
Kako su naprednjaci sebi skrojili izborni budžet
Nedavno su poslanici Skupštine Srbije usvojili budžet za narednu godinu. Rasprave nije bilo, od 185 prisutnih "predstavnika građana" 141 je glasalo za, 31 protiv, 13 nije učestvovalo u izjašnjavanju.

Foto: 021.rs
Naprednjačka većina u najvišoj državnoj instituciji je toliko ubedljiva da se nedeljama unapred znalo da ozbiljnije rasprave neće ni biti.
Ono što je vlada Ane Brnabić predložila usvojeno je uz simboličke promene. Po tekstu i sadržaju Zakona nije teško prepoznati odlučujući doprinos ministra za finansije Siniše Malog u osmišljavanju državne ekonomske politike iduće godine.
Uloga rebalansa
Dakle, predviđa se da tokom 2024. godine država Srbija prihoduje 2.040,9 milijardi dinara, 7,2 odsto više nego što je visina aktuelnog budžeta rebalansiranog mesec dana pre skupštinskog glasanja. Planirani rashod države je 2.238,1 milijarda dinara, jasno je da se predviđa 199 milijardi budžetskog deficita.
Kako se ukupan nacionalni BDP naredne sezone procenjuje na 74 do 75 milijardi evra, deficit će iznositi 2,23 odsto BDP. Mali se u medijima hvalisao da je niži od ovogodišnjeg, rebalansom uvećanog na 2,8 odsto.
Uloga poslednjeg rebalansa je bitna i za državnu kasu narednih dvanaest meseci. Ne samo da je povećanjem deficita omogućeno da minus u državnoj kasi sledeće sezone bude procentualno manji nego što je ovogodišnji, već je i obezbedio nove prihode povećanjem svih akciza za osam odsto.
Kako je nov iznos akciza, čiji udeo u formiranju budžeta u nas prelazi 20 odsto, zadržan, država je povećala i budući budžet, a da nije uvodila nove namete. Tako se gradi privid da je formiranje državne kase za narednu sezonu rađeno "konzervativno". Zapravo, rebalans je zaobilazno odigrao ulogu popunjivača budžeta i za predstojeću sezonu.
Visina javnog duga
Mali u javnim nastupima najčešće ističe da zaduživanje države neće biti uvećano, iznosiće 51,7 odsto budućeg BDP. Ako, pak, zaduženje nije preveliko, onda zaključuje da ni 2,2 odsto deficita nije mnogo. Međutim, kalkulacija se zasniva na ustaljenom iskrivljenom računu pri prikazivanju ekonomskih podataka u evropskoj valuti.
U osnovi, naprednjaci su smislili da kvalitativne pokazatelje iskazane u dinarima po oficijelnom kursu srpske valute pretvaraju u evre. "Zaboravljaju" da umanje za onoliko koliko je inflacija u dinarskoj zoni veća nego na Starom kontinentu.
Tako se stiglo i do 74 do 75 milijardi evra BDP naredne godine koje Vučić, Mali, Brnabić i ekipa često porede sa 33,7 milijardi BDP 2012. Ali, ako znamo da je prosečni rast BDP u jedanaest naprednjačkih godina jedva dostigao 2,3 odsto po sezoni, visina BDP ove godine će biti tek 52,7 milijardi evra, na šta valja dodati planirani rast tri odsto, pa bi BDP naredne godine iznosio tek 54,5 milijardi BDP, dvadeset manje od procene kojom se hvale aktuelna vlast.
A u toj situaciji ni 38 milijardi evra javnog duga Srbije neće biti 51,7, već 73 odsto nacionalnog BDP. Previše i za države bogatije od Srbije.
Otplata kamata
Sledeće i narednih godina Srbija će mnogo više nego do sada izdvajati za otplatu kamata. Kako dugove dospele na naplatu refinansiramo uzimanjem novih kredita, visina kamate zavisi od tržišnih prilika. U poslednje dve godine snažno rastu što nam uvećava troškove. Tako ćemo 2024. za otplatu izdvojiti 1,57 milijardi evra, 345 miliona više nego ove sezone. Narednih godina je moguć i brži rast obaveza po ovom osnovu, procene govore da ćemo 2026. za kamate izdvajati čak 2,75 milijardi evra.
Tu su i garantovani krediti javnih preduzeća. Izdvojićemo 185 milijardi dinara, 410 manje nego ove godine. Razlog je, kako se predviđa, manji i jeftiniji uvoz struje i uglja, a povoljnija cena gasa.
Vidi se da država ima dosta uvećanih obaveza. Nekome se moralo i smanjiti davanje. Tako će se na subvencije usmeriti oko pet milijardi evra, čak 23 odsto manje nego tekuće godine. Umanjiće se i javne investicije, umesto ovogodišnjih 6,8 naredne godine će se u ovu namenu uložiti 5,1 odsto BDP.
Obaveze "prema spolja"
Ipak, ova umanjivanja su nedovoljna, moralo se zakačiti neki od najvećih korisnika državnog budžeta kako bi novca bilo dovoljno za obaveze "prema spolja". Nije bilo kud nego malo skresati primanja zaposlenih u javnom sektoru. Njima će plate biti uvećane za 10 odsto, kako je inflacija 13,5 odsto, jasno je da će im zarada imati manju kupovnu moć nego današnja.
Izuzetak su zaposleni u prosveti i srednji kadar u zdravstvu kojima je nedavno plata vanredno uvećana za 5,5 odsto. Razlog je jasan, predstojeći izbori i vlast pokušava da kupi pojedine društvene kategorije. Na dobitku će biti radnici sa minimalnom zaradom čiji će rast od 1. januara iznositi 18,4 odsto, odnosno sa 40.000 rastu na 47.400 dinara.
Inflacioni budžet
Ipak, niko ovoj vlasti nije bliži od penzionera. Njima je nedavno takođe vanredno povećano primanje za 5,5 odsto, a od 1. januara sledi redovnih 14,8 odsto. Zbirno to je rast od 21,6 odsto. Vlast ni tu nije stala; dodatno, i to baš 1. decembra samo petnaestak dana pred izbore, svim umirovljenicima biće uručena jednokratna pomoć od po 20.000 dinara.
Ozbiljna primedba na budžet je da snažno podstiče potrošnju, gotovo da bi se mogao nazvati podstičućim za inflaciju. A rast cena uporno preti da snažno ugrozi postojeći standard. Čak je i aktuelna vlast, umnogome oslonjena na inflaciono punjenje budžeta, priznala da je naplata PDV za 10 odsto manja nego lane, a razlog je pad potrošnje usled pada standarda. I u takvim okolnostima sačinjen je budžet koji ne samo da ignoriše inflaciju, već dodatno podstiče rast cena.
Bez prioriteta
Možda i krupnija zamerka je da budžet nema jasne prioritete. Mada se čelna državna ekipa hvali ovom činjenicom, izostanak glavnih ciljeva omogućava da se novac potroši na beznačajno i nepotrebno.
Rasipanje para omogućava i izuzetno visoka obavezna rezerva od četiri odsto nacionalnog BDP. Decenijama je iznosila jedan odsto da bi je naprednjaci 2017. godine učetvorostručili. Kako je ovaj vid vladine potrošnje pod mnogo manjom kontrolom javnosti, moguće su neracionalnosti i mahinacije. No, i u budžetu za 2024. ostaje isti nivo obavezne rezerve.
Na prvi pogled može da raduje da je budžet u Srbiji usvojen dva i po meseca pre nove godine. Za Srbiju prava retkost. Ali, kada se "iščita" plan kako da se naredne godine troši iz državne kase, vidi se da je budžet poprimio i predizbornu ulogu. Vladajući naprednjaci su odlučili da im plan državne kase za narednu godinu bude izborni adut.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
7
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
41
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
11
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
14
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Guverner FED-a kaže da očekuje smanjenje kamata
30.08.2025.•
0
Guverner američkih Federalnih rezervi Kristofer Voler izjavio je da želi da počne sa smanjenjem kamatnih stopa u SAD sledećeg meseca.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za sedam meseci viša za 9,5 odsto
29.08.2025.•
2
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jul ove godine iznosila je 43,7 milijardi evra, što je rast od 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
29.08.2025.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Vlada menja uredbu o maržama i pre nego što je zaživela, kažu da trgovci pritiskaju proizvođače
29.08.2025.•
12
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević najavila je da će Vlada Srbije danas korigovati uredbu o ograničavanju marži.
Vučić: Penzije od decembra veće 12 odsto
28.08.2025.•
55
Penzije će od decembra biti uvećane 12 odsto, najavio je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
EPS: Preduzetnici i mala preduzeća plaćaće struju po istim cenama kao građani
28.08.2025.•
1
Preduzetnici, mala i mikro preduzeća moći će od 1. oktobra da zaključe ugovor o garantovanom snabdevanju električnom energijom, saopštila je Elektroprivreda Srbije.
Data saglasnost: Skuplja struja od 1. oktobra za 6,6 odsto
28.08.2025.•
15
Na zahtev Elektroprivrede Srbije, Savet Agencije za energetiku je na današnjoj sednici dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati od 1. oktobra.
NBS upozorava građane na beogradsku "modernu banku": Nema dozvolu za rad
28.08.2025.•
6
Narodna banka Srbije upozorila je građane da se ne zadužuju kod privrednih društava koja se neovlašćeno bave poslovima odobravanja kredita i da ne ostavljaju podatke o svojim platnim karticama.
Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije
27.08.2025.•
1
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.
Marković: Za one koji uđu u crvenu zonu struja će u proseku poskupeti od 14 do 33 odsto
27.08.2025.•
15
Električna energija će od 1. oktobra poskupeti sedam odsto za građane čija je potrošnja do 1.200 kWh.
Privredna komora: Trgovci sa ministrima postigli dogovor o ograničavanju marži
27.08.2025.•
5
U Privrednoj komori Srbije danas je, povodom donošenja uredbe o ograničavanju trgovačkih marži, održan drugi sastanak predstavnika 26 trgovinskih lanaca sa ministrima finansija i trgovine.
Komentari 9
Fuj49
Niko i Ništa
Gledam...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar