
Ljudi u svetu masovno daju otkaze
Svetske ekonomije su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno da daju otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u prodavnicama i uslužnom sektoru.

Foto: Pixabay
Činjenica da su radnici počeli da otkazuju ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svetskoj trgovačkoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju da upravljaju s dve krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje da nabave sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mesta.
Svetski fenomen
Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku sveta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se sa 3,3 miliona mesečno u aprilu 2021. na 4,3 miliona mesečno u septembru ove godine, što je istorijski nivo.
Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 odsto radnika planira da potraži novi posao u sledećih nekoliko meseci, a 24 odsto u sledećih tri do šest meseci. Agencija za zapošljavanje koja je sprovela anketu procenjuje da su prethodnih godina mogli da očekuju da će 11 odsto radnika promeniti posao.
Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Nemačkoj, njih 66 odsto navelo je da ne mogu da pronađu dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020, na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 odsto anketiranih planira da da otkaz.
Situacija u Evropi je znatno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti pa su radnici manje mobilni. U aprilu 2020, usled pandemije i zaključavanja, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila sa 4 odsto na 14 odsto, ali se brzo vratila na 5 odsto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvek iznad 7 odsto, viša nego u SAD-u.
Međutim, to je istorijska konstanta i očekivana s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.
Daju otkaz jer mogu da ga priušte
Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Zaključavanja su prisilila ljude da uspore tempo i razmisle o svojim karijerama i životima.
Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promeni karijere sprovedu u delo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mesta - ta promena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik deo godine dosta toga bilo zatvoreno, ljudi su manje trošili, odnosno menjali su svoje potrošačke navike.
Rekordni nivoi štednje omogućili su im da akumuliraju dovoljno novca da prebrode neko vreme do pronalaska novog posla i da uopšte sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.
Poboljšanje radnih uslova
Zavod za statistiku rada u SAD-u u oktobru je objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosečna plata po satu rasla je 4,9 odsto u poslednjih godinu dana (na 30,96 dolara), a broj radnih sati u nedelji pada s 34,8 na 34,7 sati.
Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje da zadrže radnike i privuku nove.
Radnici iskorišćavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju da naprave bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vreme, brigu za porodicu i decu, hobije i rekreaciju.
Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plata od muškaraca, 4,9 odsto u odnosu na 3,4 odsto. Profitirali su i oni koji su promenili posao jer su im plate rasle za 5,4 odsto u odnosu na 2020, dok su onima koji nisu menjali posao rasle 3,9 odsto. Više su rasle plate srednje i niže kvalifikovanima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.
Društvene promene
Jedan aspekt "masovne ostavke" je i promena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarije i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta.
Ljudi se sve više vraćaju da žive u malim mestima, podstaknuti mogućnošću rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.
"Masovna ostavka" izmešala se sa već započetim promenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, čuvanje podataka u "cloudovima" umesto u fizičkom obliku i rast cena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku kasu.
Velike promene zahvataju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuva, brine se za decu u kući (umesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju decu. Udeo Amerikanaca koji žele da rade duže od 62. godine pao je na 50,1 odsto, na najniži nivo od 2014.
Preniske plate
Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalifikovani radnici shvatili su da njihov rad vredi više nego što za njega dobijaju, a situacija s kovidom19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, usled velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vreme da budu bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uslovima.
Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijski nivo, iako je rekordno mnogo otvorenih radnih mesta.
Poslodavci će jednostavno morati povećavaju plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon "masovne ostavke" može očekivati fenomen "masovnog zapošljavanja", u zavisnosti od toga da li će se ekonomija dovoljno brzo oporaviti.
Generalno takvim razvojem situacije mogu biti zadovoljni svi, osim, eventualno, menadžera i direktora, koji moraju da balansiraju s dve krize. S krizom "masovne ostavke" i krizom nabavnih lanaca.
Veće plate radnicima znače bolji životni standard, kompanijama veću prodaju i prihode, državi veće prihode od poreza. Taj rast plata će biti neodrživ na duge staze bez rasta produktivnosti, a to znači da će se morati ubrzati trendovi poput digitalizacije, robotizacije i automatizacije.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sve manje struje iz hidroelektrana, a vodostaj Dunava i dalje opada
11.08.2022.•
5
Vode nedostaje za uzgoj bilja i stoke, proizvodnju struje, plovidbu, održavanje biološke ravnoteže u prirodi, ali srž nevolje nije izrazito nizak vodostaj.
Devizne rezerve 247 miliona evra veće nego na kraju juna
10.08.2022.•
3
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) na kraju jula iznosile su 15,022 milijarde evra, što je 247,1 milion evra više nego na kraju prethodnog meseca, saopštila je nacionalna banka.
Poskupljenje preko noći: Isti dezodorans tri puta skuplji nego u Nemačkoj
10.08.2022.•
33
Iako su se kupci u poslednjih godinu dana navikli na stalna poskupljenja, mnogi su iznenađeni dupliranjem cena nekih proizvoda i to skoro preko noći.
Prvi brod sa pšenicom iz Ukrajine stigao u Albaniju
10.08.2022.•
0
Brod "Jaohar Ranim" sa više od 6.000 tona pšenice iz Ukrajine stigao je danas u luku Drač u Albaniji.
Srbija prošle godine izvezla 30.000 tona sladoleda, najviše u Bugarsku
10.08.2022.•
0
Iz Srbije je prošle godine izvezeno 30 hiljada tona sladoleda u vrednosti od 63,5 miliona evra, najviše u zemlje regiona, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS).
Mladenović: Struja će biti još skuplja
10.08.2022.•
2
Direktor berze električne energije u Srbiji i jugoistočnoj Evropi Sepeks Miloš Mladenović izjavio je da će cena struje nastaviti da raste.
Ilon Mask prodao akcije Tesle za 6,9 milijardi dolara, najviše do sada
10.08.2022.•
0
Američki milijarder Ilon Mask prodao je akcije "Tesle" za 6,9 milijardi dolara, što je najveća prodaja do sada.
Advokat Živković: Banke u Srbiji od naknada zaradile više nego rudnik zlata u Boru
10.08.2022.•
9
Advokat Advokatske komore Beograda Miroslav Živković izjavio je da su banke u Srbiji od naknada i provizija u 2021. imale veći prihod onog koji Rudarski basen Bor ima od godišnjeg iskopavanja zlata.
Građani Srbije i dalje plaćaju najskuplje gorivo
09.08.2022.•
12
Građani Srbije trenutno toče najskuplje gorivo u odnosu na ostale stanovnike država sa prostora bivše SFRJ.
U Novom Sadu više od 4.000 "bogataša": Koliko je prošle godine zaradio najbogatiji građanin?
08.08.2022.•
24
Građanin Srbije koji je poreznicima prijavio najveće prihode ostvarene u 2021. godini zaradio je 2,115 milijardi dinara, što je gotovo 18 miliona evra.
Francuska: Nuklearne elektrane izuzete od ekoloških pravila o ispuštanju vode zbog energetske krize
08.08.2022.•
1
Francuski nuklearni regulator ASN odobrio je privremeno izuzeće za pet nuklearnih elektrana od pravila o ispuštanju tople vode u reke kojim se možda krše ekološki standardi.
Objavljena lista najbogatijih zemalja sveta - gde je Srbija?
07.08.2022.•
4
Magazin "Global finance" objavio je istraživanje "Najbogatije i najsiromašnije države sveta".
Šta se dešava sa srpskim izvozom u Rusiju?
07.08.2022.•
3
Izvoz robe iz Srbije u Rusiju u prvih šest meseci ove godine bio je za 5,6 odsto veći nego u prvoj polovini prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku.
Banke od različitih naknada zaradile više od 55 milijardi dinara
07.08.2022.•
14
Banke u Srbiji su, tokom 2021. godine, od raznih naknada i provizija zaradile 55,7 milijardi dinara, potvrđeno je portalu N1 u Agenciji za privredne registre.
Euro 7 norma dodatno poskupljuje automobile za 2.000 evra
07.08.2022.•
3
Odavno slušamo da će najrigoroznije norme do sada poskupeti automobile, pa čak i ugroziti opstanak modela u A i B segmentu, upravo zbog visoke cene agregata i katalitičkih sistema za Euro 7 normu.
Guvernerka od koje je duži mandat imao samo Đorđe Vajfert: Smanjenje inflacije tek krajem godine
07.08.2022.•
17
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da centralna banka ostaje pri oceni da će se inflacija u narednom periodu smanjivati, ali nije realno da to bude pre poslednjeg kvartala ove godine.
Pored četvorodnevne radne nedelje, testira se i šestočasovno radno vreme
07.08.2022.•
9
U poslednjih nekoliko godina, četvorodnevna radna nedelja je često u fokusu kao mogući način da se poboljša ravnoteža između posla i privatnog života.
MMF: Treba dopustiti da građani snose teret viših cena da bi štedeli energiju
07.08.2022.•
33
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je evropske vlade da ne intervenišu širokom finansijskom podrškom zbog energetske krize.
FAO: Znatan pad cena hrane, najviše žitarica i ulja
07.08.2022.•
1
Vrednost indeksa svetskih cena prehrambenih proizvoda (FAO Food Price Index) značajno je pala u julu, pri čemu su cene žitarica i biljnog ulja zabeležile dvocifren procentualni pad.
Kompanija Epl ostvarila rekordan prihod
06.08.2022.•
0
Najvrednija svetska tehnološka kompanija, Epl, u trećem kvartalu svoje fiskalne godine, završenom u junu, ostvarila je rekordan prihod od 83 milijarde dolara.
Zabrana strancima da prodaju udele u ruskim strateškim kompanijama
06.08.2022.•
0
Rusija je zabranila investitorima iz takozvanih neprijateljskih zemalja da prodaju udele u ključnim energetskim projektima i bankama do kraja godine.
Komentari 7
Pan5er
Miša
Milan
Svest, solidarnost, dostojanstvo - da li ikome u Srbiji ove reči nešto znače?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar