Evropska unija i proširenje: Šta države Zapadnog Balkana mogu da očekuju od samita u Briselu

Samit lidera država Zapadnog Balkana i Evropske unije zakazan je za četvrtak u sedištu EU.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, na Brdu kod Kranja 6. 10. 2021.
Getty Images
Bilo je mnogo osmeha, ali malo napretka u procesu proširenja na poslednjem ovakvom samitu u Sloveniji, oktobra 2021.

Čekaonica pred vratima Evropske unije (EU) čini se da je sve punija, usled ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. februara.

Evropska komisija dala je zeleno svetlo da se Ukrajini odobri status kandidata za članstvo u EU na samitu u Briselu u četvrtak, kada će verovatno biti reči i o statusu Moldavije.

Istog dana, sa čelnicima EU trebalo bi da se sastanu i lideri zemalja Zapadnog Balkana koje već godinama čekaju da se otvore vrata i takozvana evropska porodica proširi, a odnedavno postoje predlozi kako da im bude lakše dok čekaju.

Neke od ideja su da taj dugi proces bude u fazama kako bi zemlje mogle da dobijaju finansijske podsticaje i pre nego što postanu članice.

Da ovaj samit nije jedan u nizu sastanaka, već da je visoko podigao očekivanja u smislu proširenja EU na Zapadni Balkan, smatra Endi Hodžaj sa britanskog Univerziteta u Vorviku.

„Ipak, ja ne očekujem da će EU pokazati istinsku posvećenost i dati datum kada EU zapravo planira da se proširi na Zapadni Balkan.

„Ova diskusija o tome kada i da li EU planira da se proširi trebalo bi to da razjasni i to što pre kako bi se ponudio jasan put za region", kaže Hodžaj, pravni stručnjak za proširenje EU.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ga veoma zanima šta će biti na samitu u četvrtak, napomenuvši da će to biti „možda i najvažniji i najzanimljiviji dan u poslednjih 10 godina na evropskom nivou".

„Jer ćemo posle toga videti kakva je arhitektura Evrope, da razumemo šta nam sledi i da bolje razumemo svoje mesto, ne potcenjujući i ne precenjujući ni nas ni njih", rekao je Vučić novinarima.


Dobra vest da se proširenje vratilo na dnevni red

Analiza profesorke Eli Gateve sa Univerzteta u Oksfordu za BBC na srpskom

Mislim da će Evropski savet potvrditi perspektivu članstva Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Ovo će biti izuzetno značajno jer Unija okleva da razmotri proširenje perspektive članstva izvan Zapadnog Balkana.

Ostaje da se vidi kako će Unija promeniti politiku proširenja.

Ali jasno je da će Unija morati da preispita dosadašnji pristup.

Dobra vest je da se proširenje vratilo na dnevni red EU.

Pored odluke koja se odnosi na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, EU će želeti da pošalje pozitivnu poruku zemljama Zapadnog Balkana.

Otvaranje pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom će pokazati da je EU odlučna da ispuni obaveze.


Šta je na stolu?

Lajen, Plenković, Tegeltija
EPA
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, hrvatski premijer Andrej Plenković i predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija na mostu na Savi, između Hrvatske i BiH

Ukrajini i Moldaviji nudi se status kandidata, što ne mora mnogo suštinski da znači, a zemljama Zapadnog Balkana zasad neodređena „politička zajednica" kao novo ime za čekaonicu.

Šef Evropskog saveta Šarl Mišel je u maju pre dolaska u Srbiju pozvao na stvaranje „Evropske geopolitičke zajednice".

Prethodno je sličan predlog imao i francuski predsednik Emanuel Makron da se stvori svojevrsna Evropska politička zajednica kako bi se saradnja sa susednim zemljama Evrope proširila izvan procesa pridruživanja koji je u teškoćama.

„Predlog Makrona i Mišela da se stvori politička zajednica, koja bi mogla da uključi šest država Zapadnog Balkana i partnere sa istoka, posebno Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, predstavlja mač sa dve oštrice i nije od pomoći za proces proširenja - barem za poziciju Zapadnog Balkana", kaže Endi Hodžaj za BBC na srpskom.

Kako kaže, većina balkanskih država već je preduzela brojne reforme da uskladi domaće zakone i politike, kao i da su se angažovale u nizu sporazuma koji su takođe bili politički skupi pod pretpostavkom da postanu deo Evropske unije, a ne druge vrste zajednice koju nude Makron i Mišel.

„Konkretno, Srbija i Kosovo su se angažovali u dijalogu kako bi rešili bilateralne probleme sa uslovima za ulazak u EU i to je bio glavni motivacioni faktor i podsticaj.

„Ideja o pridruživanju političkoj ili geopolitičkoj zajednici, učiniće da dijalog bude još izazovniji", ističe Hodžaj, stručnjak za pravna pitanja proširenja EU.

Posle pauze u pregovorima, Beograd i Priština su 21. juna postigli sporazum o energetici, o čemu je izvestio specijalni izvestilac EU Miroslav Lajčak.

Iz Brisela stižu mnoge ohrabrujuće poruke, ali sa malo konkretnih odluka.

„Zapadni Balkan je strateški prioritet za EU, više nego ikad", napisao je na Tviteru predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Viola fon Kramon-Taubadel, izvestiteljka Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan, izjavila je da bi, ukoliko Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata za članstvo u EU, i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da dobiju nešto, prenosi Radio slobodna Evropa.

Ona je navela da „vraćanje kredibiliteta" podrazumeva status kandidata BiH za članstvo u EU, otvaranje pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom i vizna liberalizacija za Kosovo.

Sličnog stava je i Endi Hodžaj.

„I Severna Makedonija i Albanija su ispunile uslove za otvaranje pregovora o pridruživanju i Bugarska ih je nepravedno blokirala - ali to govori da države članice EU zapravo nemaju konsenzus o tome šta je politika proširenja EU.

„Ona je s jedne strane postala previše politizovana i države članice je koriste za unutrašnju politiku, a preterano tehnička je, s druge strane, iz ugla Komisije", kaže Hodžaj.

On smatra da bi jednostavnije bilo da se Komisija bavi tehničkim detaljima sve dok država kandidat ne bude spremna da razgovara o Ugovoru za pristupanje, umesto sadašnje obaveze da sve države članice jednoglasno podrže svaki stupanj ili da ga blokiraju.

„Nije od pomoći da se sve države članice jednoglasno slože u svakoj fazi procesa proširenja EU.

„Stoga bi otključavanje procesa pristupanja dalo stvarnu poruku da je Zapadni Balkan strateški prioritet - čime bi se uskladile reči i dela", navodi stručnjak za EU.

Šta nije na stolu?

Za predstojeći samit pominjalo se da će Srbija možda otvoriti treću grupu poglavlja - klaster od osam pregovaračkih celina, ali to se neće desiti, saopštila je prošle sedmice ministarka Srbije za evropske integracije Jadranka Joksimović.

„Što se nas tiče mi smo potpuno spremni za otvaranje klastera 3 - konkurentnost i inkluzivni rast, međutim, jasno je bilo da nećemo otvoriti klaster u junu upravo zbog neusklađivanja sa režimom restriktivnih mera.

„Nisam baš optimista ni što se tiče drugih, ali ima vremena do kraja godine, čeka nas mnogo izazova - energetska, prehrambena i svaka druga kriza koju moramo zajedno da rešavamo i zato je važno da Srbija čvrsto bude na evropskom putu", poručila je Joksimović za RTS.

U neotvorenoj grupi pregovaračkih poglavlja su informaciono društvo i mediji, oporezivanje, ekonomska i monetarna politika, socijalna politika i zapošljavanje, preduzetništvo i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carinska unija.

Srbija je dosad otvorila dva, od šest klastera ukupno, ali nije se priključila većem delu sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Uvođenje sankcija Rusiji za Srbiju u ovom trenutku može biti pitanje svih pitanja, ocenio je ranije Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji za BBC.

Dokle je koja zemlja stigla?

Od balkanskih zemalja, Crna Gora i Srbija imaju „status kandidata" i otvorile su brojna pregovaračka poglavlja.

Status kandidata Crna Gora je dobila 2010. godine - Srbija 2012. - ali i dalje nije deo Unije, iako od zemalja Zapadnog Balkana za to ima najveću podršku zemalja članica.

Kao jedan od mogućih datuma kada bi Crna Gora mogla da bude spremna za EU pominje se 2025. godina, a za ceo Zapadni Balkan 2033.

Da bi postale članice EU, države bi trebalo da ispune brojna pravila i standarde iz 35 pregovaračkih poglavlja, što nije jednostavan proces.

A često se jave i dodatni izazovi, poput Bugarske, koja je kao članica EU, blokirala Severnu Makedoniju na putu ka EU zbog neslaganja oko istorije i jezika.

Godinama je njihove evropske integracije blokirao spor sa Grčkom oko imena države.

Pošto Albanijaza briselsku administraciju ide u paketu sa Severnom Makedonijom, obe države i dalje čekaju otvaranje pregovora, iako već godinama imaju status kandidata.

Peta evropska država koja ima status kandidata, ali i suštinski stopirane pregovore jeste Turska.

Taj status je i dalje cilj Bosne i Hercegovine koja se vodi kao potencijalni kandidat.

Bosna i Hercegovina zahtev za članstvo prvi put je predala 2016, a ubrzo je dobila set od nekoliko hiljada pitanja na koja treba dati odgovor - što se još nije dogodilo.

I sve dok ne bude mogla da uspešno odgovori na pitanja iz upitnika Evropske komisije, BiH će ostati samo potencijalni kandidat.

Slično udaljeno od Brisela i geografski i politički je i Kosovo, koje ne priznaju neke od članica EU.

Građani Kosova već godinama čekaju kada će bez viza moći da uđu u zemlje Šengena.

Ukrajina i Moldavija - da, Gruzija, zasada, ne

Evropska komisija podržala je zahtev Ukrajine da joj dodeli status kandidata, što je važan, ali samo prvi korak ka EU.

Preporuku Evropske komisije još treba da potvrdi 27 država članica EU, na samitu ove nedelje.

Francuska, Nemačka i Italija su već podržale kandidaturu Ukrajine, ali odluka mora biti jednoglasna.

Ursula fon der Lajen, obučena u žuti sako i plavu košulju - boje ukrajinske zastave, rekla je da su Ukrajinci pokazali da su „spremni da umru" za evropsku perspektivu.

„Mi želimo da žive sa nama u evropskom snu", rekla je ona.

Dodala je da je Ukrajina pokazala „težnju i rešenost da živi u skladu sa evropskim vrednostima i standardima".

Ali to je pod uslovom da Ukrajina osigura poštovanje međunarodnog prava.

Ukrajinski susedi Moldavija i Gruzija, obe bivše sovjetske države, takođe su podnele zahteve za članstvo ubrzo pošto je Rusija napala Ukrajinu, zabrinute da bi kao nekadašnje članice Sovjetskog saveza mogle da budu sledeće na udaru.

Fon der Lajen je podržala Moldaviju - jednu od najsiromašnijih evropskih zemalja - da dobije status kandidata, ali ne i Gruziju koja ostaje potencijalni kandidat.

Uoči evropskog samita, u centru Tbilisija održan je veliki skup podrške evropskoj budućnosti Gruzije.

Desetine hiljada ljudi sa zastavama Gruzije i EU ispunile su u 20. juna trg ispred zgrade parlamenta u centru gruzijske prestonice, a mnogi su nosili zastave EU i transparente na kojima je pisalo na engleskom: „Mi smo Evropa".

„Moldavija je zaista na evropskom putu, proreformskom i antikorupcijskom", rekla je u Briselu predsednica Evropske komisije.

Endi Hodžaj očekuje da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata kao „simbolični gest" na putu kao EU, a da ih suštinske reforme u smislu vladavine prava i borbe protiv korupcije tek očekuju kada se rat završi.

„Međutim, dati taj status ovim zemljama i prevideti Kosovo i Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo u redu.

„Ako EU zaista želi da se ponaša strateški, onda je status kandidata za EU za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu u svetlu geopolitičkih dešavanja u Evropi od strateškog značaja", navodi on u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.


Click here to see the BBC interactive

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Super Mario

    23.06.2022 13:18
    Srbija može da se nada samo da nas EU primi ovakve kakvi smo pa posle lagano da stisne j@j@ vlastima, jer dogod im iz džepova vire ruske pare oni će nas vozati levo desno i pomalo u rikverc. Naravno, sve u nemačkim dizelašima jer nama ne treba Evropa, jelte?
  • Jovan

    23.06.2022 10:34
    Nas ubi korupcija i nepotizam, napredovali bi duplo brze u svakom smislu.
  • Miko

    23.06.2022 10:09
    Šta države Zapadnog Balkana mogu da očekuju od samita u Briselu ? Ništa. Zamisli kako si jadan kada ideš negde da te neko ucenjuje za neśto što nećeš i ne treba ti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC