
Primećujete da je sve skuplje? Ne brinite, život će biti još skuplji
Nakon znatnog uvećanja svakodnevnih troškova usled prošlogodišnjeg naglog skoka cene energenata, ove i naredne sezone uslediće poskupljenja uzrokovana inflacijom.

Foto: Pixabay
Mirjana i Nenad su mladi bračni par primetno iznadprosečnih plata, zbirno oko 200.000 dinara, pa, ipak, od pre nekoliko meseci da bi pazarili svakodnevne potrepštine moraju da obiđu i po tri samoposluge. Ako bi se držali ranijeg običaja kupovine samo u najbližoj platili bi i do 30 odsto više. Naravno, oslonili su se na internet i svakodnevno guglanje kako bi pronašli optimalnu kupovinu osnovnih potrepština. Još su ozbiljnije pretrage pred subotnji obilazak trgovačkih centara.
Ugrožene osnovne potrebe
U Novom Sadu duže vreme postoji ponuda većeg broja različitih prodajnih lanaca i konkurencija je učinila da se nadmeću i snižavanjem cena pojedinim proizvodima. Ipak, do sredine prošle godine malo ko je obilazio više prodavnica radi nabavke svakodnevnih namirnica. Međutim, poskupljenja u četvrtom kvartalu prošle godine poprilično su uvećala i razlike u cenama, pa se šetnja od samoposluge do samoposluge itekako isplati. Naravno, Mirjana i Nenad su odlučili da prištede, pa je obilaženje prodavnica postala svakodnevica.
Statistika nam otkriva da je rast cena hrane u Srbiji prošle godine bio 31 odsto. Kako je lanjska inflacija samo pet, a rast zarada oko devet odsto, jasno je da se na hranu sada izdvaja znatno više nego pre samo četiri-pet meseci. Posebno je neugodan skok cena bukvalno osnovnih namirnica, onih koje bezmalo svakodnevno konzumiramo - povrće, voće, peciva, ulje, meso, paštete i drugi namazi.
Poskupljenje je primetno i kada je reč o osnovnim potrepštinama izvan prehrambenih proizvoda. Tako najpopularniji sapuni sada koštaju 70 naspram donedavnih 50 dinara, dok su cene pasti za zube, šampona, praška za pranje veša, kućne hemije uvećane i do 35 odsto.
Privremeno rešenje
Nije teško dokučiti uzrok, drastičan rast cena svih energenata i energije je lane, u trećem i četvrtom kvartalu, bila svetska tema. Kako se energija koristi u svim proizvodnjama, više cene struje, gasa, goriva uzročile su i poskupljenje bezmalo svega što postoji pod ovom nebeskom kapom.
Može se reći da građani Srbije još i nisu osetili sve posledice uvećanih troškova za energiju. Kako nam uskoro predstoje izbori, aktuelna vlast je prinudila Elektroprivredu Srbije da građanima ne uveća cenu struje, dok je gasni aranžman sa Rusijom omogućio da i cene grejanja i saobraćaja ostanu približne lanjskim.
Ali, to su privremena rešenja i teško da mogu da potraju duže. Pogotovo sada kada smo domaću proizvodnju struje toliko unakazili da smo od nekadašnjih izvoznika postali uvoznici čim se temperatura približi nuli, a dnevna potrošnja u republici nadmaši 90 miliona kilovata. Kako 90 odsto gasa i 70 odsto nafte uvozimo i u ovom segmentu smo veoma zavisni od cena na svetskom tržištu.
Poskupljenje nije samo od sebe
U pojedinim industrijama struja se mnogo troši, pa je prirodno da rastu i cene njihovih proizvoda. Takva je hemijska branša, posebno proizvođači đubriva i farmaceutska industrija. Mada se "apotekari" obično poslednji odluče na poskupljenja, već je primećen rast cena lekova koji nisu na spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Naravno, čeličane i cementare, poznate kao gutači struje, prve su reagovale, dok je tona uree, najtraženijeg veštaka, sa prošlogodišnjih 350 dostigla 1.400 evra za tonu.
Globalni skok cene struje, gasa, nafte, uglja nije se desio "sam od sebe". Odnosi svetskih sila odavno nisu bili gori, proključalo je na pojedinim tačkama globusa - Ukrajina i Južno kinesko more. Do ivice rata. U takvoj situaciji cene energenata teško da će ozbiljnije pojeftiniti. Šta više, i hrana je globalno poskupela, a izvoz žitarica i uljarica je, uprkos sasvim solidnom rodu, primetno umanjen.
Jednostavno, najveće države su odlučile da, saglasno globalnim političkim prilikama, povećaju sopstvene robne rezerve. Tako je, primera radi, ulje u nas poskupelo za 60 odsto, a nemoguće je uvozom oboriti cenu. Jednostavno, ovaj arftikal je na inotržištima skuplji nego što je u Srbiji.
Na ivici egzistencije
Znatno uvećani troškovi života prinudili su i sindikate da ističu kako ne samo minimalna, nego i medijalna zarada više ne pokriva ni dve trećine "potrošačke korpe". Život je poskupeo toliko da je siromašniji sloj stanovništva bukvalno na ispitu egzistencije. Ova kategorija ljudi oko 95 odsto prihoda utroši na hranu, energiju, komunalije, higijensku i kućnu hemiju. A upravo su ovo proizvodi koji su najviše poskupeli.
Mnogi su se upitali hoće li u relativno blisko vreme doći do smirivanja tržišta i povratka na donedavno uobičajene cene? Odgovor, međutim, nije uogodan: nema signala koji bi ukazivali na ublažavanje situacije. Ni političke, ni one na tržištima. Šta više, kada je reč o Srbiji, tek predstoji da se, nakon izbora, ustale nove cene struje, grejanja, prevoza, zasnovane na uvećanim cenama energenata.
Previše novca
Tu nije kraj nevoljama. Nakon što je bezmalo 15 godina bila izrazito niska, inflacija je lane uznemirila razvijeniji svet. Još samo pre dve sezone mogle su da se kupe dugoročne obveznice Nemačke uz negativnu kamatu. Sada dolazi kraj vremenu gotovo besplatnih kredita i novac polako postaje skuplji.
U SAD je novembarska inflacija premašila sedam, dok je rast cena u Nemačkoj tokom decembra bio i iznad osam odsto. FED sve ubrzanije smanjuje kupovinu hartija od vrednosti privatnih kompanija,a tokom ove godine najavljena su i tri uvećanja referentne kamatne stope u SAD. Time će rasti i cena dolaru i američkim hartijama od vrednosti.
Dakle, narednih sezona se očekuje inflatorni trend. Time se potiru posledice prevelike količine novca, dolara, evra, jena, funti, ubačene na tržišta od finansijske krize 2008. do aktuelne krize izazvane korona pandemijom. Naravno da u inflatornim vremenima proizvođači i trgovci cene češće podižu kako ne bi zašli u gubitke.
U današnjem umreženom svetu i najmoćnijoj državi je teško da odoli globalnom trendu. Malima i nemoćnijima pogotovo. Drugim rečima, nakon što istrpimo odložena poskupljenja struje, grejanja i prevoza, uslediće dalji rast cena. Ovog puta uzrok će biti inflacija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp preti: Zemlje koje se pridruže antiameričkoj politici BRIKS-a dobiće dodatne carine
07.07.2025.•
3
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će zemljama koje se budu pridružile "antiameričkoj politici" BRIKS-a biti naplaćena dodatna carina od 10 odsto.
Nove carinske tarife SAD počeće da važe 1. avgusta
07.07.2025.•
0
Ministar finansija SAD Skot Besent je najavio da će 1. avgusta stupiti na snagu drastično povećane američke carinske stope.
Proizvodi iz Srbije ponovo na Kosovu: Uvoz za 116 odsto veći nego prošle godine
06.07.2025.•
2
Prema podacima Carine Kosova, roba iz Srbije se ove godine "snažno vratila na kosovsko tržište" posle pada prethodnih godina, tako da je ove godine udvostručen uvoz srpskih proizvoda u poređenju sa početkom 2024. godine.
Kina uzvratila EU svojim merama: Evropske firme isključene iz velikih nabavki medicinskog materijala
06.07.2025.•
0
Kina je objavila da isključuje firme EU iz velikih javnih nabavki medicinskog materijala, kao uzvratnu meru za slične restrikcije koje je EU uvela kineskim firmama.
Najtraženija zanimanja u Srbiji: Na prvom mestu čistači, pa slede programeri
06.07.2025.•
10
Poslodavci u Srbiji su u maju, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, tražili 14.390 radnika, a najtraženiji su bili čistači prostorija, odnosn hotela, kancelarija, toaleta za koje je oglašeno 556 mesta.
Broj milionera porastao 2,6 odsto: Na planeti ih je sad 23 miliona
06.07.2025.•
2
Broj dolarskih milionera u svetu porastao je za 2,6 odsto tokom 2024. godine i dostigao 23,4 miliona ljudi, dok je njihovo ukupno bogatstvo poraslo za 4,2 odsto na 90,475 biliona dolara.
Koliko će Srbija platiti kineske vozove za prugu do Nacionalnog stadiona: Novac obezbeđen zaduživanjem
05.07.2025.•
10
Devet novih elektromotornih vozova za prugu koja će ići do Nacionalnog stadiona koštaće oko 74 miliona evra, vidi se iz izveštaja Državne revizorske institucije.
Bez napretka u trgovinskim pregovorima EU i SAD
05.07.2025.•
0
Pregovarači Evropske unije do sada nisu uspeli da postignu napredak u trgovinskim pregovorima sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa.
Kina uvela carinu na konjak i druga žestoka pića iz EU
04.07.2025.•
3
Kina je danas uvela antidampinške carine na deo evropskih žestokih alkoholnih pića, a naročito na francuski konjak, saopštilo je Ministarstvo trgovine te zemlje.
Poskupljuje hleb, cena brašna u pakovanju od kilogram će se slobodno formirati
04.07.2025.•
7
Hleb "sava" poskupeće za tri dinara, sa 59 na 62 dinara, a cena brašna u pakovanju od kilogram slobodno će se formirati, odlučila je Vlada Srbije.
Objavljene nove cene goriva
04.07.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 časova.
Leoni zatvara fabriku u Malošištu, bez posla ostaje 1.900 radnika
04.07.2025.•
23
Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive, Leoni Bordnetz-Sistem GmbH je doneo odluku da prvo smanji, a zatim do kraja 2025. obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu.
Prestaje da važi uredba o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica
04.07.2025.•
4
Vlada Srbije odlučila je da prestane da važi uredba o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica.
Uprkos dobrom rodu pšenice, srpski seljak zabrinut - Srbija dovedena u položaj kolonije
03.07.2025.•
15
Mada je tek kraj juna, pšenica je požnjevena sa bezmalo polovine od oko 550.000 hektara zasejanih najvažnijim hlebnim usevom.
Ukrajinska kompanija MHP, u čijem je sastavu Topiko iz Bačke Palanke, preuzima špansku Uvesu
03.07.2025.•
1
Ukrajinska međunarodna poljoprivredno-industrijska grupacija, MHP, vlasnik Perutnine Ptuj, u čijem sastavu je Topiko iz Bačke Topole, priprema preuzimanje 41 odsto udela u španskom Uvesu.
Poreska uprava podseća frilensere: Rok za podnošenje poreskih prijava do 30. jula
03.07.2025.•
2
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere je od 1. do 30. jula, saopštila je Poreska uprava.
Nikolić: Cene nafte porasle zbog rata Irana i Izraela, ali nema smanjenja isporuka
02.07.2025.•
1
Cene nafte su porasle usled zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u snabdevanju tokom rata Izraela i Irana, ali do stvarnog smanjenja snabdevanja nije došlo, rekao je ekonomista Goran Nikolić.
Majkrosoft otpušta još nekoliko hiljada ljudi
02.07.2025.•
0
Majkrosoft će otpustiti još nekoliko hiljada ljudi posle početnog talasa u maju, saopštila je danas ta kompanija i dodala da će doći i do smanjenja i određenih hijerarhijskih nivoa.
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
02.07.2025.•
29
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
8
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
3
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Komentari 41
g pen
tomy
Ratko
Ljudi više zarađuju i više troše, bolje je nego pre.
Inflacija vam je kao pandemija.
Kakvo bre siromaštvo, daleko vam lepa kuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar