Profesor Bankarske akademije poručio građanima: Ako ikako možete, uzdržite se od uzimanja kredita
Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenio je da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa.
Foto: Pixabay
Naglasio je da se već od septembra može očekivati blago povećanje rate, ali i da se nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta, i to blago, do kraja godine.
"Lično mislim da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa", odgovorio je Hanić na pitanje gde vidi granicu povećanja kamatnih stopa i šta će biti sa ratama kredita.
Podsetio je da, s obzirom na paritet kamatnih stopa, Evropska centralna banka sledi politku američke centralne banke, a mi sledimo Evropsku centralnu banku jer smo povezani sa zemljama evro zone i moramo takođe da pratimo tu politiku.
Dosadašnje povećanje referentne kamatne stope dalo je, kako je rekao, određeni efekat.
Stopa inflacije u SAD je znatno opala kao i u zemljama evrozone, kod nas se znatno sporije smanjuje, ali je ocenjeno da su stope i dalje relativno visoke i da se sporo kreću ka referentnom okviru, koji je poželjan do kraja 2023. godine, rekao je Hanić.
"U tom smislu, imajući u vidu kumulativno dejstvo koje će se ispoljiti u narednom periodu, kao efekat ranijeg povećanja referente kamatne stope i sa druge strane procenjujući određene okolnosti i faktore koji utiču na ne baznu komponentu inflacije, lično ne očekujem da će doći, osim do jednog, eventulano dva puta povećanja referentnih kamatnih stopa i da to povećanje bude praktično najmanje moguće, a to je 25 baznih poena, odnosno 0,25 procenata", rekao je Hanić.
Naglasio je da moramo biti strpljivi do kraja godine i prihvatiti ovako relativno visoke kamante stope kod komercijalnih banaka i relativno visoke cene kredita, odnosno novca.
Prema njegovim rečima, nažalost zbog razornih efekata inflacije i straha iz perioda velike ekonomske finsijske krize i SAD i Evropa, pa i mi smo u dobroj meri spremni da žrtvujemo ekonomski rast da bi savladali taj fenomen koji je u ekonomiji indikator da je privreda pregrejana, da treba da se hladi a najbolji lek za to je povećanje referentne kamatne stope, odnosno cene novca.
Na pitanje kako da se narod izbori sa tim, Hanić kaže da su projekcije bile optimistične.
"Očekivalo se da će se mnogo ranije oboriti inflacija, da će to obaranje biti efikasnije i bržim tempom, ali se to nije dogodilo, zato centralnim bankama ostaje taj najmoćnija poluga a to je povećanje referentne stope", rekao je.
Što se tiče korisnika kredita, kada je reč o građanima, zavisi da li su koristili stambene kredite, indeksirane u evrima, da li se indeksiranje vrši tromesečno ili šetomesečno, već od septmbra se može očekivati blago povećanje rate, rekao je on i naglasio da se iskreno nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta i to blago do kraja godine.
Ako bi tako ostalo, kaže da bi to oborilo tražnju za kreditima, čime bi se smanjila ne samo tražnja građana za kreditima, i preko toga usporila građevinska aktivnost koja je povezana sa desetinama drugih privrednih aktivnosti, već bi to uticalo nepovoljno na ekonomski rast.
Prema njegovim rečima i tražnja za kreditima od preduzeća, firmi, kompanija bi bila usporena čime bi se usporila i invesiciona aktivnost bez koje nema ni rasta ni razvoja.
U tome i jeste, kako kaže umetnost, umeće kreatora monaterane ekonomske politike da odrede lekove u dozi koja će obezbediti kompromis između određenog nivoa inflacije sa jedne strane i stope ekonomskog rasta sa druge strane.
"Očekujem da početkom 2024. možemo očekivati postepeno blago smanjivanje referentne a time i ostalih kamatnih stopa, jer je to zaista uslov bez koga se ne može ostvariti ekonomski rast, bez koga upadamo u novi krupan problem, jer nema novog zapošljavanja, opada životni standard, tako da uz određenu cenu koju plaćamo svi, a to je žrtva da podnesemo veći teret, veće troškove života, pa i pad realnih primanja, da bismo stvorili zdraviju osnovu za bolji život, brži ekonomski rast i standard...", naveo je Hanić.
Na pitanje šta bi rekao ako bi ga neko pitao za savet da li se sada kreditno zaduživati ili kako prevazići krizu, Hanić je rekao da bi građanima preporučio ako mogu da se uzdrže od uzimanja kredita da to učine, osim u slučaju ako postoji celovita kombinacija koja može da pokaže računicu da je korišćenje kredita dobro da bi se ostvarili drugi ciljevi.
"Najbolje je biti oprezan", rekao je Hanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dva potencijalna kupca NIS-a: "Mol bi mogao da kupi maloprodajnu mrežu, a ADNOC rafineriju"
16.01.2026.•
7
Pregovori o kupovini ruskog udela u NIS-u ulaze u završnicu. U kontekstu pregovora između mađarskog MOL-a i NIS-a pominje se i arapska naftna kompanija ADNOC kao potencijalni kupac, ali i - fond iz Emirata.
Srbija uvela kvote na uvoz gvožđa i čelika iz BiH
16.01.2026.•
0
Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STK BiH) je tražila hitan odgovor vlasti BIH povodom informacije da je Vlada Srbije od 1. januara do 30. juna ograničila uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Vučić o NIS-u: Nisu laki pregovori sa MOL-om
16.01.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nisu laki razgovori ni sa mađarskim MOL-om o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Srbiji još 56,5 miliona evra iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan
16.01.2026.•
1
Srbiji je odobrena isplata 56,5 miliona evra, u okviru predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Poskupelo gorivo u Srbiji
16.01.2026.•
9
Gorivo u Srbiji poskupelo je za jedan dinar u odnosu na cenu u prethodnih nedelju dana.
U novembru izdato oko tri odsto građevinskih dozvola manje nego godinu dana ranije
15.01.2026.•
1
U Srbiji su u novembru 2025. godine izdate 2.724 građevinske dozvole, što je 3,1 odsto manje u odnosu na novembar 2024. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
EU smanjila plaćanja za ruski gas na najniži nivo u poslednjih pet godina
15.01.2026.•
3
Evropska unija (EU) je u novembru platila najmanji iznos u poslednjih pet godina za ruski gas koji se isporučuje gasovodima i za tečni prirodni gas (LNG).
Sijarto: Bez Mađarske nema energetske bezbednosti u Srbiji - i obrnuto
15.01.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da je cilj da se razgovori između ruske strane i MOL-a završe do kraja nedelje, i da se potpiše obavezujući sporazum.
Petrović: Motor privrednog rasta Srbije bili motači kablova i jeftina radna snaga, a toga više nema
15.01.2026.•
16
Prvi strukturni problem privrede Srbije je usporavanje stranih direktnih investicija, koje su jedan od osnovnih motora privrednog rasta do sada, rekao je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Pavle Petrović.
SAD produžile ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom
15.01.2026.•
2
Američko ministarstvo finansija produžilo je dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD.
MMF traži kontrolu trošenja para iz budžeta Beograda: Skoro nema novca za investicije
14.01.2026.•
10
Vlada Srbije je na zahtev MMF-a prihvatila da se finansijsko poslovanje grada Beograda i njegovih preduzeća "stavi pod nadzor" i da se uradi eksterna revizija.
Nakon sedam meseci: Evropska komisija uplaćuje Srbiji prvih 57 miliona evra iz Plana rasta
14.01.2026.•
18
Evropska komisija je posle sedmomesečnog odlaganja odlučila da Srbiji uplati prvu tranšu sredstava iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra.
Šef mađarske diplomatije sutra u Beogradu: Razgovaraće i o kupovini ruskog udela u NIS-u
14.01.2026.•
9
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto dolazi u četvrtak, 15. januara, u Beograd, najavilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Robne kuće Saks Global proglasile bankrot
14.01.2026.•
0
Kompanija robnih kuća Saks Global podnela je zahtev za bankrot nakon dobijanja oko 1,75 milijardi dolara finansijskih obaveza.
Košarkaški savez Srbije ponovo dobio novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 177 miliona dinara
14.01.2026.•
2
Košarkaški savez Srbije ponovo je iz budžetske rezerve dobio novac, ovaj put 177 miliona dinara.
Šta sa penzijama?
13.01.2026.•
27
Visina penzija sve teže pokriva potrebe korisnika. Istovremeno, njihova isplata u sve većoj meri pritiska državne budžete.
NBS: U Srbiji tokom 2025. otkriveno više od 4.500 falsifikovanih novčanica
13.01.2026.•
0
U Srbiji je 2025. godine otkriveno 1.832 falsifikovane novčanice u domaćoj valuti i 2.681 falsifikat efektivnog stranog novca, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Elektrodistribucija ponovo donela odluku o očitavanju brojila: Istim firmama 2,8 milijardi
13.01.2026.•
61
Elektrodistribucija Srbije, posle više od godinu dana, pokušava još jednom da privede kraju dodeljivanje posla za očitavanje brojila.
Vučić: Očekujem da će se za dva, tri dana znati ko je kupac NIS-a
13.01.2026.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Posle skoro 100 dana: Prva nafta stiže do Rafinerije u Pančevu
13.01.2026.•
1
Počeo je transport sirove nafte za Rafineriju nafte u Pančevu preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
Ćulibrk: Moguće da je MOL od Vučića tražio da za njih važi povlastica kao i za Ruse
13.01.2026.•
8
Predsednik Srbije je razgovarao sa rukovodstvom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine NIS-a. Detalji ovog sastanka nisu poznati, ali ono što jeste je namera predsednika da uveća procenat vlasništva nad akcijama.
Komentari 15
Heruvim
Ekonomija
Interesuje me, kolikom biste kamatom bili zadovoljni?
Noris
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar