubrežni kamenci.
Pri povećanju prosečne temperature može se desiti i porast zaraznih bolesti koje se prenose putem hrane, kao što je na primer trovanje salmonelom. Dodatno, može doći i do porasta zaraznih bolesti kao što su virus Zapadnog Nila, encefalitis, Lajmska bolest, ali i povećan pritisak na regionalne zalihe vode za piće i ugroženost od požara i zagađenja vazduha.
Takođe, usled sušnih perioda beleži se i povećan nivo alergena u vazduhu, "a kako je polenska alergija okarakterisana kao oboljenje koje u poslednjih nekoliko godina gotovo da poprima epidemijski karakter, veoma je značajan njihov uticaj na javno zdravlje". Uticaj na ovo ima svakako i loš kvalitet vazduha, odnosno zagađenje.
Na nemogućnost snabdevanja hranom mogu da utiču suše, odnosno na promenu useva i nestašicu vode. Takođe je moguća i pojava zaraznih bolesti koje se prenose vodom i hranom.
Ekstremna hladnoća takođe ima uticaj na javno zdravlje i ogleda se kroz smanjenje radne produktivnosti, a povišen je i rizik od smrzavanja. Tokom ovog perioda se zbog provođenja većine vremena u zatvorenim prostorijama kao posledica javljaju i učestale respiratorne infekcije, pre svega virusi, koji se prenose kapljičnim putem.
Ističe se i da poplave, kao posledica većih padavina, mogu dovesti i do potencijalne kontaminacije površinskih i podzemnih voda i okolnih zemljišta opasnim materijama i kanalizacijom.
Kada je reč o uticaju ovih pojava na zdravlje, navodi se da se mogu pojaviti u vidu povreda ili smrti usled davljenja, ali i povećanje učestalosti zaraznih bolesti koje se prenose putem vode ili kanalizacije.
"Klimatske promene će sigurno dovesti do promene rasprostranjenosti i povećanja učestalosti vektorski prenosivih zaraznih bolesti, kao što u malarija, denga groznica, Virus Zapadnog Nila i slično, ali i širenje zaraznih bolesti koje se prenose putem vode, kao što su kolera i dijareja", piše u SECAP-u.
Loš kvalitet vazduha, odnosno zagađenje, utiču na povećanje pojave astme ili hroničnih opstruktivnih bolesti pluća i drugih respiratornih oboljenja.
Požari, svakako, utiču na to da se ljudi povrede ili da preminu od opekotina i inhalacije dimom, a moguća su i oboljenja oka i respiratornog takta usled izloženosti dimu.
Akcionim planom predviđaju se mere kojim će se smanjiti emisija ugljen-dioksida u Novom Sadu, a problemi koji se mogu pojaviti pri povećanoj temperaturi i porastu nivoa ugljen-dioksida jeste porast alergija uzrokovanih polenom, kao i broja slučajeva sa osipom kože i alergijskim reakcijama na biljke i drveće.
Na zdravlje stanovništva, naročito na najosetljivije grupe (stari, ljudi sa hroničnim bolestima, ljudi koji rade na otvorenom), najizraženiji uticaj imaju ekstremno visoke i ekstremno niske temperature.
Kako Grad Novi Sad Akcionim planom za održivu energiju i klimu planira da smanji emisiju ugljen-dioksida, prilagođavanje klimatskim promenama i smanjenje energetskog siromaštva pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
U utorak prvo ročište po tužbi novosadskih profesora protiv MUP-a "jer je kampus bio policijska stanica"
17.05.2026.•
0
Akademska mreža Slobodan univerzitet saopštila je da će se u utorak, 19. maja održati prvo ročište po tužbi 58 profesora Univerziteta u Novom Sadu protiv MUP-a.
RHMZ najavio za večeras pljuskove i grmljavinu
16.05.2026.•
1
Republički hidrometeorološki zavod najavio je za večeras pljuskove i grmljavinu u istočnoj Srbiji i na severu Vojvodine, a lokalno i u Pčinjskom okrugu.
Narodna stranka: Jasno da je nadstrešnica pala zbog propusta struke
16.05.2026.•
11
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je da je od početka jasno da su pad nadstrešnice na Železničkoj stanici uzrokovale greške u lancu učesnika iz struke, od izvođača radova do nadzora i kontrole.
Nedelja puna dešavanja, ali budite spremi i za kišu
16.05.2026.•
0
Pred nama je još jedan vikend, a sa njim nestabilno i kišno vreme. Bez brige, i ovog puta smo izdvojili mnoštvo događaja koje možete da posetite.
Naftovod ka Novom Sadu: Milenijum tim bez uspeha u žalbi, izabran novi izvođač
16.05.2026.•
2
Ugovor za radove na izgradnji naftovoda od granice sa Mađarskom do Novog Sada dodeljen je konzorcijumu okupljenom oko kompanije MVM Južna Bačka, i vredan je 14,5 milijardi dinara, bez PDV-a.
Od sutra radovi na auto-putu između Novog Sada i Beograda: Nova izmena saobraćaja
16.05.2026.•
3
Radovi na auto-putu u smeru Novi Sad - Beograd počinju u nedelju, od 19 časova i trajaće do petka, 22. maja.
Alanović prijavio i Dinka Gruhonjića Etičkoj komisiji, profesor uzvratio protivprijavom
16.05.2026.•
9
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović podneo je Etičkoj komisiji prijavu protiv profesora Dinka Gruhonjića zbog kritika koje je Gruhonjić izrekao na sednici Saveta fakulteta na račun poslovodstva.
Lepe vesti iz Betanije: U Novom Sadu rođeno 15 beba
16.05.2026.•
0
Petnaest beba rođeno je u protekla 24 sata u novosadskom porodilištu Betanija.
VIDEO: Kordon policije razdvajao dve grupe kod Novosadskog sajma, jedan muškarac povređen
16.05.2026.•
25
Muškarac je povređen sinoć ispred Master centra Novosadskog sajma kada je pogođen flašom u glavu tokom okupljanja dve suprotstavljene grupe građana, potvrđeno je za Betu.
Od blokade do egzila: U Novom Sadu obeležena godišnjica protesta za oslobađanje aktivista
15.05.2026.•
0
Organizovana grupa SviĆe obeležila je večeras godinu dana od blokade suda u Novom Sadu projekcijom dokumentarnog filma "Metamorfoza" o političkom egzilu šestoro novosadskih aktivista.
U Sremskim Karlovcima obeležena 178. godišnjica Majske skupštine
15.05.2026.•
6
U Sremskim Karlovcima danas je obeležena 178. godišnjica Majske skupštine, koja je održana 1848. godine, a na kojoj su Srbi koji su živeli u tadašnjoj Austrougarskoj monarhiji odlučili da proglase Srpsku Vojvodinu.
Smene u novosadskoj policiji: Ko je sve izgubio funkciju od studentskih protesta
15.05.2026.•
13
Policijska uprava u Novom Sadu već godinama ne uspeva da dobije stabilno rukovodstvo, iako je ona posle beogradske najveća u Srbiji.
Zajedno kroz nauku: Obeležavanje dana blizanaca 6. juna u Svilari
15.05.2026.•
0
Dan blizanaca biće obeležen 6. juna u Kulturnom centru "Svilara".
VIDEO: Zborovi se okupili na šest raskrsnica, preko puta njih i pristalice SNS-a
15.05.2026.•
27
Na poziv Zborova Novog Sada, nešto posle 18 časova blokirana je raskrsnica kod Master centra Novosadskog sajma.
Novi Sad plaća 13 miliona dinara za održavanje fontana na više lokacija
15.05.2026.•
18
Gradske vlasti dodelile su posao vredan 13 miliona dinara za održavanje fontana na četiri lokacije u Novom Sadu.
Pred Novosađanima nestabilan vikend: Očekuju se pljuskovi sa grmljavinom
15.05.2026.•
0
Vikend pred Novosađanima biće nestabilan, jer se očekuje kiša.
Akademija umetnosti: Na izborima za studentski parlament pobedila lista "Umetnici"
15.05.2026.•
0
Lista koju su kandidovali studenti u blokadi "Umetnici" pobedila je na izborima za studentski parlament Akademije umetnosti Novog Sada.
Ponavlja se Humanitarni ponedeljak na Štrandu za malenu Anu Milić
15.05.2026.•
0
Prva ovogodišnja akcija "Humanitarni ponedeljak" na Štrandu bila je posvećena osmogodišnjoj devojčici Ani Milić, a akcija će biti ponovljena 18. maja.
FOTO: Protest roditelja i profesora Jovine gimnazije: Škola zloupotrebljena, predstavljeni smo kao nasilnici
15.05.2026.•
41
Održan je skup roditelja i dela profesora đaka Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" ispred Gradske kuće.
Komentari 8
Saša
A kako ste vi Dušane?
Aleksej
Konkretno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar