Nestašni derani sa interneta nokautirali hedž fondove "vukova sa Vol Strita"

Institucionalni investitori su učinili mnogo toga da vrednost akcije trgovačkog lanca za prodaju video-igara GameStop ide naniže pa su i ulagali saglasno očekivanom trendu. Međutim, demokratizacija kupovine na berzama je omogućila da oko tri miliona sitnih ulagača ubrzanom aktivnošću dvadesetostruko uveća vrednost akcija. Tako su profesionalni ulagači izgubili znatan novac, a jedan hedž fond je umesto zarade zabeležio gubitak od 13 milijardi dolara i otišao u bankrot.

Događaj na Njujorškoj berzi još jednom uzbuđuje ceo svet. Mada je reč o instituciji na kojoj glavnu ulogu imaju bogataši, ovoga puta akteri su milioni sitnih ulagača iz celog sveta okupljeni oko platforme Redhead.

Uspeli su da učine ono što se do juče smatralo nemogućim; preobratili su, od institucionalnih ulagača umnogome potpomognuti, trend kretanja cena akcija i mnoge hedž fondove zavili u crno, do bankrota.

Kada mali "zasole"

Sve je počelo krajem prošle godine kada je trgovački lanac za prodaju video-igara GameStop objavio da je višegodišnji trend slabih poslovnih rezultata potpomognut pandemijom doveo do gubitka od čak 745 miliona dolara.

Kompanija je odlučila da tokom sezone zatvori 450 fizičkih prodavnica, ali je veliko pitanje da li bi se i oštrom merom izbegao crni završetak. Firma se nije pravovremeno i dovoljno preorijentisala na onlajn prodaju. Prolazi kroz teške dane, početkom januara cena akcije je iznosila 18 dolara.

Hedž fondovi su uočili kompaniju i pohitali da dodatno "zasole". Od brokera su odlučili da, uz nadoknadu i na određeni rok, pozajme akcije GameStop, uz obavezu da ih, nakon isteka roka, vrate. Plan se zasnivao na proceni da će za tri, četiri meseca vrednost akcije pasti na 15 dolara.

Osveta iz dosade

Prvi korak je pozajmljivanje akcija. Berzanskim rečnikom kazano, fondovi su kupili kratku opciju za prodaju deonica. Kako novca ima previše u opticaju, svi ulažu, pa su fondovi brzo na sitno prodali pozajmljeno.

Potom je nekoliko istaknutijih mešetara iz berzanskog sveta iznelo loše projekcije o pespektivi GameStopa kako bi pospešili opadajući trend kompanije. Plan je, naravno, uključivao reotkup prodatih akcija do kraja roka opcije po nižoj ceni čime se zaradi na razlici.

Sve učinjeno baš nije moralno, ipak je, po američkim zakonima, legalno. Zapravo, reč je o uobičajenom postupku hedž fondova kada uoče kompaniju u poteškoćama. Ali, ovoga puta im je promaklo da je reč o nekada uspešnom trgovačkom lancu u čije prodavnice su danas ljudi u najboljim godinama kao deca rado odlazili i kupovali najnovije elektronske izume i video-igre.

Naravno, na uspomene iz detinjstva svi smo emotivno vezani. Pogotovo sada kada su nas stege pandemijom uslovljenog ponašanja iznervirale, a i imamo višak vremena da hobistički trgujemo na berzi.

Kako je američka država obilno pomogla svoje građane, i ne mali broj siromašnijih ima novca za sitniju kupovinu manje vrednih akcija. Bitan momenat je tehnološki napredak u berzanskoj trgovini koji je omogućio da se pojave platforme poput Robinhuda preko koje je moguće da se besplatno ili krajnje jeftino trguje na berzi.

Poštovaoci Ilona Maska

Kada su primetili da hedž fondovi nameravaju da dodatno upropaste njihov omiljeni trgovački lanac, odlučili su da deluju. Teško da bi išta bilo moguće da preko društvenih foruma nisu međusobno razmenili stavove i objedinili delovanje. Odlučili su da masovno nagrnu na akcije GameStopa i cena je počela naglo da raste.

U biznis, bolje rečeno "osvetniču akciju", uključilo se oko tri miliona amatera, berzanskih ulagača. Cena akcija je počela da vrtoglavo raste, a sve je dobilo ubrzanje kada je 13 odsto udela GameStopa kupio Rajan Koen, vodeći biznismen u prodaji hrane za kućne ljubimce. Osim novca doneo je i preduzetničke ambicije da se kompanija što više preorijentiše na onlajn trgovinu, uključi u brzorastuće tržište kompjuterskih igrica i upusti u nadmetanje sa najvećim trgovcima, svakako i Amazonom.

Inače, reč  je o platformi na kojoj se okupljaju poštovaoci Ilona Maska, pa se i najpoznatiji tehnološki inovator uključio u spasavanje iz detinjstva omiljenih prodavnica. Posle njegovog ulaganja, sjatila se nova gomila malih investitora, tržišna kapitalizacija GameStopa za samo pola sata narasla je za sedam milijardi dolara.

Što je još neverovatnije, cena akcije je za tri dana svojevrsne pobune protiv hedž fondova dostigla 347.5 dolara, što je uvećanje za teško shvatljivih 1.900 odsto.

Opcije na kratak rok

Problem za fondove je što ističe rok opcije, odnosno brokerima moraju da vrate pozajmljene deonice. Na to ih ugovor obavezuje. Nije moguć nikakav dogovor tipa da pozajmljivačima daju, recimo, novac u visini petostruke cene na dan pozajmljivanja, odnosno 90 dolara po akciji. Do isteka roka opcije obavezni su da kupe akcije na berzi, bez obzira na cenu, i vrate ih brokerima.

Neočekivani razvoj događaja je opekao fondove. Jedan fond srednje veličine nije mogao da izdrži gubitak od 13 milijardi evra i podneo je zahtev za bankrot.

Celokupna američka i svetska javnost prati najnovija zbivanja na berzi. Iz Bele kuće su poručili da Ministarstvo za finansije kontroliše situaciju. Mada je događaj neuobičajen, američki regulator nije reagovao.

Razlog je jednostavan, sve što se događa je po zakonu, jedina novost je zamena uloga, hedž fondovi se ne bogate, već siromaše. Da su u pitanju dva profesionana ulagača, stvar bi se doživljavala kao sukob dve investicijske strategije.

Šta određuje vrednost akcije

Postavlja se pitanje mogu li mali ulagači pomalo veštačkim podizanjem cena akcija da izdrže na duži rok? Očito, da, bar za sada, nema promena u poslovnim parametrima GameStopa pa je neobično da se vrednosti akcija mnogostruko uvećavaju.

Varijanta sa realizacijom plana Rajana Koena je možda budućnost akcije sitnih ulagača, svakako i firme. U slučaju da se ostane na neprekidnom ulaganju, teško da će svi sitni investitori biti dobitnici, mada bi trebalo da se ima na umu da je visina uloženog novca relativno skromna, sigurno trideset do četrdeset puta manja nego što je razlika između tržišnih kapitalizacija kompanije pre i posle akcije nestašnih derana sa internet platforme.

Svakako se očekuje da se iz celog slučaja izvuče nauk. Pre svega, postavlja se pitanje kakve su sve posledice mogućnosti da se vrednost akcije zasniva samo na odnosu ponude i potražnje, potpuno nezavisno od poslovnih rezultata preduzeća.

Takođe, postaje jasno da nove i rastuće tehnološke mogućnosti omogućavaju demokratizaciju ulaganja, institucionalni investitori bi morali uočiti promene i opasnosti od dosadašnje, blago kazano privilegovane mogućnosti da, kao dominantni kupci, kreiraju berzanske tokove.

  • Anonimus

    03.02.2021 08:15
    nemanja
    To se dogodilo kasnije, nakon što je tekst napisan. Očekujemo nastavak.
  • nemanja

    02.02.2021 23:27
    Nema bitnog dela priče kako se RobinHood priklonio hedžfondovima tzime što je prekinuo trgovanje i hoće da osujeti male ulagače što je pokrenulo lavinu prostesta.
  • Rajko

    01.02.2021 20:38
    Pogledajte film UHF iz 1989?
    Teška zavitlancija sa Wierd Al Yankovic, koja na isti način prezentuje kako mali akcionari spašavaju lokalnu radio stanicu kako bi kupili Slobodu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Bernar Arno najbogatiji na svetu

Francuski biznismen Bernar Arno, koji ima kontrolni paket akcija u holdingu LVMH, vodećem svetskom proizvođaču luksuzne robe, nalazi se na prvom mestu na rang listi najbogatijih ljudi sveta.