Tek što je poljoprivrednike obradovao rast cena njihovih proizvoda, došlo je do zabrane izvoza
Odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih proizvoda zaustavila je trgovinu na Produktnoj berzi u Novom Sadu.
Foto: 021.rs
Od uvođenja zabrane bilo je dana bez ijednog zaključenog ugovora za pšenicu i kukuruz, a zabeležen je i pad cene. Ocena poljoprivrednika je da će zaustavljena trgovina, rat u Ukrajini i veliki porast cena energenata i mineralnog đubriva, ostaviti posledice na prolećnu setvu koja počinje u Srbiji, piše Euronews Srbija.
Pripreme za prolećnu setvu uveliko su počele, a Milan Tišma iz Zmajeva ima parcelu od 45 hektara, gde će, kako je još prošle godine isplanirao, uskoro da poseje kukuruz.
"Imali smo u toku zime dileme da li da tu celu površinu zameni soja, ali ipak ostali smo pri poštovanju plodoreda i ulazimo u najskuplju setvu ikada", kaže Tišma.
Najskuplja ikada, jer su se pojedini troškovi učetvorostručili. Ni činjenica da su subvencije po hektaru udvostručene, odnosno da poljoprivrednici sada, umesto 4.000, dobijaju 8.000 dinara do 20 hektara površine, kaže, ne donosi veliko olakšanje.
"Nekada smo imali 14.000 dinara po hektaru, ako se dobro sećam, do 100 hektara. Tako da to je milion i 400 i sada 160.000 je velika razlika. Ne možemo da kupimo hiljadu litara nafte. Za to nam treba 179.000 dinara. Negde oko 250 smo plaćali proteklih godina tonu uree, sada je to i do hiljadu evra", računa Tišma.
Poljoprivrednicima ne ide na ruku ni sušno proleće, a kada ih je konačno obradovao rast cena njihovih proizvoda, nastupila je zabrana izvoza. Sve je to, uticalo na Tišminog kolegu da promeni prvobitne planove. On će, umesto kukuruza, posejati većinom soju i suncokret. Očekuje da će, zbog poskupljenja energenata, ovogodišnja setva imati drugačiju strukturu i da će biti realizovana sa minimalnom tehnologijom. A kao direktna posledica rata u Ukrajini, biće više površina pod suncokretom.
"Ukrajina je najveći proizvođač suncokreta. Oni seju suncokret na četiri miliona hektara. To je kao ukupna površina Srbije. Definitivno, teško je u poljoprivredi predvideti za pola godine šta će se desiti, ali definitivno da tamo neće biti posejane površine koje su bile ranijih godina i tako da se očekuje na jesen dobra cena suncokreta i samim tim visoka cena ulja", smatra Žarko Kobilarov iz Kluba 100P plus.
Na prolećnu setvu posledice će, kaže, ostaviti i zabrana izvoza. Tržište je zamrlo, a to će, dodaje, umanjiti ulaganja.
"Dve stvari će se desiti po meni. Prvo, da se mi nećemo osloboditi viškova. Ako ostane zabrana, čim dođe žetva, a to će biti za neka tri, četiri meseca, čim ima viškova to automatski obara cenu. I druga stvar, čim uđete sa manjom tehnologijom, vi ćete ostvariti manji prinos na jesen i ukupno će država imati manje količine robe", smatra Kobilarov.
Predstoji nam najskuplja setva
Dok se jesenas pričalo o rekordnim površinama zajesanim pšenicom u Srbiji, geopolitika menja sliku prolećne setve.
"Godinama imamo ustaljenu setvenu strukturu, gde nam kukuruz zauzima negde oko milion hektara, soja i suncokret su oko 240.000 hektara. Poljoprivredni proizvođači obično osluškuju dešavanja na tržištu i tako i reaguju. U ovom trenutku mi imamo apsolutni cenovni rekord na tržištu kukuruza. Očekuje se da će cena suncokreta u kontekstu rusko-ukrajinske krize biti hit i najveća cena, s obzirom da je Ukrajina najveći svetski proizvođač suncokreta, a da Rusija i Ukrajina proizvode oko 80 odsto suncokretovog ulja", kaže agrarni analitičar Žarko Galetin.
Navodi da su naši poljoprivrednici raspoloženi za kukuruz, iako zahteva sve veće ulaganje, ali će biti i onih koji će se opredeliti da na većim površinama poseju suncokret i soju.
"Što se tiče cene primarnih poljoprivrednih proizvoda, Srbija će se uskladiti sa cenama na svetskom tržištu. U slučaju ograničene i redukovane agrotehnike, može se desiti da ćemo imati manje prinose jesenjih kultura - kukuruza, soje i suncokreta, ali ne zaboravimo da smo prošle godine imali veliku štetu zbog suše i značajne podbačaje kod ove tri kulture. Tako da, ako imamo normalne agrometeorološke uslove, i uz tu redukovanu agrotehniku možda se ostvarimo scenario da imamo prinose kao i prošle godine i da ne uđemo u taj problem manjih prinosa", smatra Galetin.
Sagovornik Euronews Srbija napominje da sumnja da će mera zabrane izvoza potrajati do žetve pšenice, ali da bi se, ukoliko mera zabrane potraje moglo desiti da uđemo sa ogromnom zalihama pšenice u novu sezonu, što bi opet moglo da napravi problem, jer bi joj to smanjilo cenu.
"U periodu kada su našim poljoprivrednicima najpotrebnije pare i kada bi pšenicu mogli za 35 ili 36 dinara da je prodaju za najveću istorijsku cenu, zabranjen je izvoz. Učesnici na tržištu koji održavaju likvidnost su izvoznici, a oni su sada pasivizirali svoje trgovanje i desio se nonsens da nedelju dana nemamo trgovanje. Produktna berza je, međutim, samo mali tržišni uzorak, a mnogo toga više se realizuje na slobodnom tržištu, ali je vrlo indikativan za to šta se dešava na celokupnom tržištu pšenice", kaže Galetin.
On napominje da je u svakom slučaju odsečen jedan značajan tržišni ventil, donošenjem uredbe o zabrani izvoza koja za cilj u krajnjoj liniji ima zaštitu domaćih bilansnih resursa hrane, ali bi, na duži rok mogla da nanese štetu poljoprivredi.
"Najveći gubitnici će biti krajnji potrošači, jer će cene hrane poskupiti. To je globalna pojava, ali naši potrošači moraju biti spremni da će se suočiti sa relativno visokim cenama hrane", ukazuje Galetin.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
12
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
2
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
70
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 10
Gagi
Pljacka seljaka
tarabic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar