Hoće li Srbija sačuvati proizvodnju mleka?
Prvo pandemijski pad potražnje, potom nagli rast cene stočne hrane za 40 odsto doveli su proizvođače sirovog mleka u takozvane "makaze", između preskupih troškova proizvodnje i sve slabije prodaje.
Foto: Pixabay
Jedva da u Evropi ima desetak država sa stalnim suficitom u proizvodnji mleka i mlečnih prerađevina; Srbija je među njima i ovaj segment poljoprivrede i prehrambene industrije je izvor egzistencije za oko 150.000 ovdašnjih porodica.
Podsetimo se da je mleko najsloženiji proizvod poljoprivrede, a uspeh u proizvodnji prenosi se i na ceo lanac paora posrednih učesnika. Stoga je za agrarnu državu poput Srbije nemerljivo značajno da očuva delatnost bez koje bi se ovdašnja poljoprivreda svela na uzgoj šest, sedam osnovnih ratarskih useva i po nekoliko vrsta voća i povrća.
Nekada je Srbija viškove mleka, mlečnih napitaka, namaza, kremova i sira plasirala u druge republike bivše Jugoslavije. Od osamostaljivanja, viškove, oko 43 odsto ukupne proizvodnje, izvozimo, najviše u Rusiju i Makedoniju.
Tako smo i prošle, pandemijske godine izvezli 84,5 hiljada tona mleka i napitaka u vrednosti 99 miliona evra, te još 15,8 hiljada tona sireva za 47,8 miliona. Uvezli smo 84,1 hiljadu tona mlečnih napitaka i 7,8 hiljada tona sira, na šta smo utrošili 95,2 i 29,8 miliona evra.
Mada inostrani trgovački lanci u Srbiji na policama dominantno drže uvozne mlečne proizvode, nisu uspeli da naruše pozitivan saldo srpskog mlekarstva. Ipak, jasno je da pristrasnom trgovačkom politikom dosta ometaju.
U javnosti se često ukazuje da je broj mlekulja u stalnom padu, od 2010. godine sa 472 spao je na 410 hiljada. Izostaje podatak da je primetno podignuta mlečnost, pa se od jedne mlekulje godišnje dobije 4.500 litara, naspram 1.850 koliko je bilo u završnoj deceniji nekadašnje države. Sve skupa, mlekarstvo u Srbiji je bilo na relativno stabilnoj osnovi čak i prošle pandemijske godine.
Nevolja za nevoljom
Naravno da je nagli zastoj života i pad potrošnje pogodio i srpsko mlekarstvo. Još snažniji udar je došao tokom poslednjih 12 meseci. Cene stočne hrane i paorskih useva koje služe spravljanju, ostvarile su do sada nezabeležen rast, cirka 45 odsto.
Mlekari su se našli u svojevrsnim "makazama", između sve skupljih troškova proizvodnje i slabe prodaje. Neugodnu situaciju dodatno su otežali vodeći svetski proizvođači; u želji da nadomeste opadajući profit sa najvažnijih tržišta znatnijim snižavanjem cena napali su i manje važna, među njima i srpsko.
Naravno, da ovdašnji uzgojitelji mlekulja i proizvođači mleka žestoko ispaštaju. Na osnovu zaliha iz prethodnih petnaestak godina još uvek opstaju iščekujući da se globalna situacija što pre vrati u normalu.
Međutim, sve suviše dugo traje i niko ne može da kaže kada će se i kako završiti nedaća sa korona zarazom. Rezerve uzgajivača su na izmaku i ukoliko ne stigne pomoć kraj može biti blizu.
Na nedavnom protestu u Novom Sadu, proizvođači su zatražili od države da pritisne prerađivače da plaćaju veću otkupnu cenu od sadašnjih 35 dinara za litar sirovog mleka ekstra klase. Država dopunjuje sa sedam dinara subvencije. Ova cena opstaje unazad osam godina i seljaci smatraju da je, i da nije bilo epidemije, došlo vreme da se koriguje, u skladu sa opštim rastom cena tokom ovog perioda.
Kako pomoći
Pitanje je koliko država ima uticaja na prerađivače, posebno koliko će se država upuštati u eventualno pritiskanje mlekara. Razlog je strah da bi sličnu intervenciju mogli zatražiti i drugi proizvođači iz prerađivačke industrije.
Nasuprot tome, nevolja države Srbije je što je u pregovorima sa Evropskom unijom 2007. godine uspela da postigne prilično skromnu visinu subvecionisanja u proizvodnji mleka. Holandija, Danska, Austrija, Nemačka, Francuska su po ovom pitanju višestruko izdašnije. Ne samo što su premije izdašnije, već mogu da se daju i za znatno veći broj namena.
Stoga je na aktuelnoj vladi da iznađe mogućnosti ozbiljnije podrške mlekarstvu, novcem ali i na druge načine. Sa druge strane, logično i sa poslovnim vidokrugom na duži rok, mlekare bi, kada vide državnu nameru da ojačaju sektor mlekarstva, dodatno podržale dobavljače. Bila bi to podrška svojoj sirovinskoj bazi na duži rok.
Ključ je u prodaji sira
Za razvoj ovdašnjeg mlekarstva naročito je važno da se uveća kupovina najprofitnijih prerađevina, sira, u čijoj proizvodnji se utroši izmeđi sedam i dvanaest litara mleka za kilogram prerađevine. Za početak bi to mogli biti topljeni i polutrajni, kasnije i trajni, najprofitniji.
Slaba kupovna moć građana Srbije je uticala da se u nas samo 25 odsto primljenog sirovog mleka usmerava u preradu sira. Kod vodećih evropskih država u mlekarstvu na ovu, najprofitniju proizvodnju usmerava se 43 odsto sirovog mleka. Time evropski proizvođači postaju mnogo profitniji i nametanjem oštrih pravila igre, učestalim snižavanjem cena recimo, pokušavaju da slome lokalne prerađivače širom Starog kontinenta.
Jasno je da je za opstanak proizvodnje mleka naročito značajno što više uvećati prodaju sira. Potrebno je i stalno uvećavati domaću potrošnju. Stoga bi možda i dalekosežnije većeg efekta bila osmišljena kampanja uvećanja konzuma, slično akciji kada kroz školsku užinu đaci svaki dan jedu sir druge vrste. Bila bi to izvanredna podrška i mlekarima i seljacima.
Zajednička zadruga seljaka i mlekara
Tokom tranzicije potrošnja je u nas sa 260 spala na 190 litara mleka po stanovniku za godinu dana. Istovremeno, Italijani konzumiraju 320 litara, Nemci i Francuzi po 470, da se ne govori o Dancima i njihovih 580 litara po svakom od 5,5 miliona žiltelja zemlje na Baltičkom i Severnom moru.
Naravno da je najveća razlika u konzumu najkvalitetnijih sireva i maslaca. Koliko je tranzicija uticala na pad potrošnje govori podatak da prosečan Srbin godišnje jedva potroši 180 grama maslaca, naspram 2,3 kilograma prosečnog stanovnika Apenina.
Svakako da bi seljaci i mlekari sami morali mnogo toga da učine u prevladavanju krize koja će, sasvim izvesno, potrajati. Možda je upravo sada pravo vreme da se paori uključe u suvlasništvo nad mlekarama, kakva je česta praksa u Danskoj i Holandiji, te da seljak ne prodaje mleko prerađivaču, već na tržište izlaze zajedno a profit dele prema unapred utvrđenoj srazmeri.
Egzistencija 150.000 porodica
Takođe, svi u mlekarskom lancu bi morali više računa povesti o tržištu Hrvatske na koje se tokom perioda zajedničke države plasiralo i dve trećine viškova iz Srbije. I sada Hrvatska svoje tržište snabdeva tek sa 30 odsto iz domaće proizvodnje. Ostalo uvozi, ali je naše prisustvo veoma skromno.
Zbunjuje da poslednjih godina kada je reč o mlečnim proizvodima iz Hvatske imamo za četiri, pet miliona veći uvoz od izvoza. Čini se da aktuelna krizje vreme da se više osvrnemo i na tržište našeg suseda.
U svakom slučaju, mlekarstvo u Srbiji se, sticajem okolnosti, našlo u teškoj situaciji. Ima toga što bi radi prevazilaženja situacije morali da zajednički urade mlekari i seljaci. Ipak, teško da bi to bilo dovoljno za izlazak iz ove, u osnovi pandemijom uslovljene, krize.
Država bi morala da pruži snažnu podršku kako bi očuvala decenijama uzoran segment srpske ekonomije od koga direktno zavisi egzistencija najmanje 150.000 porodica.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
14
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
9
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
3
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
70
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 8
@Orwell Vegan
Pera
Samo gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar