Zašto građani nisu dobili besplatne akcije EPS-a?
Elektroprivreda Srbije nedavno je postala akcionarsko društvo, a sto odsto akcija upisano je na jedinog vlasnika - Republiku Srbiju.
Foto: 021.rs
Kako piše N1, s obzirom na to da se upravo EPS u procesu transformacije pozvao, između ostalog, i na Zakon o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju ostvaruju građani u postupku privatizacije, postavlja se pitanje - da li je trebalo da i građani dobiju 15 odsto akcija EPS, kao što se navodi ovim propisom.
Osim Naftne industrije Srbije, Aerodroma "Nikola Tesla" i Telekoma Srbije, Zakon o pravu na besplatne akcije predviđa i podelu 15 odsto od ukupnog broja akcija Elektroprivrede Srbije – građanima koji na to imaju pravo.
I dok su građani, po osnovu ovog zakona, postali akcionari NIS-a, Aerodroma i Telekoma – kod Elektroprivrede Srbije toga nema.
EPS, doduše, nije listiran na berzi (osnivač navodi da je reč o "zatvorenom AD" iako je podela na zatvorena i otvorena akcionarska društva napuštena u Zakonu o privrednim društvima još u februaru 2012. godine), ali nije ni Telekom, čije akcije su građanima podeljene u maju 2012. godine.
Portal N1 je od Ministarstva rudarstva i energetike (u sredu, 19. aprila) zatražio odgovor na pitanje iz kog razloga je izostala dodela 15 odsto akcija EPS građanima, ali ga do momenta objave ovog teksta – nisu dobili.
Više ekonomista istaklo je da je ovde reč o pravnom pitanju.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić kaže da je pitanje podele besplatnih akcija građanima – preuranjeno.
"Treba ipak sačekati malo, pa videti kako će se razvijati situacija. Nije kasno da do podele besplatnih akcija dođe, ako vlasnik – Republika Srbija tako odluči. Ali, EPS nije otvoreno akcionarsko društvo, ne kotira se na berzi. A podsećam da je jedini način da prometujete akcije – da kompanija prethodno izađe na berzu. Preuranjeno je još govoriti o ovome", smatra Grubišić.
Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić, međutim, ističe da ovo nije prvi put da se ignoriše važeći regulatorni okvir.
"To samo po sebi govori o nestabilnosti ovdašnjeg privrednog ambijenta, pa na kraju donosioci ekonomskih politika moraju da pribegavaju netržišnim prečicama poput subvencija kako bi privukli investitore. Nažalost, ovakva ekonomska politika je prilično pogubna na duže staze s obzirom da nije održiva i dovodi do narušavanje jednakosti tržišnih učesnika", kaže za portal N1 Nenad Gujaničić, glavni broker društva "Momentum sekjuritis".
Kada je reč o akcionarstvu, tu su, dodaje, ove slabosti posebno vidljive.
"Pa se ne dešava prvi put da se krše prava manjinskih akcionara te kao posledicu vidimo devastirano domaće tržište kapitala koje je godinama na putu odumiranja. Prema zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu na Beogradskoj berzi su se pojavili Aerodrom Nikola Tesla (koji je zbog koncesije ostao samo školjka firma) i Naftna industrija Srbije koja predstavlja ključnu hartiju na tržištu. Akcije Telekoma, premda su podeljene pre više do deset godina, nikada nisu ugledale svetlost dana i njima se trguje preko oglasa i društvenih mreža, preko ugovora o poklonu što verovatno najbolje pokazuje u kakvom stanju se nalazi domaće akcionarstvo", ukazuje Gujaničić.
EPS bi, kaže, teorijski trebalo da predstavlja najvredniju kompaniju u ovom paketu gde bi prema zakonu građanima trebalo da pripadne 15 odsto kapitala, a bivšim i sadašnjim zaposlenima blizu toliko u skladu sa njihovim godinama staža.
"Ova podela akcija svakako nije nešto prvo što bi trebalo da se desi u očekivanoj korporativizijaciji kompanije, ali vidljivo ignorisanje potrebe da bi kompanija na kraju procesa morala da se pojavi na berzi i da se pride podele akcije svakako je prilično simptomatično. Prave korporativizacije i željenih efekata nema bez kotiranja kompanije na berzi, a poštovanje zakonskog okvira je neminovnost i nešto bez čega se ne može zamisliti uređena tržišna privreda. Ostaje ipak nada da će se ovi procesi ipak odvijati u pravom smeru i da EPS neće doživeti sudbinu Telekoma kome nije mnogo pomogla fiktivna forma akcionarskog društva", zaključuje Nenad Gujaničić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
5
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
6
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
26
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
29
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
6
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
8
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Komentari 25
Vlada
Dule
Vanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar