Otkazi u Srbiji: Molimo se da nemačka ekonomija bude dobro
Vesti o "Mitrosu" iz Sremske Mitrovice i kragujevačkom "Vaker Nojzonu" prilično su uznemirile javnost, ali još više aktuelnu vlast u Srbiji.
Foto: Pixabay
Poznata sremska klanica je ne samo zaustavila proizvodnju, već je austrijski vlasnik "Gerlinger holding" objavio da zatvara ovdašnju kompaniju, a svih pet stotina radnika uputio je na biro rada.
Nešto manje tužno bilo je u srcu Šumadije. Tamo je od oko 800 zaposlenih više od 170 dobilo otkaz, a ima naznaka da se stvari neće zaustaviti na ovome.
Gašenje kompanija
Oba slučaja direktno pogađaju aktuelnu vlast. Mitrovačka klanica je dugo bila u krizi i s gubicima kada je pre sedam godina pronađen izlaz u prodaji austrijskom lideru u branši. Svi su očekivali spas i dugoročni napredak, posebno tadašnji premijer Aleksandar Vučić čija je vlada ceo aranžman podržala sa 5,7 miliona evra subvencije.
"Mitros" jeste obnovio veći deo proizvodnje, zapošljavao je više od 500 radnika i počeo ulaganja u modernizaciju pojedinih fabričkih linija. Ali, kriza je zahvatila i srpsku i nemačku privredu, zapravo celu Evropu, a da stvar bude gora, mesnu industriju u Srbiji pogađa i epidemija "afričke kuge".
Mada su se još u junu iz "Mitrosa" čuli optimistični glasovi, u poslednja dva-tri meseca došlo je do dramatičnog pogoršanja na tržištu i vlasnik je zatvorio kompaniju čiji se dnevni gubitak neprekidno uvećavao.
U "Vaker Nojzinu" je manje dramatično. U junu je takođe sve izgledalo bolje, pa je najavljivano otvaranje novog pogona sa 170 do 200 novozaposlenih. Država Srbija je ulaganje podržala sa 1,6 miliona evra.
I onda, četiri meseca kasnije, preokret: umesto novih, otpušta se 170 zaposlenih. Istina, u firmi ističu da se višak pojavio u drugim pogonima, te da od investicije ne odustaju, samo je prolongiraju za proleće.
Žal za jeftinim gasom
Šumadinci su možda i više uznemireni od Sremaca. Razlog su nepovoljni glasovi iz kragujevačke filijale "Simensa" u kojoj se proizvode delovi za tramvaje i druga električna prevozna sredstva. I ovom do sada lokalnom gigantu ruže ne cvetaju, te se šuška da će morati broj uposlenih umanjiti najmanje za dve stotine.
Dramatičan poslovni preokret je uznemirio i premijerku Brnabić, još i više Aleksandra Vučića.
Ka padu standarda
Predsednik je dugo isticao da je uvećanje broja zaposlenih za 450.000 od 2012. godine u najvećoj meri posledica intenzivnih i stalno rastućih stranih direktnih investicija. Nemci su prednjačili, uz njih su stizala ulaganja i iz Mađarske, Italije, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, država čija je ekonomska aktivnost umnogome zavisna od prethodnih tamošnjih ulaganja iz najrazvijenije evropske ekonomije.
U Srbiji samo nemačke firme zapošljavaju preko 83.000 radnika, austrijske blizu 14.000 i važe kao veoma solidni izvoznici, a ističu se i čvršćim vezivanjem za pojedine lokalne dobavljače nego što je to slučaj kod firmi vlasnika iz drugih država.
Stoga bi za srpsku privredu bio težak udarac ako bi se teškoće ovdašnjih nemačkih firmi produbile i ukoliko bi se češće dolazilo do zatvaranja pogona. Inače, preskroman industrijski izvoz bio bi ozbiljno umanjen, a broj zaposlenih bitnije smanjen. Naravno, "poslovna klima" ovdašnjih nemačkih filijala umnogome zavisi od "zdravlja" matičnih kompanija.
Za aktuelnu vlast eventualno zatvaranje stranih, pogotovo nemačkih firmi je neugodno i stoga što bi se brzo odrazilo na pad životnog standarda u Srbiji. Takođe, manji broj zaposlenih bi uticao i na nedovoljan rast potrošnje, a bez "trošenja para" teško da bi bilo rasta BDP.
Raspodela zarada
Da je životni standard u Srbiji nizak, pouzdan pokazatelj je raspodela zarada. Kako je u nas čak 65 odsto zarada ispod proseka od 83.781 dinara, a 10 odsto sa najvišim primanjima, znatan deo potrošnje realizuje se u inostranstvu, domaću potražnju održava upravo nikad veći broj radnika, ujedno i potrošača.
Ukoliko bi u ovom segmentu tržišta rada došlo do preokreta, odnosno pada broja uposlenih, porodični prihodi bi primetno postali niži, te bi se gasila i potražnja. Gašenjem pogona dodatno bi se umanjio izvoz, pa bi i sa te strane pala potražnja za srpskim robama i uslugama. Naravno, bez odgovarajuće potražnje nema ni rasta BDP, a životni standard osetnije pada. Upravo je to ono od čega aktuelna vlast najviše strahuje.
U svakom slučaju, predsednik Vučić ima razloga da se moli, kako za zdravlje srpske, tako i za što brže ojačavanje nemačke ekonomije. Koliko je neizvesno hoće li Srbija očuvati solidnu zaposlenost i na njoj zasnovanu visoku potrošnju, možda je snažan signal najava izbora već do Nove godine, mada je do pre mesec, dva izgledalo da će se održati na proleće.
Vlast je očito zastrašena ekonomskim tokovima i nije sigurna da do ozbiljnijeg umanjenja broja uposlenih i pada životnog standarda neće doći već predstojeće zime. Stoga žuri da se izbori održe što pre.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
0
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
22
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
14
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
26
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
7
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
8
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Komentari 35
Bing
pawlle
voša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar