Nauka, istorija i misterije: "Kompjuter" star 2.000 koji zbunjuje stručnjake

Mehanizam star 2.000 godina zbunio je stručnjake otkako je otkriven posle brodoloma 1901. godine.

 

Image shows a model of the device
Prof Tony Freeth / UCL
Naučnici su pomoću računarskog modeliranja ponovo stvorili složeni sistem zupčanika uređaja

 

Naučnici su ponovo sklopili uređaj star 2.000 godina, koji se često naziva najstarijim „računarom" na svetu, pokušavajući da shvate kako funkcioniše.

Mehanizam Antikitera zbunio je stručnjake otkako je pronađen posle brodoloma u Grčkoj 1901. godine.

Smatra se da je starogrčki uređaj sa ručnim pogonom korišćen za predviđanje pomračenja nebeskih tela i drugih astronomskih događaja.

Ali samo trećina uređaja je ostala čitava, a istraživači su razmišljali o tome kako je radio i kako je izgledao.

Stražnji deo mehanizma rešen je ranijim studijama, ali priroda njegovog složenog sistema zupčanika na prednjoj strani ostala je misterija.

Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) veruju da su konačno razbili zagonetku koristeći 3D računarsko modeliranje.

Ponovo su napravili celu prednju ploču i sada se nadaju da će izraditi celu repliku Antikitere koristeći savremene materijale.

 

Image shows a piece of the Antikythera Mechanism at museum in Greece
AFP
Samo oko trećina uređaja je ostala čitava

 

Rad objavljen u Sajentifiks riports (Scientific Reports) otkriva novi prikaz sistema zupčanika sa svim finim detaljima i složenim delovima.

„Briljantni umovi drevne Grčke na impresivan način su prikazali Sunce, Mesec i planete", rekao je vodeći autor rada, profesor Toni Frit.

„Napravili smo model prema svim fizičkim dokazima i poklapa se sa opisima u naučnim natpisima ugraviranim na samom mehanizmu", dodao je.

Mehanizam je opisan kao astronomski kalkulator kao i prvi analogni računar na svetu.

Izrađen je od bronze i ima desetine zupčanika.

Na zadnjem delu je predstavljen prikaz kosmosa i kretanje pet planeta koje su bile poznate u vreme kada je uređaj napravljen.

Ali ostalo je čitavo samo 82 fragmenta - što je otprilike trećina uređaja - a to je značilo da su naučnici morali da slože celu sliku koristeći rendgenske podatke i drevnu grčku matematičku metodu.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.