"Za sitan novac potpisuje se sve i svašta": Koliko verujete državi nakon tragedije u Novom Sadu?
Septembarsko istraživanje Demostata potvrdilo je da tek 14 odsto ispitanih u anketi veruje Vladi Srbije.
Foto: 021.rs
Gotovo tri puta više (48 odsto) je onih koji decidirano kažu kako joj ne veruju.
Još je gora situacija kod lokalnih vlasti, u koje veruje tek svaki deseti građanin (10 odsto), a skoro pet puta više (48 procenata) je onih koji im ne veruju.
Na najsuroviji mogući način, pokazano je da su građani u pravu - institucije ne funkcionišu.
Posledica je 14 žrtava urušene nadstrešnice na tek renoviranoj zgradi Železničke stanice, a iznad autobuskog stajališta koje tu, po planskim dokumentima, nije trebalo da bude. I dok se traže krivci u rasponu od "zuba vremena", što je prilično cinično, jer se zbog toga i renoviralo, do projektanta, izvođača, čitave linije podizvođača, nadzora - u vazduhu vise sve brojnija pitanja, prenosi Demostat.
To stanje nesigurnosti koje se dogodilo nakon nesreće u Novom Sadu, ima svoje korene, kaže za Demostat Ivan Ignjatović, profesor Građevinskog fakulteta na predmetu Sanacija, rekonstrukcija i održavanje betonskih konstrukcija.
On objašnjava da su pregledi definisani Pravilnikom za građevinske kontrole i da postoje tri nivoa: osnovni, glavni i monitoring, a da se vrše u utvrđenom vremenskom rasponu u zavisnosti od klase objekta, na pet godina kad je reč o mostovima, tunelima, objektima preko 50 metara raspona ili visine, a na 15 kod svih drugih.
Otvara se sve glasnije pitanje da li je sada potrebno da se izvrši vanredni inspekcijski nadzor svih novijih, ali i ranije zidanih građevina, po pravilu neodržavanih onako kako struka nalaže. I da li država ima (stručan) kapacitet da to obavi.
Pitanje je i da li će to ugroziti planirane investicije, poput EXPO-a, metroa, a i predsednik Aleksandar Vučić ozbiljno se zabrinuo da li će imati ko da potpiše te dozvole, projekte i radove, čime je i sam na neki način priznao da ili sumnja u integritet stručnjaka koji su angažovani ili u skraćene procedure koje prosto prizivaju propuste.
"U praksi oni koji gazduju tim objektima vrlo retko ili uopšte ne rade te preglede. A pravilnik je podzakonski akt i njegova primena je obavezna. Železnička stanica spada u grupu objekata sa specifičnim i nestandardnim sistemima što je zahtevalo pregled svakih pet godina. Trebalo bi videti da li ga je bilo, da ne ocenjujemo unapred, a ako nije, sasvim je logično da se za objekat star 60 godina, a koji je predviđen za rekonstrukciju, pre toga uradi osnovni tehnički pregled i ocena stanja", kaže Ignjatović i dodaje da tu vrstu provere rade isključivo građevinski inženjeri sa licencom za konstrukcije i ukoliko je potpisao neko drugi, to predstavlja delovanje van nadležnosti u sistemu izrade tehničke dokumentacije.
Ističe da stanje u građevinarstvu nije sjajno, da se "za sitan novac potpisuje sve i svašta", a da je sistem kontrole i licenci obesmišljen jer niko ni za šta nije odgovarao iako je bilo osnova za to.
Što brže i jeftinije, na kraju sve skuplje
"U našoj struci već godinama su preko svake mere i granice eksploatisana dva zahteva: brzina i ušteda. Sve izmene zakona o planiranju i izgradnji unazad 10-15 godina principijelno su urađene da bi se ubrzalo izdavanja građevinske dozvole. To je sjajno za jednu atmosferu "ajmo, radimo", ali postoji i izreka da što je brzo to je kuso. Ranije ste imali glavni projekat koji je sadržao i statitčki proračun i detalje armature, oplate, u čeličnim konstrukcijama detalje čelika. Sada postoji, baš tako se i zove, projekat za građevinsku dozvolu. On je na mnogo nižem nivou, ne sadrži ove detalje a samo on podleže tehničkoj kontroli. Za objekte od velikog značaja gde je nadležna Republička reviziona komisija, vrši se provera na nivou idejnog projekta, ali projekat za izvođenje radova, kao i kod ostale gradnje, ne podleže tehničkoj kontroli", ističe Ignjatović.
Dodaje da u praksi investitor zatraži da mu se napravi projekat za građevinsku dozvolu po principu "moram da je dobijem". To se uradi navrat-nanos samo da se podnesu papiri i dobije dozvola, a onda se praktično nanovo projektuje i pitanje je koliko to ima veze sa onim za šta je dozvola dobijena. A dalje, do izvođačkog projekta koji tek ne podleže nikakvoj kontroli, rade se izmene i izmene, pa više niko ne može da utvrdi početak i kraj.
"Pitanje je da li se na kraju uradi projekat izvedenog stanja koji treba da popiše razlike između projekta za građevinsku dozvolu i onoga što je u praksi urađeno. Još gore, dok se papiri slažu da bi se formalno podneli za građevinsku dozvolu, na terenu se već pod dozvolom za takozvane pripremne radove, što je zapravo priprema terena, uveliko pobijaju šipovi. Nemate još projekat, nemate konstrukciju a pobijaju se šipovi da se na njih osloni objekat za koji se još ne zna kako će da izgleda. To je jedan haos koji je nastao zbog ubrzavanja procedura", navodi profesor Ignjatović.
On naglašava i da upotrebna dozvola koja se dobija na kraju procesa, nije toliko bitna ukoliko je izvršen tehnički pregled koji pozitivnim rešenjem dokazuje usklađenost između građevinske dozvole i izvedenih radova, odnosno tehničke dokumentacije koja dokazuje da su ispunjeni standardi gradnje.
"Imao sam uvid u idejni projekat rekonstrukcije zgrade železničke stanice u Novom Sadu i u njemu nema te nadstrešnice. Ono što je gledao građevnski inženjer kontruktivac je sama fasada na kojoj su menjali neke nosače, horizontalne elemente, ali posle toga ide projekat za građevinsku dozvolu, koji nisam video ali sigurno je da postoji. Da li su u tom trenutku ušle u igru izmene na nadstrešnici, ne znam. Moguće je da nisu jer se u praksi često dešava da se sve što je škakljivo ostavi za posle dobijanja građevinske dozvole. A kad dobijete građevinsku dozvolu, to znači da je objekat prošao tehničku kontrolu, nakon toga se radi izvođački projekat ali tu nema više nikakve kontrole, samo je pitanje ko će da potpiše", kaže Ignjatović.
Dodaje da je Građevinski fakultet stalno zahtevao da se uvede tehnička kontrola projekta za izvođenje, ali ih niko nije slušao. Tražila se samo brzina, dok o faktoru uštede priča počinje već na nivou idejnog projekta. Gleda se kako smanjiti dimenzije elementa, količinu armature, konačnu cenu.
Međutim, na pitanje kako je uprkos tome, svaki naredni projekat sve skuplji, da se cena izgrađenih kvadrata i kilometara višestruko uvećava i prevazilazi slične ili komplikovanije građevine u zemljama iz okruženja – odgovor je da to izlazi iz domena građevinsrstva kao struke.
Zašto neko da radi kad ne zna
On navodi da su u razvijenom svetu, evropskim zemljama, prakse različite. U nekima se radi na osnovu licenci u drugima ne ali zato postoji sistem osiguranja koji definiše odgovornost.
"Firma koja radi mora da ima plaćeno osiguranje, novčane bankarske garancije koje obezbeđuju materijalnu odgovornost za njegovu ispravnost. Prakse su različite, ali i mentalitet. Na jednom skupu u Švajcarskoj, koja nema licence, rekao sam kolegi da kod njih svako može da potpiše projekat. Pogledao me je u čudu: “A zašto bi on to potpisao ako ne zna da radi", priča profesor Ignjatović.
Povodom tragedije u Novom Sadu, Građevinski fakultet u Beogradu izdao je saopštenje u kome je ponudio stručnu pomoć u utvrđivanju uzroka nesreće, ali je i apelovao na "poštovanja propisanih tehničkih normi i pravila građevinske struke" kako bi se obezbedio "nezavisan rad građevinskih inženjera u svim fazama projektovanja, građenja, rekonstrukcija i nadzora, bez spoljnih pritisaka, što je nažalost, vrlo česta pojava u praksi".
Stručnu pomoć ponudila je i Inženjerska komora Srbije, koja je najavila da će staviti na raspolaganje tim eksperata dok će Sud časti Komore prikupiti činjenice kako bi utvrdio uzrok tragedije i eventualnu odgovornost inženjerske struke.
Tekst u celosti čitajte na Demostatu.
Podsetimo, prošlo je više od deset dana od nesreće na Železničkoj stanici u kojoj je stradalo 14 osoba, a troje je teško povređeno.
Zbog nesreće su organizovani protesti u Novom Sadu i Beogradu, a privođeni su građani i aktivisti koji su učestvovali na protestu 5. novembra.
Međutim, javnost je još uvek bez odgovora ko je kriv za nesreću.
U Višem javnom tužilaštvu u Novom Sadu saslušano je više od 50 osoba zbog tragedije na Železničkoj stanici kada je nakon pada nadstrešnice poginulo 14 osoba, dok je troje teško povređeno.
Javnosti je, za sada, poznato samo da je među saslušanima u svojstvu građanina bio i bivši ministar građevine Goran Vesić. Tužilaštva se nisu oglašavala u vezi sa nesrećom na Železničkoj stanici u Novom Sadu još od 5. novembra. Portal 021.rs je u više navrata slao pitanja u vezi sa nesrećom, ali ovaj organ ne reaguje.
Pitanja koja smo postavili (i postavljaćemo) njima, ali i drugim nadležnima u ovom slučaju, možete da vidite OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
VIDEO: Zborovi se okupili na šest raskrsnica, preko puta njih i pristalice SNS-a
15.05.2026.•
0
Na poziv Zborova Novog Sada, nešto posle 18 časova blokirana je raskrsnica kod Master centra Novosadskog sajma.
Novi Sad plaća 13 miliona dinara za održavanje fontana na više lokacija
15.05.2026.•
4
Gradske vlasti dodelile su posao vredan 13 miliona dinara za održavanje fontana na četiri lokacije u Novom Sadu.
Pred Novosađanima nestabilan vikend: Očekuju se pljuskovi sa grmljavinom
15.05.2026.•
0
Vikend pred Novosađanima biće nestabilan, jer se očekuje kiša.
Akademija umetnosti: Na izborima za studentski parlament pobedila lista "Umetnici"
15.05.2026.•
0
Lista koju su kandidovali studenti u blokadi "Umetnici" pobedila je na izborima za studentski parlament Akademije umetnosti Novog Sada.
Ponavlja se Humanitarni ponedeljak na Štrandu za malenu Anu Milić
15.05.2026.•
0
Prva ovogodišnja akcija "Humanitarni ponedeljak" na Štrandu bila je posvećena osmogodišnjoj devojčici Ani Milić, a akcija će biti ponovljena 18. maja.
FOTO: Protest roditelja i profesora Jovine gimnazije: Škola zloupotrebljena, predstavljeni smo kao nasilnici
15.05.2026.•
34
Održan je skup roditelja i dela profesora đaka Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" ispred Gradske kuće.
Novi CT skener u MediGroup u Cara Dušana: Preciznija dijagnostika uz manju dozu zračenja
15.05.2026.•
0
Pacijentima u Novom Sadu od sada je u Domu zdravlja MediGroup Cara Dušana dostupna savremena CT dijagnostika na novom 128-slajsnom CT skeneru.
Sjajne vesti: U Novom Sadu za jedan dan rođeno 27 beba
15.05.2026.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 27 beba.
Prekrečen grafit "Blokaderi ustaše" na kući u centru Novog Sada
15.05.2026.•
3
Pokret "Kreni-promeni" uklonio je grafit "Blokaderi ustaše" sa kuće aktivistkinje novosadskog tima tog pokreta i sekretara novosadskog odbora Demokratske stranke u centru Novog Sada.
Danas u Novom Sadu tri skupa: Roditelja Jovinih đaka, novosadskih zborova i grupe "SviĆe"
15.05.2026.•
8
Danas će se u Novom Sadu održati tri skupa - roditelja učenika Jovine gimnazije, Zborova građana Novog Sada i organizovane grupe "SviĆe".
Novosađani, kopiju rešenja za porez na imovinu možete preuzeti u poštama, danas rok za drugu ratu
15.05.2026.•
21
Gradska poreska uprava saopštila je da Novosađani, kao i prethodnih godina, kopiju poreskog rešenja na imovinu mogu preuzeti u svim poštama.
Pre 178 godina proglašena Srpska Vojvodina tokom Majske skupštine u Sremskim Karlovcima
15.05.2026.•
14
Pre 178 godina, tokom Majske skupštine u Sremskim Karlovcima, 15. maja 1848. godine, proglašena je Srpska Vojvodina, kao autonomna srpska jedinica na prostoru tadašnje Austrougarske.
Danas u Novom Sadu mogući pljuskovi sa grmljavinom
15.05.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti nestabilno, mogući su pljuskovi sa grmljavinom.
Normalizovan saobraćaj nakon otkazivanja dva voza između Novog Sada i Beograda zbog smetnji
14.05.2026.•
7
Preduzeće "Srbijavoz" saopštilo je večeras da je saobraćaj vozova iz stanice "Beograd Centar" normalizovan nakon što je u popodnevnim časovima jedan deo polazaka bio otkazan.
DDOR na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu: Fokus na zaštiti imovine i jačanju agro sektora
14.05.2026.•
0
Međunarodni poljoprivredni sajam, 93. po redu, vodeća regionalna manifestacija u oblasti agrobiznisa, biće održan od 16. do 21. maja na Novosadskom sajmu.
Novosađani, stiže petak: Koncerti, izložbe i malo kiše
14.05.2026.•
0
Napokon se bliži kraj radne nedelje, a vaš 021.rs je još jednom pripremio šarenolik izbor događaja koje možete posetiti, bez obzira na kišovito vreme koje nas očekuje.
Roditelji đaka Jovine sutra ispred Gradske kuće, tražiće razgovor sa gradonačelnikom
14.05.2026.•
9
Roditelji učenika Jovine gimnazije će se u petak, 15. maja okupiti ispred Gradske kuće za zahtevom da ih gradonačelnik Novog Sada primi na razgovor.
Godinu dana od blokade suda: Grupa "SviĆe" pozvala građane na okupljanje 15. maja
14.05.2026.•
10
Organizovana grupa "SviĆe" pozvala je građane da u petak, 15. maja obeleže godinu dana od blokade suda zbog uhapšenih aktivista.
Najveća dm prodavnica u Srbiji otvara se u Novom Sadu uz donaciju od milion dinara NURDORU
14.05.2026.•
0
Postoje mesta na koja svraćaš usput, i ona na koja se vraćaš. Mesta za koja znaš da ćeš na njima pronaći ono što ti treba, ali i nešto neplanirano. Upravo takvo mesto od 14. maja biće nova dm prodavnica u Novom Sadu.
Sutra mogući pljuskovi sa grmljavinom u Novom Sadu, u subotu isto, a u nedelju - kiša
14.05.2026.•
0
Petak će u Novom Sadu biti nestabilan, očekuju se pljuskovi i grmljavina.
Pepco otvara svoja vrata u Novom Sadu: Prirodni materijali i kvalitet za celu porodicu sada još bliže vama
14.05.2026.•
0
Posetite Pepco u Novom Sadu, od 14. maja na adresi Bulevar Mihajla Pupina 1, gde možete da pronađete bogat izbor proizvoda za celu porodicu po cenama koje svi vole.
Komentari 33
dacic
svakim danom u svakom pogledu sve vise propadam! zbog bagre
ssss
Драган
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar