Primećujete da je sve skuplje? Ne brinite, život će biti još skuplji
Nakon znatnog uvećanja svakodnevnih troškova usled prošlogodišnjeg naglog skoka cene energenata, ove i naredne sezone uslediće poskupljenja uzrokovana inflacijom.
Mirjana i Nenad su mladi bračni par primetno iznadprosečnih plata, zbirno oko 200.000 dinara, pa, ipak, od pre nekoliko meseci da bi pazarili svakodnevne potrepštine moraju da obiđu i po tri samoposluge. Ako bi se držali ranijeg običaja kupovine samo u najbližoj platili bi i do 30 odsto više. Naravno, oslonili su se na internet i svakodnevno guglanje kako bi pronašli optimalnu kupovinu osnovnih potrepština. Još su ozbiljnije pretrage pred subotnji obilazak trgovačkih centara.
Ugrožene osnovne potrebe
U Novom Sadu duže vreme postoji ponuda većeg broja različitih prodajnih lanaca i konkurencija je učinila da se nadmeću i snižavanjem cena pojedinim proizvodima. Ipak, do sredine prošle godine malo ko je obilazio više prodavnica radi nabavke svakodnevnih namirnica. Međutim, poskupljenja u četvrtom kvartalu prošle godine poprilično su uvećala i razlike u cenama, pa se šetnja od samoposluge do samoposluge itekako isplati. Naravno, Mirjana i Nenad su odlučili da prištede, pa je obilaženje prodavnica postala svakodnevica.
Statistika nam otkriva da je rast cena hrane u Srbiji prošle godine bio 31 odsto. Kako je lanjska inflacija samo pet, a rast zarada oko devet odsto, jasno je da se na hranu sada izdvaja znatno više nego pre samo četiri-pet meseci. Posebno je neugodan skok cena bukvalno osnovnih namirnica, onih koje bezmalo svakodnevno konzumiramo - povrće, voće, peciva, ulje, meso, paštete i drugi namazi.
Poskupljenje je primetno i kada je reč o osnovnim potrepštinama izvan prehrambenih proizvoda. Tako najpopularniji sapuni sada koštaju 70 naspram donedavnih 50 dinara, dok su cene pasti za zube, šampona, praška za pranje veša, kućne hemije uvećane i do 35 odsto.
Privremeno rešenje
Nije teško dokučiti uzrok, drastičan rast cena svih energenata i energije je lane, u trećem i četvrtom kvartalu, bila svetska tema. Kako se energija koristi u svim proizvodnjama, više cene struje, gasa, goriva uzročile su i poskupljenje bezmalo svega što postoji pod ovom nebeskom kapom.
Može se reći da građani Srbije još i nisu osetili sve posledice uvećanih troškova za energiju. Kako nam uskoro predstoje izbori, aktuelna vlast je prinudila Elektroprivredu Srbije da građanima ne uveća cenu struje, dok je gasni aranžman sa Rusijom omogućio da i cene grejanja i saobraćaja ostanu približne lanjskim.
Ali, to su privremena rešenja i teško da mogu da potraju duže. Pogotovo sada kada smo domaću proizvodnju struje toliko unakazili da smo od nekadašnjih izvoznika postali uvoznici čim se temperatura približi nuli, a dnevna potrošnja u republici nadmaši 90 miliona kilovata. Kako 90 odsto gasa i 70 odsto nafte uvozimo i u ovom segmentu smo veoma zavisni od cena na svetskom tržištu.
Poskupljenje nije samo od sebe
U pojedinim industrijama struja se mnogo troši, pa je prirodno da rastu i cene njihovih proizvoda. Takva je hemijska branša, posebno proizvođači đubriva i farmaceutska industrija. Mada se "apotekari" obično poslednji odluče na poskupljenja, već je primećen rast cena lekova koji nisu na spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Naravno, čeličane i cementare, poznate kao gutači struje, prve su reagovale, dok je tona uree, najtraženijeg veštaka, sa prošlogodišnjih 350 dostigla 1.400 evra za tonu.
Globalni skok cene struje, gasa, nafte, uglja nije se desio "sam od sebe". Odnosi svetskih sila odavno nisu bili gori, proključalo je na pojedinim tačkama globusa - Ukrajina i Južno kinesko more. Do ivice rata. U takvoj situaciji cene energenata teško da će ozbiljnije pojeftiniti. Šta više, i hrana je globalno poskupela, a izvoz žitarica i uljarica je, uprkos sasvim solidnom rodu, primetno umanjen.
Jednostavno, najveće države su odlučile da, saglasno globalnim političkim prilikama, povećaju sopstvene robne rezerve. Tako je, primera radi, ulje u nas poskupelo za 60 odsto, a nemoguće je uvozom oboriti cenu. Jednostavno, ovaj arftikal je na inotržištima skuplji nego što je u Srbiji.
Na ivici egzistencije
Znatno uvećani troškovi života prinudili su i sindikate da ističu kako ne samo minimalna, nego i medijalna zarada više ne pokriva ni dve trećine "potrošačke korpe". Život je poskupeo toliko da je siromašniji sloj stanovništva bukvalno na ispitu egzistencije. Ova kategorija ljudi oko 95 odsto prihoda utroši na hranu, energiju, komunalije, higijensku i kućnu hemiju. A upravo su ovo proizvodi koji su najviše poskupeli.
Mnogi su se upitali hoće li u relativno blisko vreme doći do smirivanja tržišta i povratka na donedavno uobičajene cene? Odgovor, međutim, nije uogodan: nema signala koji bi ukazivali na ublažavanje situacije. Ni političke, ni one na tržištima. Šta više, kada je reč o Srbiji, tek predstoji da se, nakon izbora, ustale nove cene struje, grejanja, prevoza, zasnovane na uvećanim cenama energenata.
Previše novca
Tu nije kraj nevoljama. Nakon što je bezmalo 15 godina bila izrazito niska, inflacija je lane uznemirila razvijeniji svet. Još samo pre dve sezone mogle su da se kupe dugoročne obveznice Nemačke uz negativnu kamatu. Sada dolazi kraj vremenu gotovo besplatnih kredita i novac polako postaje skuplji.
U SAD je novembarska inflacija premašila sedam, dok je rast cena u Nemačkoj tokom decembra bio i iznad osam odsto. FED sve ubrzanije smanjuje kupovinu hartija od vrednosti privatnih kompanija,a tokom ove godine najavljena su i tri uvećanja referentne kamatne stope u SAD. Time će rasti i cena dolaru i američkim hartijama od vrednosti.
Dakle, narednih sezona se očekuje inflatorni trend. Time se potiru posledice prevelike količine novca, dolara, evra, jena, funti, ubačene na tržišta od finansijske krize 2008. do aktuelne krize izazvane korona pandemijom. Naravno da u inflatornim vremenima proizvođači i trgovci cene češće podižu kako ne bi zašli u gubitke.
U današnjem umreženom svetu i najmoćnijoj državi je teško da odoli globalnom trendu. Malima i nemoćnijima pogotovo. Drugim rečima, nakon što istrpimo odložena poskupljenja struje, grejanja i prevoza, uslediće dalji rast cena. Ovog puta uzrok će biti inflacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
0
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
0
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
11
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Komentari 41
g pen
tomy
Ratko
Ljudi više zarađuju i više troše, bolje je nego pre.
Inflacija vam je kao pandemija.
Kakvo bre siromaštvo, daleko vam lepa kuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar