U narednih pet godina nedostajaće pet do sedam hiljada nastavnika: Šta uraditi?
U školama u Srbiji u narednih pet godina nedostajaće pet do sedam hiljada nastavnika, upozorili su na nedavnom skupu u SANU dekani fakulteta u Beogradu koji školuju nastavnički kadar.
Foto: Pixabay
Koliko je situacija alarmantna dovoljno govori podatak što su na smeru za nastavnika hemije ove godine upisana tri brucoša, biologije dva, fizike sedam, matematike tri, geografije dvadeset, srpskog jezika 60, istorije - 84. Na fakultetima kažu da je to istorijski minimum, piše Euronews Srbija.
Trend naglog opadanja interesovanja za nastavničke fakultete krenuo je 2015. godine. Te godine na Matematičkom fakultetu u Beogradu bilo je 112 prijavljenih kandidata za polaganje prijemnog, a samo godinu dana kasnije broj zainteresovanih kandidata je prepolovljen. Već tada u školama u Srbiji nedostajalo je oko 500 nastavnika matematike i isto toliko fizike.
Danas je u školama najveći deficit nastavnika matematike, fizike, hemije, informatike, nemačkog jezika. Pravilnik o zapošljavanju u školi kaže da u učionicu mogu samo nastavnici sa master diplomom.
Međutim, Pravilnik je jedno, a realnost na terenu nešto sasvim drugo. Da bi se održala nastava, direktori su prinuđeni da angažuju manje stručan kadar, čak i apsolvente sa fakulteta.
Više je razloga što se beži iz prosvete. Matematičari, fizičari, informatičari ne žele da rade u školi jer u privredi mogu da zarade mnogo više. Osim finansijskog momenta, status profesije je danas vrlo nizak, nije vrednovan na pravi način.
Dekani osam fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji imaju smerove za nastavnike, uradili su platformu kojom se predlaže rešenja kako bi se povećalo interesovanje za nastavničke smerove i rešio deficit kadrova u školama.
Stipendije, veće plate i vraćanje ugleda prosvetnim radnicima - tri su ključne stvari na kojima insistiraju dekani. Platforma je usvojena na Senatu i prosleđena Ministarstvu prosvete.
Nastavnička zanimanja, ali i finansiranje fakulteta bili su glavne teme sastanka dekana UB prof. Vladana Đokića sa ministarkom prosvete Slavicom Đukić Dejanović koji je održan ove nedelje.
Roglić: Malo toga urađeno
Dekan Hemijskog fakulteta prof. Goran Roglić, jedan od autora platforme, kaže da su dokument sa predlogom rešavanja problema prosledili Ministarstvu prosvete, ali da je malo toga urađeno.
"Ministarstvo prosvete je imalo razgovore sa sindikatima. Skup u SANU je bio prvi sastanak gde su bili predstavnici Ministarstva prosvete i gde smo govorili o platformi. Oni su izrazili spremnost da nastavimo da radimo na tome. Kojim tempom će ići, to ne znamo", kaže Roglić za Euronews Srbija.
Ideja dekana je da se uvedu regionalne stipendije za studente koji upisuju nastavničke fakultete.
Svaki region bi uradio analizu koliko im nastavnika nedostaje u školama i projekciju kakva će biti sutuacija narednih pet godina. Na osnovu toga delili bi regionalne i lokalne stipendije za upis na nastavničke smerove koji su deficitarni.
"Veća je verovatnoća da će se neko vratiti u svoj kraj i držati nastavu ukoliko mu je obezbeđena stipendija i radno mesto nakon završenog fakulteta. Teško ćete nekog iz Beograda motivisati da ode u Crnu Travu ili Bosilegrad da predaje", naveo je Roglić.
Dekani su ukazali i na probleme fakulteta koji imaju nastavničke smerove, jer se upisuje mali broj studenata, a akreditacija studijskih programa je pola miliona dinara i to fakultet mora da plati iz sopstvenih sredstava.
"Mi upisujemo mali broj studenata, a država je propisala da je norma grupe za prvu godinu na našem fakultetu 70 studenata. Mi kada upišemo dva ili tri studenta, država to ne prepoznaju kao posebnu grupu i kompletno njihovo školovanje praktično pada na teret ostalih studenata na fakultetu. Mi moramo da angažujemo nastavike za njih, a ne dobijamo finansiranje za tu studijsku grupu", pojasnio je on.
Niko neće u nastavnike
Roglić kaže da nije iznenađenje što niko neće u nastavnike, jer je plata nastavnika ispod prosečne plate u Srbiji.
Stav dekana je da plate u prosveti treba da budu 30 do 50 odsto veće od prosečne plate u Srbiji, da bi se stimulisali mladi ljudi da upisuju nastavničke fakultete.
Osim finansija, važan je i status nastavnika. Nekada su uz lekara i sveštenika, učitelji i nastavnici bili uticajni ljudi u zajednici. Njihovo mišljenje bilo je važno za sve društvene teme. Danas se slika drastično promenila.
"Status nastavnika se mora promeniti. To se odnosi na odnos učenika prema nastavnicima, odnos roditelja prema nastavnici. Oni su danas bukvalno na otvorenoj liniji fronta prema deci i prema roditeljima, ali i društvu u celini. Mi se zalažemo da se njima vrati status kakav su nekada imali", naveo je Roglić.
Neophodno je, dodaje, da se uradi ozbiljna revizija nastavnih planova, programa, standarda i da se vidi da li ima prostora za redukcije i na koji način poboljšati kvalitet obrazovanja.
To što postoji ozbiljan raskorak između Pravilnika o obrazovanju nastavnika i onog što se može videti na terenu (ko danas predaje u školama), Roglić kaže da se i o tome mora otvoriti širi društveni dijalog, uraditi ozbiljna analiza i dati preporuke.
"Da li može inženjer da predaje matematiku. Smatramo da ne može. Ja se ne bih usudio, kao univerzitetski profesor, da odem u osnovnu i srednju školu da predajem deci. Nastavnik mora da zna kako će se spustiti na njhov uzrast i kako njima objasniti neke stvari. Kod nas na smeru nastave hemije ima mnogo predmeta koji su je posvećeni toj temi, da nastavnik kada izađe pred učenike može kvalitetno da drži nastavu", naveo je on.
U Finskoj mladi se utrkuju za nastavničke fakultete
Nedostatak nastavnika nije problem samo u Srbiji već u mnogim evropskim zemljama.
Tokom prošle školske godine Nemačka je izašla sa podatkom da joj nedostaje 30.000 nastavnika, Poljskoj 20.000 nastavnika, Mađarskoj 16.000. Takođe, francusko ministarstvo obrazovanja je navelo da je 4.000 od oko 27.300 radnih mesta za nastavnike ostalo upražnjeno tokom prošle školske godine.
Finski sistem obrazovanja važi za jedan od najboljih u svetu. U toj zemlji ogromna pažnja se poklanja deci i mladima na polju edukacije.
Samu Seitsalo, direktor finske Nacionalne agencije za obrazovanje nedavno je za Euronews Srbija rekao da je Fincima trebalo vremena da naprave funkcionalan obrazovni sistem.
"Počeli smo sedamdesetih godina da se tim bavimo. Tada smo odlučili da imamo opšte javno obrazovanje, obrazovanje za svu decu a ne samo za nadarene", rekao je on za Euronews Srbija.
Dodao je da je jedan od ključnih elemenata u obrazovnom sistemu kvalitet nastavnika.
"Svo nastavno osoblje u Finskoj ima magistarske diplome, a ovim toga moraju da imaju stalna usavršavanja. Ostavljamo veliki prostor nastavnicima da biraju način kako će da predaju, a mi stvaramo okvir za nastavni plan i program. Zamisao je da oni podučavaju decu sagledavajući njihovu ličnost", pojašnjava on.
A postati nastavnik u Finskoj nije lako. Velika je konkurencija na fakultetima, jer veliki broj mladih želi da radi u školi. To je jedna od najtraženijih profesija. Svaki 13. kandidat koji aplicira za fakultet bude primljen. To znači da su nastavnici i učitelji cenjeni u društvu.
"Nastavnik bira način kako će da predaje gradivo. Ciljevi su postavljeni na nacionalnom nivou šta deca treba da znaju kada završe školu. Velika je sloboda za prosvetne radnike unutar učionice. To je jedan od razloga zašto je popularno biti nastavnik u Finskoj jer možete da birate način kako ćete raditi sa decom. Njihov rad se prati, ali nemamo inspekciju na nacionalnom nivou koja ih kontroliše kao neke druge zemlje. Veliko je poverenje između školske uprave i nastavnika. Poslednje inspektore imali smo devedesih. U međuvremenu pametnije smo ulagali novac", naveo je on.
U Finskoj je obrazovanje besplatno kroz ceo obrazovni sistem. Učenici dobijaju besplatno sav nastavni materijal, udžbenike. Imaju i jedan besplatan obrok u školi.
Teško je preračunati koliki je budžet za obrazovanje u toj zemlji. Deo novca sliva se iz državne kase, a deo finansiraju lokalne samouprave. Ono što se zna - budžet za prosvetu je drugi najveći u okviru finske vlade. Jedino je veći za socijalnu zaštitu.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 67
Владимир
Да додам да професори (наравно они који су запослени за стално и имају пун фонд часова) имају и најболје плате у земљи, нарочито ако се узму у обзир радна недеља и распусти.
За посао наставника треба јако добра веза баш због тога што их има много и на крају да додам да у Сомбору има људи са завршеним учитељским факултетом на сваком кораку.
Zebra
Ništa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar