Nedostaje porez na štednju u bitkoinima
Prošlo je petnaestak godina od prvih pokušaja da se uvede valuta nezavisna od bilo koje centralne banke, od bilo koje vlasti.
Foto: Pixabay
Kada je krajem 2008. godine došlo do krize izazvane preintenzivnim finansiranjem kupovine kuća i stanova u SAD, reakcija države je došla u vidu masovnog "štampanja" dolara, potom i drugih svetskih valuta.
Previše novca je dovelo do pada vrednosti ušteđevinama i građani su počeli da razmišljaju kako da se oslobode ove vrste državne manipulacije.
Početak na Volstritu
Traganje za "novim novcem" je naročito zapaženo tokom pokreta "Okupiraj Volstrit". Tom prilikom su inicijatori bili inspirisani primerima iz 19. veka, kada su vrednosti pokušavane da se iskažu ne u novcu, već u radnim satima.
Brzo se, međutim, shvatilo da je za sticanje poverenja među korisnicima, što je osnov bilo kog novca, neophodno nešto mnogo modernije. Osmišljena je verzija digitalnog žetona, ali ponuđena valuta je mogla da služi samo u kupovini unutar njujorških demonstranata. Igra je trajala tek nekoliko dana, mladi nezadovoljnici nisu ispoljili dovoljno znanja i ambicija da nastave sa pokušajima.
Ipak, nije prošlo mnogo vremena pojavio se bitkoin. Bio je to odlično osmišljen pokušaj koji i danas traje. Mada se autorstvo često pripisuje japanskom matematičaru kodnog imena Satakaši, kreatori novine su svakako morali da raspolažu velikim znanjem iz istorije i filozofije novca, ali i niza čak i manje srodnih disciplina.
Privatan novac
Kada se pojavio dugo se nije moglo reći šta je. Jednostavno ljudi su počeli da se igraju novom tehnologijom. Pokazao se dalekovidim onaj ko je predvideo da će upravo blokčejn tehnologija ditribucije zapisa biti osnov novog novca. Vidljivo je da ga bankari i danas odbijaju, smatrajući ga izumom pogodnim da kriminalcima olakša poslovanje nelegalnom imovinom.
Tek kada se u drugoj polovini 2013. godine u nemačkom Bundestagu povela debata o kriptovalutama, otvorila se rasprava o suštini nove pojave. Stvar je razrešio Volfang Šojble, tadašnji ministar za finansije Nemačke. Definisao je bitkoin kao privatan novac, na čije manipulacije se plaća porez.
Dakle, ako se kupi, pa u roku kraćem od 12 meseci, izađe iz bitkoina, plaća se porez na zaradu. U to vreme oscilacije vrednosti bitkoina iskazane u dolarima bile su svakodnevne i izrazito velike. U prvoj deceniji postojanja vrednost mu je uvećana čak za 750 puta.
Pričanjem postaješ bogat
Šojble je napisao da je uloga novine čuvanje stečene vrednosti, a da mu nije namena da bude valuta za kupoprodaju. Deset godina kasnije jasno je da je ovakvim pristupom nemački ministar snažno doprineo da se vrednost novog novca stabilizuje.
Tehnologija čuvanja bitkoina, ili bilo koje druge kriptovalute, modernošću je osvojila ne mali broj broj ljudi i oni neprekidno pričaju kako su zadovoljni. Razumljivo, pozitivnim nastupom povećavaju broj korisnika - upravo je to jedini način da se i sami bogate.
Privatan novac ni do sada nije bio nepoznat. Žetone prilično često upotrebljavamo na zabavama kada želimo da ubrzamo kupoprodaju. Za razliku od bitkoina, imaju istu vrednost tokom žurke, nakon koje su neupotrebljivi. Bitkoin, mada neuporedivo odmerenije, i dalje oscilira, a upotrebna vrednost mu je trajna.
Moć digitalizacije
Čini se da je pravo vreme da se uvede i oporezivanje na trgovinu bitkoinom. Kako se porez plaća samo ako se manipulacija obavlja u periodu kraćem od godinu dana, procenjuje se da bi uvođenje oporezivanja podstaklo kupovinu "novog novca" na duži rok.
A ništa nije povoljnije da se dodatno stabilizuje vrednost bitkoina od dugoročnih ulaganja što bi dodatno podiglo popularnost "novog novca". Podsetimo, već sada jedan odsto mladih unutar Evropske unije je uložilo u ovu vrstu štednje, dok 12 odsto razmišlja o tome.
Još uvek se debatuje kako su se dogodile kriptovalute. Nema definitivnog odgovora, ali se čini da digitalizacija sve više menja našu svakodnevicu, pa i delatnosti na koje smo toliko navikli da nam izgleda da moraju večno trajati.
Libra protiv dolara
Naravno da pod kapom nebeskom ništa nije večno. Sve češće telefoniramo upotrebom vajbera, iznajmljujemo "sobu za noć", kupujemo klikom na Amazonu i vozimo se "Uberom", jer nam je jeftinije, lakše i udobnije. Digitalizacija nam je omogućila da iste potrebe zadovoljavamo na nov, povoljniji način. Isto tako, nova tehnologija nam omogućava da plaćamo ili štedimo na drugačiji način, ne obavezno u novcu na koji država ima monopol.
Upravo je ugrožavanje najjačeg državnog ekskluziviteta kakav je štampanje novca i veliki problem za razvoj i masovniju upotrebu kriptovaluta. Iskusila je to i "Meta", kada je pre četiri godine najavio libru, svoju kriptovalutu.
Projekat do danas nije zaživeo, jednostavno ako bi 2,8 milijardi korisnika ove mreže prešlo na libru, potreba za dolarom bi se drastično redukovala. Nakon šest sati propitivanja vlasnika "Fejsbuka" pred američkim Kongresom, izgleda da je promenio mišljenje i, barem za sada, odustao od namere.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 8
Mare
Zemlja čudesa
Sanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar