Američki izbori 2020. u anketama: Ko vodi - Tramp ili Bajden

Detaljan uvid u preizborne ankete - koliko one mogu ili ne mogu da nam kažu ko će pobediti na izborima u novembru.
Džo Bajden i Donald Tramp
BBC

Glasači u SAD će 3. novembra odlučiti da li će Donald Tramp ostati još četiri godine u Beloj kući.

Republikanskom predsedniku suprotstavlja se demokratski kandidat Džo Bajden, najpoznatiji kao potpredsednik u administraciji Baraka Obame, ali koji je u američkoj politici prisutan još od sedamdesetih.

Kako se približava izborni dan, agencije za istraživanje javnog mnjenja pokušavaju da izmere raspoloženje nacije ispitujući glasače koji kandidat im se više dopada.

BBC će pratiti te ankete i pokušati da razluči šta one mogu, a šta ne mogu da kažu o tome ko će pobediti na izborima.

Section divider
BBC

Kako predsednički kandidati stoje na nacionalnom nivou?

Nacionalna istraživanja javnog mnjenja dobri su pokazatelji koliko je popularan neki kandidat u zemlji kao celini, ali ona nisu nužno dobar način da se predvide rezultati izbora.

Na primer, 2016. godine Hilari Klinton je vodila u istraživanjima i osvojila skoro tri miliona glasova više od Donalda Trampa, ali je izgubila izbore.

To je zato što SAD koriste sistem elektorskog koledža, tako da osvajanje najvećeg broja glasova ne znači uvek i da ćete pobediti na izborima.

Kad odbacimo tu ogradu, Bajden je vodio u odnosu na Trampa u anketama tokom većeg dela godine.

Prethodnih nedelja kretao se oko 50 odsto i povremeno bio u prednosti od čitavih deset odsto, ali se Tramp donekle oporavio poslednjih nekoliko dana.

Ankete
BBC

U poređenju s tim, ankete iz 2016. godine bile su manje jasne i samo je nekoliko procenata odvajalo Trampa i Hilari Klinton kako se približavao dan izbora.

Section divider
BBC

Koje države će odlučiti o ishodu ovih izbora?

Kao što je Hilari Klinton otkrila 2016. godine, broj glasova koje osvojite manje je važan od toga gde ste ih osvojili.

Većina saveznih država skoro uvek glasa na isti način, što znači da u stvarnosti postoji svega šačica država u kojima oba kandidata imaju šanse za pobedu.

To su mesta gde se izbori dobijaju i gube i poznate su kao „države bojna polja" - ključne države.

SAD
BBC

U sistemu elektorskog koledža koji koristi SAD da izaberu predsednika, svaka država dobija određen broj glasova zasnovan na broju stanovništva.

Na raspolaganju je ukupan broj od 538 elektorskih glasova, tako da kandidat mora da osvoji 270 da bi pobedio.

Kao što pokazuje mapa iznad, neke presudne države imaju u ponudi mnogo više elektorskih glasova od drugih, tako da kandidati često provedu mnogo više vremena vodeći kampanju u njima.

Section divider
BBC

Ko vodi u presudnim državama?

U ovom trenutku, ankete u presudnim državama izgledaju povoljno po Džoa Bajdena, ali preostalo je još mnogo vremena do samih izbora i stvari mogu da se promene veoma brzo, naročito kad je u pitanju Donald Tramp.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Bajden ima veliku prednost u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu - tri industrijske savezne države koje je njegov republikanski rival osvojio sa prednošću od manje od 1 odsto kako bi osigurao pobedu 2016. godine.

Istrazivanja
BBC

Ali Trampov tim najviše će biti zabrinut oko presudnih država u kojima je odneo veliku pobedu 2016. godine. Njegova prednost u Ajovi, Ohaju i Teksasu bila je onomad između 8 i 10 odsto, ali on se u ovom trenutku nalazi rame uz rame sa Bajdenom u sve tri.

Te brojke iz anketa možda mogu da objasne njegovu odluku iz jula da smeni svog izbornog menadžera za reizbor i njegovo redovno pominjanje „lažnih anketa".

Kladioničari, međutim, u svakom slučaju još ne otpisuju Trampa. Najnoviji kvote i dalje mu daju šanse od otprilike jedan naprema tri da dobije izbore 3. novembra.

Section divider
BBC

Da li je korona virus uticao na Trampovu popularnost?

Pandemija korona virusa dominirala je vestima u SAD od početka godine i reakcije na korake predsednika Trampa bile su predvidivo podeljene po partijskoj liniji.

Podrška njegovom pristupu dostigla je vrhunac sredinom marta nakon što je proglasio vanredno stanje i izdvojio 50 milijardi dolara saveznim državama za zaustavljanje korona virusa.

U tom trenutku, 55 odsto Amerikanaca odobravalo je njegove postupke, prema podacima iz Ipsosa, vodeće kompanije za istraživanje javnog mnjenja.

nezodovoljstvo reakcijom na pandemiju
BBC

Ali svaka podrška koju je imao od demokrata iščezla je posle toga, dok su republikanci nastavili da podržavaju svog predsednika.

Najnoviji podaci, međutim, sugerišu da su čak i njegove pristalice počele da dovode u pitanje njegove reakcije kako su države na jugu i zapadu morale da se suoče sa obnovljenim izbijanjem epidemije. Republikanska podrška opala je početkom jula na 78 odsto.

To bi moglo da objasni zašto je on nedavno pokušao da promeni svoju poruku o korona virusu, prestavši da govori kako će virus „nestati sam od sebe" i upozoravajući umesto toga da će se situacija „pogoršati pre nego što se poboljša".

On je nedavno i prvi put navukao masku za lice i pozvao Amerikance da ih nose, rekavši „da će one imati efekta" i da iskažu „patriotizam".

Jedan model koji su sačinili eksperti sa Univerziteta u Vašingtonu predviđa da će 1. novembra broj smrti premašiti 230.000 - samo dva dana pre izbora.

Section divider
BBC

Možemo li da verujemo anketama?

Suviše je lako odbaciti ankete tvrdnjom da su pogrešile 2016. godine, a predsednik Tramp često radi upravo to. Ali to nije sasvim istina.

Većina nacionalnih istraživanja javnog mnjenja jeste dala Hilari Klinton prednost od nekoliko procenata, ali to ne znači da su one grešile, budući da ona jeste osvojila tri miliona glasova više od svog rivala.

Anketari su imali nekih problema 2016. godine - ponajviše zato što su propustili zastupljenost glasača bez fakultetske diplome - što znači da Trampova prednost nije bila primećena u nekim ključnim državama sve do kasnije faze trke, ukoliko uopšte. Većina kompanija za istraživanje javnog mnjenja sada je korigovala to.

Ali ove godine postoji još više neizvesnosti nego inače zbog pandemije korona virusa i efekta koji ona ima i na ekonomiju, i na to kako će ljudi glasati u novembru, tako da svim istraživanjima treba pristupati s određenom dozom skepse, naročito ovoliko daleko od izbora.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Godište

    12.08.2020 22:49
    Trebali smo i mi izabrati nekog predsednika od 90-100 g....
    Najgore je izabrati mladog diktatora.
    U USA oni nisu stari jer je tamo dug životni vek.
  • w/e

    12.08.2020 20:54
    gluposti
    "Ankete" su se pokazale jako merodavno u 2016. Koliko se secam neke su mu cak davale i ~1% sanse da pobedi. Biden je vec tokom kampanje imao toliko ispada da je svima jasno da je pogubljen i bukvalno ne zna ni gde se nalazi.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC