![NBS: Usporavanju inflacije doprineo sporiji rast cena hrane NBS: Usporavanju inflacije doprineo sporiji rast cena hrane](/images/4e59a2702d083c31feb54326d92efcad/300x175_prodavnica_2_pxb.jpg)
Štancanje dolara uz američki izvoz inflacije
Kada se održavaju izbori za predsednika SAD ceo globus prati ovaj događaj. Reč je o najmoćnijoj sili na svetu i sve druge države vode računa koja politička opcija upravlja iz Bele kuće.
![Štancanje dolara uz američki izvoz inflacije Štancanje dolara uz američki izvoz inflacije](https://www.021.rs//images/5ae2dacd49320fb63754327b31a02c7f/dolar_dolar.jpg)
Foto: Pixabay
Slično je i sa dolarom, rezervnom svetskom valutom kojom se najviše plaća u međunarodnoj trgovini. Stoga je razumljivo da svi prate dešavanja u vezi sa američkom valutom, pokušavajući da anticipiraju buduća kretanja na finansijskim tržištima.
Stranačka prepucavanja
Upravo ovih dana zbivanja su dinamična, povremeno i dramatična. Još pre mesec i po dana američka ministarka za finansije Dženet Jelen je upoznala Kongres SAD sa potrebom da se do 1. juna poveća granica zaduživanja američke države sa sadašnjih 34.700 za dodatnih 729 milijardi. U suprotnom, Vlada SAD ne bi mogla da se zadužuje, pa bi mnoge obaveze ostale neisplaćene. Prvo bi izostale plate državnim službenicima i isplate vojnim stručnjacima. Možda bi najkrupnije posledice bile loš uticaj na poziciju dolara i na atraktivnost hartija od vrednosti na američkom tržištu.
Jelen je otvoreno ukazala da bi eventualna nemogućnost zaduživanja Vlade SAD gotovo momentalno podstakla visok rast kamata, oštru recesiju i snažan pad zaposlenosti. Ipak, republikanci u Kongresu uslovljavaju pristanak smanjenjem državnih subvencija "zelenoj industriji" i odustajanjem od plana da se (nekadašnji) studenti oslobode obaveze vraćanja studentskih kredita.
Problem je što su u pitanju davanja koja upravo grade imidž Demokratske stranke. Drugim rečima, traži se da rival odustane od onog po čemu je prepoznatljiv i na čemu zasniva stranački program. Ostaje još pola meseca da se vidi kraj igre - dotle ćemo pratiti prepucavanje demokrata i republikanaca.
Inflacija remeti planove
Nije teško primetiti da se ista priča ponavlja iz godinu u godinu, pa sve izgleda na reprizu. Ipak, dobro je znati da podizanje dopuštene granice zaduženja znači, kazano narodskim jezikom, štampanje dolara, valute koja je glavna u međunarodnim finansijama. Ova funkcija čini da monetarna politika dolara igra značajnu ulogu u ekonomiji svake države na svetu.
Sve države kupuju američku valutu i njome se koriste. Zato sve ono što se dešava sa "zelembaćem" se u određenoj meri reflektuje na ceo globus. U svakom trenutku je oko 70 odsto dolara u upotrebi izvan SAD. Tako će se za relativno kratko vreme i 70 odsto doštampanih dolara naći širom meridijana. Time je i inflacija izazvana prevelikim štampanjem novca u velikoj meri izvezena onima koji se koriste američkom valutom.
Nije mali broj građana koji će reći da se "isto dešava" od 1960. godine, kada su SAD prvi put posle Drugog svetskog rata zabeležile budžetski deficit, granica zaduženja se povećavala čak 78 puta. Prevedeno na srpski finansijski rečnik, reč je o povećanju budžetskog deficita u odnosu na planirani za 729 milijardi, što je skoro 11 odsto budžeta SAD procenjenog na otprilike 6.750 milijardi dolara.
Ono po čemu se ovogodišnje povećanje razlikuje od gotovo svih prethodnih je što se događa u vreme kada se SAD, uostalom kao i ceo svet, bori da suzbije inflaciju. Pre neki dan Ameri su radosno objavili da je aprilska inflacija 3,9 odsto, najniža u dve poslednje godine, a sad bi da doštampaju lovu i time dodatno povećaju količinu novca u opticaju.
Ubačeno 10 biliona dolara
Problem i jeste u prevelikoj količini novca. Već godinama zbir novca kod građana i depozita u finansijskim institucijama raste mnogo brže nego što je rast BDP-a i ovaj raskorak se naročito uvećao tokom dve godine korone. Količina dolara je uvećana za 10 biliona, odnosno 38 odsto.
Globalna inflacija posledica je upravo ovakve monetarne politike. Tek poslednjih meseci postignuti su izvesni uspesi, ali za Amerikance dok se ne spusti ispod dva odsto ne može se govoriti o suzbijenom problemu.
Ranijih godina Amerima su dve stvari pomagale u čestim i sve krupnijim budžetskim deficitima. Reč je o legendarnoj sigurnosti koju pružaju anglosakosonski pravni sistemi i decenijama neprekidno rastuća upotreba dolara izvan matične države. Ovoga puta stvari su bitno drugačije.
Plenidba ruskih deviznih rezervi podstakla je nepoverenje kod ostalih depozitara i narušila mit o anglosakosnikm pravnim sistemima. Primetna dedolarizacija je znatno ubrzana, beležići pravi galop u poslednjih godinu dana.
Juan nadmašio dolar
Tako je lane Kina čak 48 odsto inostranih obaveza platila juanom i prvi put nadmašila dolar čiji je udeo 47 odsto. Podsetimo, samo 12 sezona ranije, 2010. godine, Kinezi su dolarom platili čak 87 odsto svojih inoobaveza, dok se juanom nisu koriastili niti jedan jedini put!
Što je još gore po SAD, broj država koje u međusobnoj trgovini prelazi na upotrebu domicilnih valuta se uvećava iz dana u dan. Posebno je snažan udar odluka Saudijske Arabije da u trgovini naftom sa Kinom prima i juan. Tu, međutim, nije kraj. Na sopstvene valute prelaze i države poznate po prijateljstvu sa SAD.
Bela kuća je bila zatečena kada su pre mesec dana Južna Koreja i Indonezija u međusobnoj trgovini prešli na domaće valute. Dobro je primetiti da dedolarizacija ne znači uspostavu neke nove svetske rezervne valute, već fragmentaciju na veći broj postojećih valuta u međunarodnim plaćanjima.
Do promena je došlo i kod druge važne upotrebe dolara, za devizne rezerve drugih država. Godine 2001. udeo dolara u deviznim rezervama svih zemalja je iznosio 71 odsto, pre samo tri sezone sa 59 odsto još uvek se kotirao veoma solidno. Ali, pad na 52 odsto u poslednje dve sezone je izrazito ubrzanje. Što je još gore, cena zlata je istorijski rekordna, a to je ono što američkoj valuti ne odgovara s obzirom na to da se investitori masovno okreću plemenitim metalima i napuštaju američke hartije od vrednosti.
Izazov decenije
Narednih dana prisustvovaćemo uzbudljivim dešavanjima na svetskim finansijskim tržištima. Ako se pokaže da tri američke banke koje su ove godine bankrotirale nisu jedine loše procenile uticaj promene američke monetarne politike na ulaganja u dugoročne obveznice SAD, kriza dolara može da dostigne neslućene razmere. Upravo to brine Japance koji će od 19. do 21. maja ugostiti lidere grupe G7. Tom prilikom se očekuje da Amerikanci upoznaju najbliže političke prijatelje o načinu rešenja kriznog momenta.
Razlog za zabrinutost Tokija je u činjenici da je Japan sa dva biliona dolara uložen u američke državne obveznice najveći kreditor najmoćnije države. Kina, sledeća na listi kreditora, sa 700 milijardi poprilično zaostaje, a i poslednjih godina je gotovo prepolovila ovu vrstu investicija.
Međutim, ako i uspe da poveća granicu zaduženosti SAD, ministarku Jelen tek očekuje problem izazovniji od svih - kako da dugu i snažnu inflaciju suzbije uz, takoreći, iznuđeno štancovanje dolara.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici će nastaviti pregovore sa Vučevićem
26.07.2024.•
1
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koja su prošle godine predvodila proteste, nastaviće pregovore za mesec dana sa premijerom Milošem Vučevićem.
Mihajlović: Šta znači minimalna korpa, da li pojedine porodice moraju manje da jedu?
26.07.2024.•
3
Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti da minimalna zarada ove godine bude najmanje 55.000 dinara.
EU danas prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine
26.07.2024.•
3
EU će danas prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine, izjavila je predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Najveći broj polovnih vozila iz Švajcarske završi u Srbiji
26.07.2024.•
6
Izvoz polovnih vozila iz Švajcarske je milionski posao, a 2023. godine srazmerno najveći broj ih je završio u Srbiji, pokazuje istraživanje švajcarske radio-televizije SRF.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana
26.07.2024.•
3
U Srbiji će u narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznositi 202 dinara za litar, a benzina 191 dinar.
Ipak još ništa od privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Poništen poziv, ne zna se zašto
26.07.2024.•
2
Ministarstvo privrede je bez obrazloženja poništilo javni poziv za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Jedan odsto najbogatijih na planeti za 10 godina zaradio 42 biliona dolara
26.07.2024.•
1
Jedan odsto najbogatijih na svetu povećao je svoje bogatstvo za više od 42 biliona dolara u prošloj deceniji, otkrio je Oksfam.
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
26.07.2024.•
15
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.
Opala prodaja polovnih vozila u Srbiji: Najviše se kupuju dizelaši stariji od 10 godina
26.07.2024.•
10
U Srbiji je u prvoj polovini ove godine prodato ukupno 63.795 polovnih automobila, što je 1,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Mali tvrdi da Srbija nije prezadužena, a opozicija da je vlast razmontirala državu
25.07.2024.•
11
Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da, bez obzira na nova državna zaduženja, ne postoji opasnost da Srbija bude prezadužena i da ne može da otplaćuje javni dug.
Statističke opsene: Ni prosečna, a kamoli medijalna zarada nije dovoljna za normalan život
25.07.2024.•
15
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem.
Reno će u Sloveniji proizvoditi električnu verziju modela "tvingo"
25.07.2024.•
2
Predstavnici francuskog proizvođača automobila Reno su potpisali memorandum sa Vladom Slovenije o proizvodnji redizajnirane verzije svog električnog modela "tvingo" u fabrici u Novom Mestu.
Mali: Prosečna plata u decembru biće veća od 900 evra, a do kraja 2027. godine 1.400 evra
24.07.2024.•
24
Prosečna plata u Srbiji u maju je iznosila je 100.170 dinara ili 855 evra, a do kraja ove godine biće veća od 900 evra, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
Nova električna fiat panda - igračka bogatih ili dostupna i "običnom" građaninu?
24.07.2024.•
17
Svečano najavljena proizvodnja od jeseni električnog modela fiat grande panda u Kragujevcu će nesumnjivo uticati na statistiku domaće industrijske proizvodnje.
Pokrenuta nova privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva
24.07.2024.•
3
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Srbija ove godine uvezla 65.000 polovnih vozila: I dalje gomilamo ona sa euro 3 i euro 4 motorom
23.07.2024.•
13
U prvih šest meseci ove godine u Srbiju je uvezeno 65.275 polovnih automobila, od čega je 12.703 marke "folksvagen", objavila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Poslanici danas daju "amin" na zaduživanje Srbije za 1,2 milijarde evra: Najviše za stadion
23.07.2024.•
35
Skupština Srbije započela je prvo vanredno zasedanje u aktuelnom sazivu, a od 60 tačaka koje su na dnevnom redu svaka šesta tiče se novih zaduživanja i servisiranja starih dugova.
Građevina u EU usporava, dok u Srbiji "cveta"
23.07.2024.•
3
Dok gradnja u zoni evra i celoj Evropskoj uniji poslednjih meseci polako usporava, u Srbiji se čini da krize nema.
Paori u muci: Rekordna žetva, skromna zarada
23.07.2024.•
15
Većina poljoprivrednih useva drastično će osetiti ekstremno toplo leto.
Pad IT sistema širom sveta uzrokovao gubitak veći od milijardu dolara: Ko će platiti ceh?
23.07.2024.•
3
Iza pada IT sistema prošle nedelje stoji greška CrowdStrike kompanije za sajberbezbednost, ali još nije poznato ko će nadoknaditi gubitke nastale usled digitalne blokade.
Izvršni direktor Stelantisa: Memorandum sa EU o sirovinama dobar potez za Srbiju
23.07.2024.•
4
Izvršni direktor kompanije Stelantis Karlos Tavares izjavio je da je Memorandum o strateškom partnerstvu u oblasti mineralnih sirovinaSrbije i EU veoma dobar potez za Srbiju po pitanju litijuma.
Komentari 5
Paja
Anonimus
Bogdan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar