Profesor Bankarske akademije poručio građanima: Ako ikako možete, uzdržite se od uzimanja kredita
Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenio je da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa.
Foto: Pixabay
Naglasio je da se već od septembra može očekivati blago povećanje rate, ali i da se nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta, i to blago, do kraja godine.
"Lično mislim da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa", odgovorio je Hanić na pitanje gde vidi granicu povećanja kamatnih stopa i šta će biti sa ratama kredita.
Podsetio je da, s obzirom na paritet kamatnih stopa, Evropska centralna banka sledi politku američke centralne banke, a mi sledimo Evropsku centralnu banku jer smo povezani sa zemljama evro zone i moramo takođe da pratimo tu politiku.
Dosadašnje povećanje referentne kamatne stope dalo je, kako je rekao, određeni efekat.
Stopa inflacije u SAD je znatno opala kao i u zemljama evrozone, kod nas se znatno sporije smanjuje, ali je ocenjeno da su stope i dalje relativno visoke i da se sporo kreću ka referentnom okviru, koji je poželjan do kraja 2023. godine, rekao je Hanić.
"U tom smislu, imajući u vidu kumulativno dejstvo koje će se ispoljiti u narednom periodu, kao efekat ranijeg povećanja referente kamatne stope i sa druge strane procenjujući određene okolnosti i faktore koji utiču na ne baznu komponentu inflacije, lično ne očekujem da će doći, osim do jednog, eventulano dva puta povećanja referentnih kamatnih stopa i da to povećanje bude praktično najmanje moguće, a to je 25 baznih poena, odnosno 0,25 procenata", rekao je Hanić.
Naglasio je da moramo biti strpljivi do kraja godine i prihvatiti ovako relativno visoke kamante stope kod komercijalnih banaka i relativno visoke cene kredita, odnosno novca.
Prema njegovim rečima, nažalost zbog razornih efekata inflacije i straha iz perioda velike ekonomske finsijske krize i SAD i Evropa, pa i mi smo u dobroj meri spremni da žrtvujemo ekonomski rast da bi savladali taj fenomen koji je u ekonomiji indikator da je privreda pregrejana, da treba da se hladi a najbolji lek za to je povećanje referentne kamatne stope, odnosno cene novca.
Na pitanje kako da se narod izbori sa tim, Hanić kaže da su projekcije bile optimistične.
"Očekivalo se da će se mnogo ranije oboriti inflacija, da će to obaranje biti efikasnije i bržim tempom, ali se to nije dogodilo, zato centralnim bankama ostaje taj najmoćnija poluga a to je povećanje referentne stope", rekao je.
Što se tiče korisnika kredita, kada je reč o građanima, zavisi da li su koristili stambene kredite, indeksirane u evrima, da li se indeksiranje vrši tromesečno ili šetomesečno, već od septmbra se može očekivati blago povećanje rate, rekao je on i naglasio da se iskreno nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta i to blago do kraja godine.
Ako bi tako ostalo, kaže da bi to oborilo tražnju za kreditima, čime bi se smanjila ne samo tražnja građana za kreditima, i preko toga usporila građevinska aktivnost koja je povezana sa desetinama drugih privrednih aktivnosti, već bi to uticalo nepovoljno na ekonomski rast.
Prema njegovim rečima i tražnja za kreditima od preduzeća, firmi, kompanija bi bila usporena čime bi se usporila i invesiciona aktivnost bez koje nema ni rasta ni razvoja.
U tome i jeste, kako kaže umetnost, umeće kreatora monaterane ekonomske politike da odrede lekove u dozi koja će obezbediti kompromis između određenog nivoa inflacije sa jedne strane i stope ekonomskog rasta sa druge strane.
"Očekujem da početkom 2024. možemo očekivati postepeno blago smanjivanje referentne a time i ostalih kamatnih stopa, jer je to zaista uslov bez koga se ne može ostvariti ekonomski rast, bez koga upadamo u novi krupan problem, jer nema novog zapošljavanja, opada životni standard, tako da uz određenu cenu koju plaćamo svi, a to je žrtva da podnesemo veći teret, veće troškove života, pa i pad realnih primanja, da bismo stvorili zdraviju osnovu za bolji život, brži ekonomski rast i standard...", naveo je Hanić.
Na pitanje šta bi rekao ako bi ga neko pitao za savet da li se sada kreditno zaduživati ili kako prevazići krizu, Hanić je rekao da bi građanima preporučio ako mogu da se uzdrže od uzimanja kredita da to učine, osim u slučaju ako postoji celovita kombinacija koja može da pokaže računicu da je korišćenje kredita dobro da bi se ostvarili drugi ciljevi.
"Najbolje je biti oprezan", rekao je Hanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tabaković: Inflacija usporila zahvaljujući ograničenju trgovačkih marži, BDP će biti manji od očekivanog
19.11.2025.•
0
Usporavanje inflacije u Srbiji na 2,8 odsto u oktobru ove godine najvećim delom je rezultat primene uredbe o organičavanju trovačkih marži.
Moguće nove sankcije: Ako Tramp zbog Rusije uvede carine od 500 odsto, Srbija bi mogla da se nađe na udaru
19.11.2025.•
16
Sjedinjene Američke Države spremne su da pređu na radikalnije mere ukoliko diplomatski odnosi i dosadašnji pritisci na Rusiju na uspeju.
Vlada Srbije danas zaseda: Biće razmotren paket energetskih propisa
19.11.2025.•
0
Vlada Srbije danas će održati sednicu na kojoj će biti razmotren paket energetskih propisa.
NIS ponovo traži od SAD dozvolu da posluje tokom pregovora o promeni vlasničke strukture
19.11.2025.•
0
Naftna industrija Srbije podnela je 18. novembra Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence.
Bajatović: Ruski kapital u NIS-u moraće da bude anuliran
19.11.2025.•
17
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaju NIS-a Rusima 2008. ne vidi kao loš poslovni potez, ali da ruski kapital u toj kompaniji mora da bude anuliran, jer NIS mora da nastavi da radi.
Honda povukla više od 250.000 hibridnih vozila zbog softverske greške
19.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Honda povukao je sa tržišta SAD više od 256.600 svojih hibridnih vozila "akord".
Generalni direktor NIS-a: "Akcionari vode pregovore, kompanija nastavlja stabilno poslovanje"
18.11.2025.•
6
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev obratio se večeras zaposlenima i obavestio ih da akcionari te kompanije "aktivno vode pregovore sa svim zainteresovanim stranama".
Macut i Đedović Handanović: Snabdevanje energentima stabilno, dopremaju se tone naftne, benzina i dizela
18.11.2025.•
4
Premijer Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o situaciji u tom sektoru i merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice sankcija NIS-u.
Može li se sačuvati NIS?
18.11.2025.•
12
Teška su vremena, ratuje se na bezbroj lokacija širom globusa.
Kako bi izgledala nacionalizacija NIS-a - da li je uopšte moguća
18.11.2025.•
8
Rasplet u vezi sa sankcijama NIS-u morao bi uskoro da se reši, ali i dalje nema jasnih naznaka kako.
Mađarski ministar: MOL bi mogao da preuzme deo akcija NIS-a
17.11.2025.•
11
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je izjavio da bi mađarska naftna kompanija MOL mogla da preuzme deo Naftne industrije Srbije (NIS) koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva.
Evropska komisija: Ekonomija Srbije znatno usporila
17.11.2025.•
9
Evropska komisija (EK) danas je objavila jesenje ekonomske prognoze.
Vlasnici benzinskih pumpi: Do 1. decembra snabdevanje gorivom stabilno, dalje je neizvesno
17.11.2025.•
7
Vlasnici najbrojnijih benzinskih pumpi u Srbiji, posle Naftne industrije Srbije (NIS), rekli su da će do 1. decembra biti dovoljno goriva.
Ministarka trgovine: Uredba o maržama naterala trgovce da budu efikasniji
17.11.2025.•
7
Najavljeno zatvaranje jednog broja objekata trgovinskog lanca Delez u Srbiji delom je posledica uredbe o ograničenju marži, ali ne kao negativna posledica te uredbe, izjavila je ministarka trgovine Jagoda Lazarević.
Stručnjak za energetiku: Biće goriva, ali je pitanje koliko će ono koštati
17.11.2025.•
7
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković izjavio je da ne očekuje probleme sa snabdevanjem gorivom na pumpama, ali da je pitanje koliko će ono koštati.
Macut o NIS-u: Nema razloga za brigu, država intenzivno radi da obezbedi dodatne kanale snabdevanja
17.11.2025.•
4
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da će država u narednim danima intenzivno raditi sa svim partnerima kako bi obezbedila dodatne kanale snabdevanja gorivom i očuvala sigurnost za građane i privredu.
Kineski proizvođač automobila razmatra otvaranje fabrike u Srbiji: Šta bi to donelo našoj zemlji?
17.11.2025.•
34
Kineska kompanija "Čeri", jedan od najvećih proizvođača vozila u toj zemlji, razmatra Srbiju kao potencijalno mesto za otvaranje svoje druge fabrike u Evropi.
Zato što Bugarska uvodi evro: Lev od 1. januara neće biti na kursnoj listi NBS
17.11.2025.•
0
Bugarski lev od 1. januara 2026. godine neće biti na listi valuta kojima se trguje na deviznom tržištu Srbije, jer Bugarska ulazi u zonu evra.
Bajatović o NIS-u: Srbija spremna da podrži svaki predlog Rusa
17.11.2025.•
16
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je da će Srbija podržati svaki predlog ruske strane - da proda NIS nekom trećem, da će ponuditi da otkupi NIS - ali da naftna industrija mora da radi.
Stručnjaci o NIS-u: Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili
17.11.2025.•
20
Ekonomski stručnjaci saglasni su da je sudbina NIS-a trenutno najopasnija tačka spoljnopolitičkog i ekonomskog pritiska na Srbiju.
Samsung će investirati 310 milijardi dolara za razvoj AI
16.11.2025.•
3
Južnokorejski konglomerat Samsung predstavio je petogodišnji investicioni plan od 310 milijardi dolara (267 milijardi evra) kako bi zadovoljio rastuću potražnju podstaknutu globalnim usponom veštačke inteligencije (AI).
Komentari 15
Heruvim
Ekonomija
Interesuje me, kolikom biste kamatom bili zadovoljni?
Noris
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar