
Mali broj ozakonjenja objekata u Novom Sadu: "Ljudi više i ne žele da pokušaju"
Prema podacima Ministarstva građevinarstva, u poslednjih deset godina u Novom Sadu su ozakonjena svega četiri objekta.

Foto: 021.rs (ilustracija)
Na nivou Srbije tokom jedne decenije legalizovano je tek 1.346 objekata.
Iz godine u godinu objavljuje se informacija koja se ne menja mnogo, a to je da, kako pokazuju podaci NALED-a, u Srbiji ima više od dva miliona nelegalnih objekata.
Ipak, ove brojke mogu da zavaraju. Kada govorimo o legalizaciji objekata, postoji razlika između ozakonjenja u odnosu na druge postupke.
Ozakonjenje je poseban proces kojim se legalizuju objekti izgraženi bez dozvole pre stupanja na snagu Zakona o ozakonjenju sa kraja 2015. godine.
U pravnoj praksi, ovi slučajevi se kolokvijalno nazivaju "starim" slučajevima i kako za 021.rs objašnjava advokatica Jelena Malešev, specijalizovana upravo za slučajeve legalizacije, proces za ove slučajeve je "često vrlo usporen" zbog brojnih problema i to često demotiviše građane od pokušaja legalizacije.
"Ovo su takozvani 'stari' slučajevi – objekti izgrađeni bez dozvole pre 2015. godine, koji se naknadno uvode u legalne tokove. To su često predmeti sa ozbiljnim pravnim problemima: nerešeni imovinsko-pravni odnosi, nesaglasnost stanara u zgradama, ili gradnja na zemljištu na kojem po zakonu ne sme da se gradi. Ljudi koji znaju da ih čeka takva procedura često ni ne pokušavaju da uđu u proces", kaže Malešev.
Novi objekti koji se sada grade, grade se u skladu sa propisima i stoga ne prolaze kroz ovaj proces. Za njih se dozvole izdaju preko Sistema objedinjene procedure (CEOP), gde se izdavanje građevinske dozvole odvija elektronski, kao i prijava radova i dobavljanje drugih dokumenata i, kako dodaje sagovornica, "u znatno kraćem roku".
Zašto Novi Sad ima samo četiri ozakonjena objekta?
Na ovo pitanje, sagovornica objašnjava da je u pitanju kombinacija komplikovane procedure koja za posledicu ima i nezainteresovanost građana.
"Imate zgrade gde je potrebno da svi stanari daju saglasnost. Ako imate 25 ili 30 stanova, naći sve koji žele da učestvuju u zajedničkoj legalizaciji je skoro nemoguće. A pojedinačna legalizacija stana je znatno skuplja. U takvim slučajevima mnogi odustanu", kaže advokatica.
Dodaje i da je od 2015. godine prošlo dovoljno vremena da su rešeni svi lakši slučajevi, dok su ostali oni koje je gotovo nemoguće privesti kraju.
"Sada mi se u poslednjih godinu-dve javljaju gotovo isključivo ljudi sa pravno nerešivim situacijama, ili sa problemima koji traže ozbiljna ulaganja – poput konverzije zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko", pojašnjava advokatica Malešev za 021.rs.
NALED-ove brojke
Prošle godine, kada je NALED iznosio svoje brojke, ostalo je upečatljivo i da se, prema njihovim brojkama, godišnje reši oko 40.000 predmeta. Ni ova brojka nije obećavajuća za broj od preko dva miliona nelegalnih objekata, ali je svakako znatno veća od brojke od 1.346 za deset godina.
Razlika je u tome što podaci koje NALED iznosi imaju širi spektar - oni podrazumevaju sve postupke legalizacije na nivou lokalnih samouprava, ne samo formalna ozakonjenja kojima se Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastukture bavi.
U taj broj od 40.000 legalizacija godišnje dakle spadaju predmeti u svim fazama procesa - od podnošenja zahteva, preko upisa u katastar pa uključuje čak i slučajeve novih objekata.
Ipak, upečatljivo je da i NALED dodaje da je proces spor i da oni zbog toga predlažu neku vrstu digitalizacije i centralizacije sistema, kako bi se ubrzalo rešavanja predmeta.
Kako legalizacija izgleda u praksi?
Advokatica Jelena Malešev, koja se specijalizuje u temi legalizacije, objašnjava za 021.rs da brojke iz Ministarstva pokazuje da ljudi sve češće uopšte i ne žele ni da pokušaju da legalizuju objekte.
"Ljudi sa 'starim' predmetima uglavnom više i ne ulaze u proces, jer su to često skoro nerešive pravne situacije. Najčešći problemi su nerešeno vlasništvo, nesaglasnost u stambenim zajednicama ili činjenica da je objekat građen na zemljištu na kome po zakonu ne sme da se gradi", objašnjava advokatica Malešev.
Ona dodaje da je i "sama primetila" da se interesovanje građana za ozakonjenje objekata smanjuje iz godine u godinu i da se u postupak ozakonjenja sada uglavnom uključuju samo oni koji imaju ozbiljan razlog ali i "spremnost da prođu kroz ovaj proces".
Zašto ne znamo tačan broj objekata?
Prilikom naše komunikacije sa Ministarstvom, oni su istakli da "ne poseduju podatke o broju nezakonito izgrađenih objekata" od 2015. godine naovamo, a podsećamo na prethodne pokušaje prikupljanja ovih podataka kada su loši satelitski snimci uzrokovali da se na njima ne vidi sve najjasnije. Tom temom su se u više navrata bavili novinari Pištaljke kao i 021.rs i te tekstove možete pronaći OVDE.
Poslednji podaci koji se nalaze na sajtu Ministarstva datiraju iz 2017. godine i tom prilikom je brojka takođe bila nešto iznad 2.000.000 nelegalno izgrađenih objekata.
Tom prilikom je broj nelegalno izgrađenih objekata u Novom Sadu iznosio 28.814 objekata.
Mala brojka ozakonjenih objekata u Novom Sadu i pad ukupnog broja rešenja na nivou države ukazuju da je proces "spor", kako kaže advokatica Malešev ali i da su objekti koji nisu ozakonjeni do sada pokazatelj da su u pitanju kompleksnija pravna pitanja od onih prethodnih.
Bez objedinjene evidencije i efikasnije procedure, problem nelegalnih objekata, za sada, ne izgleda rešivo.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Novosađani, pripremite se za utorak - evo šta vas očekuje
20.10.2025.•
0
Ovaj utorak u Novi Sad donosi nešto toplije vreme, sa mnogo oblaka, ali i sa nekoliko događaja koje vredi posetiti.
Dragan Gagi Jovanović i Mihail Dudaš pešačiće sa studentima od Beograda do Novog Sada
20.10.2025.•
5
Glumac Dragan Gagi Jovanović pešačiće sa studentima i građanima iz Beograda do Novog Sada na komemorativni skup, a krenuće 30. oktobra.
Studenti iz Beograda kreću peške za Novi Sad 30. oktobra, studenti iz Niša biciklima do Novog Sada
20.10.2025.•
1
Studenti Fakulteta političkih nauka u blokadi objavili su da će 30. oktobra, u znak sećanja i solidarnosti, pešačiti od Beograda do Novog Sada.
Novi Sad osniva KUNS - ustanovu "naslednicu" Evropske prestonice kulture
20.10.2025.•
9
Gradska vlast u Novom Sadu osnovaće novu ustanovu u gradu koja će se zvati Kreativna ustanova kulture Novog Sada (KUNS).
Institut u Sremskoj Kamenici koristi softver za praćenje pacijenata sa srčanom slabošću
20.10.2025.•
2
Srčana slabost više se ne leči samo lekovima, već zahvaljujući novim digitalnim alatima i softverima lekari danas mogu da prepoznaju pogoršanje mnogo pre nego što do njega dođe.
Nezavršeni projekti u Novom Sadu: Od Atletskog stadiona do biciklističke staze
20.10.2025.•
15
Muzej "20 21", Botanička bašta, Atletski stadion, uređenje ulice Modene, sanacija TV tornja na Iriškom vencu - neki su od mnogih nezavršenih projekata u Novom Sadu.
Do četvrtka sve toplije, biće do 23 stepena
20.10.2025.•
0
Utorak će u Novom Sadu biti malo topliji i umereno oblačan.
Peticija protiv uručivanja Oktobarske nagrade dekanu DIF-a Patriku Dridu
20.10.2025.•
8
Pokrenuta je peticija kojom građani izražavaju nezadovoljstvo predlogom da dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid dobije Oktobarsku nagradu Novog Sada.
Ulica u Petrovaradinu nosiće ime po studentkinji stradaloj u "Laundžu", nova imena za platoe u Almaškom kraju
20.10.2025.•
10
Ulica Milorada Mandića Mande u Petrovaradinu biće preimenovana u Ulicu Branke Saković, studentkinje koja je nastradala u požaru u kafiću "Laundž" 2008. godine.
Veštačka inteligencija ne zamenjuje ljude, ali menja pravila igre - poruke sa PowerIT 2025 u Novom Sadu
20.10.2025.•
0
PowerIT konferencija, koju organizuje Schneider Electric, organizovana je petu godinu zaredom.
Sremski Karlovci se pobratimili sa ruskim Kjahtom: Jedna ličnost vezuje ova mesta
20.10.2025.•
2
Sremski Karlovci su potpisali Protokol o bratimljenju sa ruskim gradom Kjahtom.
Članovi Anketne komisije o tome kako su došli do zaključka zašto je pala nadstrešnica
20.10.2025.•
9
Svi članovi i podgrupe Anketne komisije za pad nadstrešnice jednoglasno su se složili da postoji osnov sumnje da je pad bio posledica delovanja organizovane kriminalne grupe, čije aktivnosti vode ka predsedniku Republike
Vikend doneo lepe vesti: U Novom Sadu rođeno 27 beba, među njima i blizanci
20.10.2025.•
0
U Novom Sadu je proteklog vikenda rođeno 27 beba.
Dačić: Ne treba isključiti mogućnost da je pad nadstrešnice bio sabotaža, diverzija ili terorizam
20.10.2025.•
139
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da se u slučaju pada nadstrešnice u Novom Sadu ne može unapred odbaciti pitanje da li je došlo do sabotaže, diverzije ili terorizma.
U Novom Sadu danas pretežno sunčano i do 16 stepeni
20.10.2025.•
0
U Novom Sadu će danas biti pretežno sunčano i malo toplije.
Srbija dodelila državljanstvo članovima porodice Alona Ohela
19.10.2025.•
13
Vlada Srbije dodelila je državljanstvo za pet članova porodice Alona Ohela koji je nedavno oslobođen nakon dve godine provedene u zatočeništvu Hamasa.
Roditelji Jovinih đaka: Bizarno saopštenje Radivoja P. Stojkovića ozbiljno nas zabrinulo, nadležni da reaguju
19.10.2025.•
7
Roditelji đaka Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" ukazuju da nadležni nisu reagovali ni tri dana nakon "bizarnog saopštenja direktora Radivoja P. Stojkovića".
Nedelja pred nama znatno toplija, biće i do 24 stepena
19.10.2025.•
0
Pred nama je znatno toplija nedelja, pa će temperatura ići do čak 24 stepena.
VIDEO: Novopazarski studenti koji pešače do Novog Sada stigli do Magliča, danas tura do Kraljeva
19.10.2025.•
6
Studenti u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru završili su sinoć treći od 16 dana pešačenja ka Novom Sadu.
Danas u Novom Sadu hladno i promenljivo oblačno
19.10.2025.•
0
Danas će u Novom Sadu biti promenljivo oblačno i hladno.
Građevinska potkomisija Anketne komisije: Nezakonitosti u rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu
18.10.2025.•
15
Na brojne nepravilnosti koje su doprinele padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu ukazuju i članovi Građevinske potkomisije Anketne komisije za utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.
Komentari 22
Žarko
Samo konkretno
Kaja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar