Prosečna plata od 1.000 evra do 2026. malo verovatna, važna i kupovna moć

Od vlasti stižu najave da će prosečna plata u Srbiji do 2026. godine iznositi i do 1.000 evra, dok je trenutni prosek 600 evra.
Prosečna plata od 1.000 evra do 2026. malo verovatna, važna i kupovna moć
Foto: Pixabay

Ministar finansija Siniša Mali je prvo, gostujući na televiziji Hepi, pre nedelju dana najavio je da će do 2026. prosečna plata u Srbiji biti 900 evra, u petak ujutru na televiziji Pink rekao je da će do kraja mandata naredne vlade 2026. ona biti i 1.000 evra, što je juče potvrdio i predsednik Srbije. 

Za samo nedelju dana prosečna plata je, samo u najavama ministra finansija, skočila za 100 evra. 

Mnogo toga bi u Srbiji moralo da se desi, smatraju sagovornici Danasa, da za samo četiri godine dođemo do plate u proseku od 900 ili 1.000 evra o kojima je ministar finansija pričao.
 
Ekonomista Milojko Arsić kaže za Danas da ove godine mogu da se očekuju plate u proseku od 620 do 630 evra.
 
"Da bi plate dostigle 1.000 evra za četiri godine, to znači da bi na godišnjem nivou morale da rastu 12 do 13 odsto, što je malo verovatno da će se desiti, to je zaista visok rast", ističe Arsić.
 
On podseća da se i o prosečnoj plati od 500 evra najpre pričalo da će biti 2016, pa 2017. da bismo tek 2019. stigli do nje, a realno je tek 2020. prosečna plata prešla 500 evra.
 
Arsić, međutim, kaže da kretanje plate u evrima nije najvažnije merilo, već da je bitnije koliko su plate u realnim i stalnim cenama, onim koje mere kupovnu moć.
 
"Nije toliko bitno koliko možemo evra da kupimo za platu, već koliko proizvoda možemo da uzmemo za nju. Ta razlika se vidi u inflaciji koja raste i s druge strane u fiksnom kursu", napominje Arsić i dodaje da je realno jačanje dinara ubrzalo rast plate u evrima jer imamo inflaciju od četiri, pet do šest odsto.
 
Mnogo važnije, kako kaže, jeste kolika je kupovna moć i kako se ona menja, a ona raste, samo sporije nego što rastu plate u evrima.
 
Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije kaže da je najlakše biti optimista i da bismo svi voleli da prosek plata bude takav kakav najavljuju predstavnici vlasti.
 
"Preduslov da bi se to desilo jeste povećanje bruto domaćeg proizvoda. Veliko je pitanje da li ćemo u toj meri dostići privredni razvoj", napominje on.
 
Atanacković kaže da je teško govoriti o budućnosti jer se ne pitamo samo mi šta će se dešavati, te da smo samo “mali čamčić na velikom moru” i da od mora dosta zavisi.
 
"Teško je dati prognozu, važno je da budemo održivi, da nam ne bude gore nego što nam je, jer nekada smo imali inflaciju od jedan odsto, sada je već osam odsto", naglašava sagovornik Danasa.
 
Opširnije na portalu Danas
  • Dejan

    15.02.2022 20:43
    Buducnost evra
    Ako se nastavi stampanje evra m2 stana u Novom Sadu ce biti 2026 bar 4000 evra za kvadrat, hleb 2 evra, a onda ce i plata mozda biti bezvrednih 1000 evra
  • NS

    15.02.2022 08:47
    Bljak
    Sto ljudi uopste slusaju Vuciceve lagarije i trose vreme na raapravljanje o njima? Svinjske nogice, leteci autommbili...
  • Braco

    14.02.2022 18:01
    Šojić
    Ja sad imam 4000 eura, zahvaljujući palmi i sps-u. Samo da ne bude lokalnih izbora da se još malo nafatiram.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.