Banke za stambene kredite traže 20 odsto učešća, a mogle bi upola manje: Ovo su razlozi zašto to ne rade
Kupovina stana na kredit u Srbiji za većinu građana ne počinje odlaskom u banku, već višegodišnjim skupljanjem novca za učešće.
Za nekretninu od oko 200.000 evra, koliko danas košta dvosoban stan u mnogim delovima Beograda, kupac koji želi stambeni kredit mora da obezbedi oko 40.000 evra sopstvenog novca ako banka traži 20 odsto učešća.
Iako propisi Narodne banke Srbije omogućavaju da se prva nekretnina finansira i uz 10 odsto učešća, takvu mogućnost koristi mali broj banaka. Zbog čega većina njih i dalje insistira na dvostruko većem učešću i da li bi to moglo da se promeni?
Na pitanje zbog čega banke ne koriste mogućnost koju im regulator ostavlja i da li je reč o proceni rizika, poslovnoj politici ili nečem trećem, finansijski konsultant i nekadašnji generalni sekretar Udruženja banaka Vladimir Vasić kaže za Insajder da je u pitanju kombinacija sva tri faktora.
"Prosto, banke uvek vole da budu u sigurnoj zoni, i jedno je šta misli država i šta bi volela država, odnosno bilo koja vlast, a drugo je kako privatne institucije definišu svoj apetit za rizike. Tako da, ako je učešće 10 odsto, a stan košta 100.000 dinara, oni kreditiraju 90.000, učešće je 10.000. Šta ako dođe do pada tržišta više od 15 do 20 odsto? Banka je onda u minusu, odnosno nema pokriven novac koji je dala, tako da većina banaka cilja tih 20 odsto kao nešto što je optimum za slučaj da dođe do nekog pada na tržištu nekretnina", ističe Vasić.
Za razliku od većine banaka, Poštanska štedionica, koja je u većinskom državnom vlasništvu, najavila je odobravanje stambenih kredita uz 10 odsto učešća. Na pitanje da li očekuje da će i druge banke slediti taj primer, Vasić odgovara da u ovom trenutku to ne očekuje.
"Poštanska štedionica je državna banka i svoj način upravljanja rizikom prilagođava svom osnivaču - državi. Pitanje je koliko će zapravo moći da plasira takvih kredita. Poštanska banka ima ograničen iznos kreditiranja zbog povezanosti sa državom i Međunarodnim monetarnim fondom. Ne očekujem da će sada doći do velikog prelaska klijenata, ne zato što motiv nije dobar, već zato što je pitanje da li će imati dovoljno novca i kapitala za takve plasmane", kaže on.
Vasić ističe da manje učešće ne mora nužno da znači i povoljniji kredit za građane.
"Koliko god to zvučalo čudno, ni klijentima ne odgovara uvek manje učešće. Kada date samo 10 odsto učešća, uzimate veći kredit, pa su i mesečna rata i ukupna kamata veće. Sa učešćem od 20 ili 25 odsto manje plaćate kamatu i rata vam je niža. Suština je šta je kome veći problem - da li da se nekako dođe do većeg učešća pa da se kredit kasnije lakše otplaćuje, ili dati manje učešće, ali onda vas sustigne veća mesečna rata", navodi sagovornik Insajdera.
Na pitanje da li razlika između 10 i 20 odsto učešća značajno utiče na bezbednost plasmana ili je važnija kreditna sposobnost klijenta, Vasić kaže da banke prilikom odobravanja kredita uzimaju u obzir čitav niz faktora.
"I jedno i drugo. Banke sigurno gledaju desetak različitih parametara, ali svakako će vam pre dati kredit ako date veće učešće. Nije ovde stvar samo u visini plate. Možete da imate platu i 500.000 dinara, ali će banka i tada tražiti 20 odsto učešća, jer smatra da, ako već imate toliku platu, možete da obezbedite i učešće. To je više partnerski odnos", ističe on.
Upitan šta je danas najveća prepreka građanima da dođu do stambenog kredita, visoko učešće, cene nekretnina ili kamatne stope, Vasić kaže da se odgovor krije u kombinaciji svih tih faktora.
"Verujem da je kombinacija i jednog i drugog i trećeg. Naravno da bi se prodaja nekretnina povećala kada bi učešće bilo manje, ali neko taj rizik mora da preuzme. Kao što su nekada postojale akcije za automobile bez učešća - neko je to učešće ipak pokrivao, bilo banka ili prodavac. Ne može da ga nema", navodi on.
Govoreći o cenama stanova, Vasić kaže da ne očekuje njihov značajniji pad.
"Ljudi očekuju da će cene nekretnina da padnu, ali neće ništa da pada, jer ako bi došlo do značajnijeg pada, onda bi cela ekonomija otišla u kolaps", ističe sagovornik Insajdera.
On dodaje da je najveća potražnja i dalje koncentrisana u Beogradu i Novom Sadu, što dodatno održava visoke cene.
"I naravno, kao i uvek, svi volimo Beograd i Novi Sad. Mislim da je 90 odsto prometovanja nepokretnosti, to jest stanova, u ova dva grada. Čak i ovi krediti za mlade, i oni su tu, tako da su već na dovoljno podgrejanu tražnju ovi krediti dodali još vatre, odnosno ulja na vatru", zaključuje Vasić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
4
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
11
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
11
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Komentari 10
w/e
Miroslav
Liman
Možda je BiH protektorat ali tamo vozači uvek staju da propuste pešake na prelazu. I za zatvaranje terasa i potrebna saglasnost stanara, građevinska dozvola i projekat. Ne tvrdim da je sve dobro, ali sistem funkcioniše. Ako protektorat znači malo reda, ne žalim se.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar