"Klimatski aparthejd" između bogatih i siromašnih, upozorava stručnjak Ujedinjenih nacija

U budućnosti bi bogati mogli da plaćaju da pobegnu od krize, dok bi ostatak sveta mogao da pati.

 

kuća koja gori
EPA
Klima je kriva

 

Ekspert Ujedinjenih nacija upozorio je na mogućnost nastanka „klimatskog aparthejda", u kom bogati plaćaju da pobegnu od gladi, „dok ostatak sveta ostaje da pati".

Čak i ako se ispune trenutni ciljevi, „milioni će biti osiromašeni", rekao je Filip Alston, specijalni izvestilac UN-a za ekstremno siromaštvo.

On je iskritikovao korake koje su tela UN-a napravila kao „očigledno neadekvatne".

„Štikliranje ciljeva na papiru neće sačuvati ljude ili planetu od predstojeće katastrofe", upozorio je Alston.

Ovaj Australijanac je deo panela Ujedinjenih nacija nezavisnih eksperata, a izveštaj - zasnovan na postojećem istraživanju - predstavio je u ponedeljak Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Klimatski aparthejd"

Glavna zabrinutost odnosi se na to da će siromašni verovatno biti jače pogođeni rastom temperatura - i potencijalnim nedostacima hrane i konfliktom koji bi mogli da prate promenu.

Očekuje se da zemlje u razvoju pretrpe najmanje 75 odsto troškova klimatskih promena - uprkos činjenici da siromašnija polovina svetske populacije proizvodi samo 10 odsto emisija.

Oni „koji stvaraju najmanje emisija biće najpovređeniji", kazao je, upozorivši da bi efekat mogao da izbriše 50 godina napretka u smanjenju siromaštva.

S druge strane, Alston navodi primere kako su bogate zapadne zemlje već savladale ekstremne meteorološke situacije.

Kada je ciklon Sendi pogodio Njujork 2012. godine, mnogi stanovnici su ostali bez struje, ali „glavno sedište Goldman Saksa je bilo zaštićeno desetinama hiljadama sopstvenih vreća s peskom, a imalo je i struju iz generatora".

Slično tome, „privatni vatrogasci su poslati da spasu vile bogatih".

Ovo „preveliko oslanjanje" na privatni sektor verovatno bi moglo da dovede do onoga što on naziva „klimatskim aparthejdom" - gde bogati „beže od pregrevanja, gladi i sukoba".

Još 2007. godine Međuvladin panel o klimatskim promenama upozorio je da će „najsiromašniji među siromašnima u svetu biti najpogođeniji".

Alstonov izveštaj oštro kritikuje nedostatak akcije, uprkos takvim upozorenjima, u proteklih nekoliko decenija.

Neuspeh u akciji"

„Nepristojni govori vladinih zvaničnika na redovnim konferencijama ne dovode do smislene akcije", napisao je Alston.

„Od trideset godina stare konvencije je izleda malo urađeeno."

Među onima koje kritikuje su predsednik Brazila Žair Bolsonaro, koji je otvorio kišne šume za rudarstvo i „oslabio" zaštitu okoline.

Kritike idu i na račun Donalda Trampa - za stavljanje „bivših lobista u nadzorne uloge", „aktivno utišavanje i zamagljivanje nauke o klimi", kao i smanjenje zaštite okoline.

Ipak, Alstonsov prezir nije okrenut samo ka političarima, već i ka Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, za koji je i napravio izveštaj.

„Savet za ljudska prava više ne može sebi da dopusti da se oslanja samo na vremenski priznate tehnike organiziranja ekspertskih panela, pozivajući na izveštaje koji ne vode nikuda, pozivajući druge da rade više, ali da ne radi sam, i usvajajući široke, ali neuverljive rezolucije", napisao je.

Umesto toga, Savet mora da naruči hitnu stručnu studiju o mogućim dostupnim opcijama za izbegavanje katastrofe, te da „predloži i prati određene akcije", rekao je.

Pretnje demokratiji

Mogu da se jave i šire društvene implikacije.

Međunarodna organizacija za migracije upozorila je u izvještaju iz 2014. da procene migracija kao posledica klimatskih promena variraju divlje - od oko 25 miliona do jedne milijarde ljudi do 2050. godine.

Altsonov u izveštaju procenjuje da je u Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi 140 miliona raseljenih lica.

Demokratija, upozorio je, takođe može da bude ugrožena jer se vlade bore da naprave velike promene kako bi se nosile s tim.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC