Srbija gubi milione zbog trgovaca i proizvođača, a profitiraju advokati: Šta je nova direktiva EU?
U Evropskom parlamentu usvojena je nova direktiva koja štiti potrošače od nepoštene poslovne prakse, a koja obavezuje i Srbiju.
Foto: Pixabay
Međutim, sagovornici Danasa ne vide da će uslediti velike promene u ovoj sferi u našoj zemlji, dok se država zapravo ne posveti zaštiti potrošača.
U novoj EU direktivi se kao nedopuštene posebno naglašavaju tvrdnje prodavaca o ekološkoj ispravnosti proizvoda bez dokaza, kao i prodaja proizvoda sa ugrađenim kvarovima, koji zbog toga kraće traju i praktično se kvare čim im garancija istekne, poput mobilnih telefona kojima baterija naglo oslabi posle dve godine upotrebe i tome slično.
Da bi ova direktiva definitivno stupila na snagu, mora još da je odobri Evropski savet i da bude objavljena u Službenom glasniku EU.
Nakon toga će sve države članice EU imati rok od dve godine da je implementiraju u svoje zakonodavstvo, a to obuhvata i Srbiju, koja je kandidat za članstvo.
Kako je objašnjeno, cilj ove direktive je da se potrošači zaštite od obmanjujućih poslovnih praksi i da im se pomogne da prave bolje izbore prilikom nabavke proizvoda.
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović objašnjava da je nepoštena poslovna praksa prepoznata u domaćem zakonu još od 2014. godine, a da se nalazi i u novom zakonu.
"Nepoštena poslovna praksa spada pod prekršaje koji uglavnom zastare i Srbija gubi milione evra svake godine zbog toga. Jer svaki prekršaj ide na Prekršajni sud, a svaki predmet zastari posle dve godine. Vi odete na sud da tužite trgovca, on angažuje advokata koji napravi dva puta odlaganje, slučaj zastari i advokat tuženog dobije minimalno 70.000 dinara za to, a te pare suda idu iz budžeta države. Tu najviše profitiraju ti advokati", navodi on.
Objašnjava da će veliki problem napraviti i veštačka inteligencija.
"Treba ozbiljnije da se posvetimo zaštiti potrošača, posebno u eri dolaska veštačke inteligencije gde će biti puno zloupotreba. Već smo imali primere da su zloupotrebljeni likovi lekara Branimira Nestorovića i Danice Grujičić, gde je veštačka inteligencija skinula njihov glas i lik i prikazala ih kao da reklamiraju nešto što nema veze sa njima, a takvih primera ima puno sa javnim ličnostima", podseća Papović.
On smatra da su udruženjima potrošača sada potrebni IT stručnjaci koji će otkrivati ovakve prevare i saopštavati potrošačima.
"Mi ne možemo da stignemo da se bavimo time od redovnih aktivnosti kao što su rešavanje problema patika, cipela, mobilnih telefona, zloupotreba kupovine preko društvenih mreža, nepostojećih firmi… Mi imamo spisak od od preko 600 nelegalnih trogvaca na internetu, samo što smo mi našli", naglašava Papović.
Što se tiče takozvanih ugrađenih, odnosno programiranih kvarova, sagovornik Danasa kaže da smo mi ranije imali uredbe koje su garantovale rezervne delove.
"Obaveza trgovca bila je da za robu koju stavlja u promet, a za koju je potreban garantni list, da toliko godina čuva i rezervne delove, odnosno da ih ima. U današnje vreme nemate rezervne delove ni za telefone, ni za televizore, ni za veš mašine i slično", kaže on.
Ali te uredbe su, kako podseća, ukinute još početkom dvehiljaditih godina i zato sada imamo taj problem.
Predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević ističe da ova direktiva svakako donosi dobre stvari za potoršače u Evropi.
"Donela bi dobro i nama, pod uslovom da počnemo zaista da primenjujemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim smo se obavezali da ćemo primenjivati sve akte koje donosi EU", poručuje on.
Kada se radi o nepoštenoj praksi trgovaca, Bogosavljević navodi da su mogućnosti potrošača jako male.
"U Zakonu o zaštiti potrošača ugradili smo rešenje da se mogućnosti za ostvarivanje prava potrošača bitno suze, posebno time što je oduzet deo nadležnosti tržišnoj inspekciji i time što je napravljena hibridna organizacija koje formiraju Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine i evidentirane organizacije potoršača u okviru Ministarstva, koje su se obavezale da neće iznositi stavove koji su u suprotnosti sa stavovima Vlade Srbije i lokalnih samouprava", kaže naš sagovornik.
On smatra da je ovo dobar odgovor EU na jednu pogrešnu politiku koja je kreirana na međunarodnom nivou i prihvaćena u Evropi.
"Ide se na to da se novi proizvodi koriste dok mogu, posle toga nikome ništa, automobil, recimo, ide pod presu i slično. Zapostavio se onaj deo štetnog uticaja na životnu sredinu. Zato je dobro da se ovo zagovara", smatra Bogosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
1
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
55
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
6
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Najbogatiji čovek na svetu je Ilon Mask: Ima 449 milijardi dolara
09.11.2025.•
3
Najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask, čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra), pokazuje lista Blumberga.
Cene električnih vozila i benzinaca se sve više približavaju
09.11.2025.•
1
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari 14
Deda Lala
Marko
Ssy
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar