Svetski finansijski sistem na kolenima
Nakon početka sukoba u Ukrajini dodatno je izgubljeno poverenje u dolar, te se sve češće u međunarodnim plaćanjima u zlato traži oslonac, dok se zaobilazi američka valuta.
Tako se ovih dana i Aleksandar Vučić pohvalio da je u Srbiji pronađen nov majdan ovog metala. Sem naglašene teatralnosti u nastupu, ovoga puta, uprkos nastojanjima opozicije, teško da se predsedniku može nešto zameriti. Reč je o zaista lepoj vesti.
Značaj otkrića je tim veći što se poslednjih godina ubrzano obnavlja uloga zlata kao monetarnog sidrišta i naglo raste potraga za "žutim metalom".
Viđenje bankara
Prvi koji je javno obznanio da se svet kreće ka uspostavljanju nove monetrane politike nije niko drugi do Zoltan Požar, strateg švajcarske "Kredit Suisse" banke. Ne dvoumeći se ni časa, na samom početku sukoba u Ukrajini precizirao je da epilog rata neće biti samo vojna pobeda ili poraz, već i promena u funkcionisanju svetskog finansijskog sistema.
Najavio je kolosalne novine prvenstveno kroz promene načina trgovine na energetskom tržištu. I pre nego što je rusofobična zapadna javnost zatražila detaljnija pojašnjenja, u bankarskim krugovima izuzetno uvažavani monetarista je istakao da su promene tim izvesnije stoga što blizu dve trećine nafte na globalnom tržištu prodaju zemlje poput Irana, Venecuele ili Rusije, po političkim i ekonomskim stavovima mnogo bliže Kini nego Vašingtonu.
Da mnogi ne samo priželjkuju nego i iniciraju promene postalo je vidljivije nakon decembarske posete Sija Đinpinga Saudijskoj Arabiji, gde se sastao ne samo sa vladarima prve zemlje po prodaji nafte, već i sa čelnicima Arapskog saveta. Postignut dogovor gotovo da je nadmašio i optimističnija predviđanja. Kina, SA i ostali petroizvoznici sa Bliskog istoka su obostrano prihvatili da ubuduće naftu u stalno i ubrzano rastućem obimu prodaju za juane. Plan je da se za nekoliko godina trgovina realizuje preko Šangajske berze.
Duge pripreme
Takođe, aranžman uključuje i naftno-gasna istraživanja u Južnom kineskom moru, izgradnju rafinerija i postrojenja za izradu plastike i drugih hemikalija. Nije izostala saradnja ni u nizu na naftno-gasnu privredu naslanjajućih delatnosti.
Naravno da bi rezultati višednevnih susreta bili neuporedivo skromniji da prethodnih godina nisu pažljivo i detaljno pripremani. Tako je Kina decenijama razvijala Šangajsku berzu usmeravajući je i na trgovinu plemenitim metalima. Procenjuje se da je tokom poslednje dve decenije najmnogoljudnija zemlja uspela da preko Berze kupi preko 21.000 tonu zlata, što je uz oko 7.000 tona proizvedene iz domaćih nalazišta, sada neka vrsta zlatnog oslonca za juan, valutu u kojoj će se, bar takva su očekivanja, obavljati trgovina naftom.
Struktura rezervi
Sa druge strane, Saudijska Arabija se oslobođa višedecenijske potpune oslonjenosti na dolar i neprekidne kupovine američkih obveznica, što je decenijama bila glavna destinacija za takozvane petrodolare najprostranije zemlje na Bliskom istoku. Vezanost za američku valutu i američko tržište je bila tolika da u Rijadu i nisu imali centralnu banku, već administrativno investiciono odeljenja koje je usmeravalo ulaganja tamo gde je američki partner određivao.
Novi saudijski lider Mohamed bin Salman je učinio otklon od višedecenijskog (neravnopravnog) partnerstva sa SAD i zemlju poveo u drugom pravcu. Najbolje se vidi po udelu dolara u saudijskim deviznim rezervama - u poslednje dve sezone smanjen je za 39,2 odsto.
Promene su velikim delom izraz promenjenih interesa. Posle Drugog svetskog rata, kada je predsednik Frem Delano Ruzvelt sa saudijskim kraljem dogovorio da, zarad američke bezbednosne garancije, Rijad naftu prodaje isključivo za dolare, Ameri su bili vlasnici i nosioci najvažnijih i najmodernijih tehnologija, posebno u naftnoj privredi. Arabiji je od ključnog značaja bio razvoj upravo naftne privrede, a to tada bez Jenkija nije išlo. SAD su bile i daleko najveći kupac nafte na svetu, dakle prva mušterija Rijada.
Krađa deviza
U međuvremenu, stvari su se iz temelja promenile. Ameri sada izvoze naftu otprilike onoliko koliko je i kupuju, trend "zelene politike" sve više će ih udaljavati i od dizela i od benzina. Kina, već godinama najveći svetski uvoznik nafte, svakim danom je sve interesantniji partner Rijadu. Pri tome, najmnopgljudnija zemlja je izgradila i vodeću tehnološku silu i gradi najmodernija postrojenja, uključujući brze pruge i 5G mobilnu tehnologiju.
Do sada isključiva prodaja nafte, time i ostalih energenata, za dolare je bila glavni oslonac dolara za neprekidno šireću upotrebu američke valute u trgovini između trećih država. Time je dolar postao najtraženiji američki proizvod, a SAD su, valutnim monopolom u trgovini naftom, izgradile jedinstvenu poziciju - mogle su da gotovo neograničeno štampaju dolare bez inflatornih posledica po unutrašnje američko tržište.
Sada kada se druge valute, pre svih juan, uključuje u naftaške poslove, gubi se tačka oslonca dolara. Dodatno, poverenje u američku valutu je izgubljeno onog trenutka kada je zarobljeno 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi. Možda je to popularan potez u zapadnoj političkoj javnosti, ali svi ostali su rezonovali da ni njihove devizne rezerve iskazane kroz dolarske hartije od vrednosti nisu baš u pouzdanoj formi. Počeo je beg iz dolara, pre svega u zlato.
Četiri puta više
Tako su tokom trećeg kvartala 2022. godine centralne banke svih zemalja na globusu kupile oko 400 tona "žutog metala", četiri puta više nego godinu dana ranije. Šta više, potražnja je bila za 1.185 tona. Time je samo nastavljen trend od 2010. godine, kada su centralne banke postale neto prodavci najsjajnijeg metala, do tada su četiri decenije, od američkog napuštanja "zlatnog standarda" 1971, pretežno prodavale zlato.
U novim okolnostima i političkom ambijentu koji se gradi, traže se i novi, pouzdaniji i ravnopravniji, finansijski odnosi. Osim juana ima još valuta u kojima će se obavljati svetska trgovina. Ako ne baš po celom svetu, onda na nekom delu globusa. Svakoj valuti koja ima pretenzije za svetsku trgovinu potreban je oslonac, neka vrsta sidrišta. Boljeg od zlata teško da ima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
0
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
9
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Komentari 14
nemanja
zztop
Профа
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar