Dužnicima će rate biti još veće posle odluke Evropske banke: Dokle bi kamate mogle da rastu?

Evropska centralna banka odlučila je da podigne tri ključne kamatne stope ECB za 50 baznih poena.
Dužnicima će rate biti još veće posle odluke Evropske banke: Dokle bi kamate mogle da rastu?
Foto: Pixabay
Očekuje se da će ih dalje podizati s ciljem da osiguraju blagovremeni povratak inflacije na njen srednjoročni cilj od dva odsto, prenosi Euronews Srbije.
Oni su najavili nastavak restriktivne monetarne politike i dodatno podizanje kamatne stope za još 50 baznih poena u martu i naveli da će potom proceniti da li će nastaviti sa istim trendom. I Američke federalne rezerve (FED) su, takođe, juče podigle referentne kamate, ali za 25 baznih poena. Inače, ECB je sa povećanjem stope počela u juču, četiri meseca nakon što je to prvi put uradio FED.
Nove odluka ECB i FED znače da će se dodatno uvećati rate kredita, ali ukazuje i da borba protiv inflacije nije završena uprkos nekim obećavajućim znacima u poslednje vreme. Podizanje referentnih kamatnih stopa za sada je najjače oružje centralnih banaka u borbi protiv inflacije. I dalje je zadatak ekonomista i onih koji donose monetarne odluke da istovremeno poskupi novac, ali i da se ne zaustavi privreda.
 
Građani Srbije koji otplaćuju rate kredita u evrima osetili su prethodnih meseci restriktivne mere monetarne politike Evropske centralne banke, jer su nekima rate za stambene kredite uvećane i više od 100 evra.
 
Iako bankari kažu da se skok kamata ECB ne preliva direktno i na euribor, koji čini deo promenljive kamatne stope većine stambenih kredita u Srbiji, on je od početka krize porastao za više od 3,3 odsto.
 
Krajem 2021. i početkom 2022, šestomesečni euribor je iznosio oko -0,5 odsto, a trenutno je oko 2,8 procenata. Drastično je poskupelo i zaduživanje, jer su se pre krize stambeni krediti dobijali sa kamatom oko 3 procenta, sada je ona udvostručena i iznosi i više od 6 odsto.
 
Gujaničić: Inflacija je kao duh iz boce, kad izađe, teško se vraća
 
Broker Nenad Gujaničić kaže za Euronews Srbija da je FED mnogo ranije krenuo u ciklus podizanja kamata i da je samim tim prošao taj put mnogo ranije. Dodaje da je to bilo ukalkulisano i da su tržišta i očekivala da procentualno povećanje Evropske centralne banke bude veće.
 
"Možda je malo iznenađenje bila činjenica da je najavljeno da će na narednom zasedanju ista ta stopa biti još jednom povećana. Ako pogledamo reakcije tržišta, možemo videti da je došlo do slabljenja evra i pada prinosa obveznica najvažnijih članica evrozone što govori da ipak učesnici na tržištu očekuju da i da je taj tempo podizanja kamata blizu kraja i da slično kao i u Americi, neće još dugo trajati, odnosno da je inflacija na putu kontinuiranog pada", naveo je Gujaničić.
 
Ovo povećanje kamatnih stopa dolazi u trenutku kada inflacija u evrozoni pokazuje neke znake slabljenja. Ona je u januaru bila 8,5 odsto u januaru u odnosu na 9,2 odsto u decembru. To je i dalje više nego u Americi, ali Gujaničić napominje da je inflacija bila i preko 10 procenata, ali da je trend pada prisutan svugde u svetu, u zapadnim ekonomijama. Dodaje da treba voditi računa da je bazna inflacija, koja isključuje cene hrane i energenata, i dalje prilično čvrsta i da ne beleži pad, zbog čega su centralne banke prilično oprezne. Napominje da postoji rizik da bi nekakva velika geopolitička promena, koja bi ponovo digla cene energenata, mogla inflaciju da vrati na stari nivo.
 
"Inflacija je kao nekakav duh iz boce i kad izađe prilično se teško vraća. Bilo je za očekivati da će centralne banke biti čvrste u podizanju kamata, a jedini razlog što je Evropska centralna banka išla nešto sporije nego FED jesu prilično anemične privredne aktivnosti u evrozoni. Znamo da je EU generalno imala dosta problema, počev od Bregzita, sa migrantskom krizom i tako dalje i da je to jedini razlog zašto je ona kasnije ušla u ovaj proces, ali on je bio neminovan s obzirom na te visoke stope inflacije", podseća Gujaničić. 
Nazire li se kraj podizanju kamata?
 
Evropska centralna banka je u julu prvi put posle 11 godina podigla ključne kamate za 50 baznih poena, da bi sa ovim trendom nastavila i u septembru, oktobru i decembru.
 
"Izvesno je da nas čeka još jedno povećanje, idetično ovom današnjem, ali nema plafona, ne zna se dokle bi ta povećanja mogla da idu. Ukoliko ne bude većih iznenađenja posle toga možemo očekivati nekakvo usporavanje, kao što je FED pokazao juče. ECB će odlučivati na osnovu nekih ulaznih podataka i ako ne bude nekih poremećaja na tržištu energenata, vrlo je verovatno da će ona postepeno da kllizi", rekao je Gujaničić.
 
On je istakao da je target svih ključnih centralnih banaka, FED i ECB, na oko dva odsto, a da su svi još veoma daleko od toga i da je izvesno da ta stopa neće biti dostignuta ove godine.
 
"Ako taj trend bude čvrst kao što je bio poslednjih nekoliko meseci, možemo reći da bi prva polovina godine trebalo da predstavlja nekakav vrh u nekom momentu kada je u pitanju podizanje kamata i u Americi i u Evropi", smatra broker.
 
I Narodna banka Srbije je od početka prošle godine referentnu kamatnu stopu podigla na 5,25 odsto, zbog čega su poskupele i pozajmice u dinarima, kao i rate kredita koji su korisnici ranije uzeli. Naredna sednica Izvršnog odbora NBS na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. februara.
  • Fantom

    03.02.2023 16:18
    Dragi H, suštinski se slažem sa tobom ali je to idelaizam. Istorija govori protiv tebe. Seljačke/narodne bune protiv iskorišćavanja su retke, a i kada se dese se obično guše u krvi od strane vrha priamide i obično 20% korisnih idiota u žandarskim uniformama i profesionalnih klimaača glavom koji su tu da poseku sve živo da bi mogli da glođu kostu uz noge gazdama. Malo je onih koji vide da je sistem zao/nepravedan ili još gore koji žele, smeju i znaju da ga menjaju. Uspešne bune se u istoriji pamte zato što su retke i dešavaju se tek kada prolivena krv nevinih postane preteška. Banderaš, podigli su za 0.25%. Kamo lepe sreće da je 0.5%. Diskusija u alt-mediji i retkih manistream pre sastanka 01.02. jeste da Fed ima dva puta, 0.5%, fiskalne stabilizacije, jak USD ali slabije berze čiji pad bi ublažio beg kapitala iz EU. I drugi, za plebs lošili put, jeste 0.25%, put visoke inflacije, moguće hiperinflacije. Ya sve ostlao napisano se slažem. Dugove neko mora daa plati. Isrojski, plebs je taj koji nagrabusi... I ko ne veruje, počeće da veruje u Boga...
  • Zemlja čudesa

    03.02.2023 16:15
    Nije suština u "obuzdavanju inflacije" nego u otimačini od svih koji imaju kredite u toj valuti, izvlači se dodatni novac od već zaduženih kojim se krpe rupčage u budžetu države koja emituje novac.
  • Ekonomija

    03.02.2023 11:15
    Iija@ Svesni ste naravno da je EURIBOR u vreme kada su bili aktuelni krediti u švajcarcima bio još veći nego danas, čak i posle ovog povećanja?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.