Ljudi u svetu masovno daju otkaze
Svetske ekonomije su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno da daju otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u prodavnicama i uslužnom sektoru.
Foto: Pixabay
Činjenica da su radnici počeli da otkazuju ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svetskoj trgovačkoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju da upravljaju s dve krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje da nabave sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mesta.
Svetski fenomen
Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku sveta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se sa 3,3 miliona mesečno u aprilu 2021. na 4,3 miliona mesečno u septembru ove godine, što je istorijski nivo.
Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 odsto radnika planira da potraži novi posao u sledećih nekoliko meseci, a 24 odsto u sledećih tri do šest meseci. Agencija za zapošljavanje koja je sprovela anketu procenjuje da su prethodnih godina mogli da očekuju da će 11 odsto radnika promeniti posao.
Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Nemačkoj, njih 66 odsto navelo je da ne mogu da pronađu dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020, na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 odsto anketiranih planira da da otkaz.
Situacija u Evropi je znatno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti pa su radnici manje mobilni. U aprilu 2020, usled pandemije i zaključavanja, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila sa 4 odsto na 14 odsto, ali se brzo vratila na 5 odsto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvek iznad 7 odsto, viša nego u SAD-u.
Međutim, to je istorijska konstanta i očekivana s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.
Daju otkaz jer mogu da ga priušte
Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Zaključavanja su prisilila ljude da uspore tempo i razmisle o svojim karijerama i životima.
Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promeni karijere sprovedu u delo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mesta - ta promena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik deo godine dosta toga bilo zatvoreno, ljudi su manje trošili, odnosno menjali su svoje potrošačke navike.
Rekordni nivoi štednje omogućili su im da akumuliraju dovoljno novca da prebrode neko vreme do pronalaska novog posla i da uopšte sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.
Poboljšanje radnih uslova
Zavod za statistiku rada u SAD-u u oktobru je objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosečna plata po satu rasla je 4,9 odsto u poslednjih godinu dana (na 30,96 dolara), a broj radnih sati u nedelji pada s 34,8 na 34,7 sati.
Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje da zadrže radnike i privuku nove.
Radnici iskorišćavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju da naprave bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vreme, brigu za porodicu i decu, hobije i rekreaciju.
Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plata od muškaraca, 4,9 odsto u odnosu na 3,4 odsto. Profitirali su i oni koji su promenili posao jer su im plate rasle za 5,4 odsto u odnosu na 2020, dok su onima koji nisu menjali posao rasle 3,9 odsto. Više su rasle plate srednje i niže kvalifikovanima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.
Društvene promene
Jedan aspekt "masovne ostavke" je i promena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarije i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta.
Ljudi se sve više vraćaju da žive u malim mestima, podstaknuti mogućnošću rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.
"Masovna ostavka" izmešala se sa već započetim promenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, čuvanje podataka u "cloudovima" umesto u fizičkom obliku i rast cena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku kasu.
Velike promene zahvataju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuva, brine se za decu u kući (umesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju decu. Udeo Amerikanaca koji žele da rade duže od 62. godine pao je na 50,1 odsto, na najniži nivo od 2014.
Preniske plate
Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalifikovani radnici shvatili su da njihov rad vredi više nego što za njega dobijaju, a situacija s kovidom19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, usled velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vreme da budu bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uslovima.
Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijski nivo, iako je rekordno mnogo otvorenih radnih mesta.
Poslodavci će jednostavno morati povećavaju plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon "masovne ostavke" može očekivati fenomen "masovnog zapošljavanja", u zavisnosti od toga da li će se ekonomija dovoljno brzo oporaviti.
Generalno takvim razvojem situacije mogu biti zadovoljni svi, osim, eventualno, menadžera i direktora, koji moraju da balansiraju s dve krize. S krizom "masovne ostavke" i krizom nabavnih lanaca.
Veće plate radnicima znače bolji životni standard, kompanijama veću prodaju i prihode, državi veće prihode od poreza. Taj rast plata će biti neodrživ na duge staze bez rasta produktivnosti, a to znači da će se morati ubrzati trendovi poput digitalizacije, robotizacije i automatizacije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
0
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
7
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
23
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Kompanije jače od država
29.05.2026.•
4
Prvih nekoliko decenija posle Drugog svetskog rata Dženeral Motors je bio daleko najglasovitija i najmoćnija firma.
Proizvođači mleka upozoravaju: Otkupne cene padaju, proizvodnja postaje neodrživa
29.05.2026.•
5
Svi otkupljivači mleka u Srbiji nastavili su da smanjuju otkupne cene mleka, pa prozvodnju treba prekinuti prodajom krava jer će posledice biti manje, rekao je vlasnik farme iz sela Metlić u opštini Šabac Milan Isailović
Uprava carine: Počela primena nove verzije tranzitnog sistema, mogući povremeni zastoji
29.05.2026.•
0
Primena nove verzije tranzitnog sistema NCTS, koji je usklađen sa carinskim propisima Evropske unije i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku, počela je danas, saopštila je Uprava carine.
Objavljene nove cene goriva
29.05.2026.•
14
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 5. juna.
Posle Vučićeve posete Kini: Da li će Srbija zaista proizvoditi humanoidne robote u Šapcu?
29.05.2026.•
44
Državna delegacija već danima iz Kine šalje poruku o odličnim odnosima Beograda i Pekinga.
Volstrit obara rekorde dok profiti američkih kompanija rastu, nafta na klackalici
29.05.2026.•
1
Američka berza je u četvrtak dostigla nove rekorde, dok profiti kompanija poput Dolar Tri, Snouflejk i Hormel Fuds nastavljaju da rastu.
Kristin Lagard upozorila na smanjenu nezavisnost centralnih banaka
29.05.2026.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard upozorila je na smanjenu nezavisnost centralnih banaka.
Temu mora da plati 200 miliona evra zbog prodaje nelegalnih proizvoda
28.05.2026.•
3
Evropska komisija je izrekla novčanu kaznu kojom se određuje da Temu mora da plati 200 miliona evra zbog kršenja pravila EU o prodaji nelegalnih proizvoda.
Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
28.05.2026.•
17
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Propao tender za nadzor izgradnje solarnih elektrana
28.05.2026.•
1
Elektroprivreda Srbije (EPS) donela je odluku o obustavi javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge za potrebe izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana.
Firma koja je dovozila fantomske birače iz Bosne i koja očitava brojila zaradila skoro milijardu dinara
27.05.2026.•
30
Firma koja je dovozila birače iz Bosne i Hercegovine u Beograd i koja očitava brojila, prošle godine zaradila je skoro milijardu dinara.
EU uvodi nova pravila za male pakete iz Kine: Poskupljuje kupovina sa Temua, Šejna i Aliekspresa
27.05.2026.•
12
Kupovina sitnica sa platformi poput "Temua", "Šejna" i "Aliekspresa" uskoro bi mogla značajno da poskupi, usled novih pravila Evropske unije (EU) za male pošiljke iz Kine.
Zlatno doba Srbije - a razlike sve veće
27.05.2026.•
13
Kasnije nego što je uobičajeno, prolećno sunce je i ove godine zasijalo. Ugodno vreme i starije izmamljuje na ulice, šetajući posmatraju kako se život budi.
Komentari 8
Mirko
Pan5er
Miša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar