Kako su naprednjaci prosečnu godinu proglasili uspešnom
Predsednik Vučić se u učestalim javnim nastupima često hvali postignutim privrednim rezultatima.
Foto: 021.rs
Vladavinu naprednjaka je odavno proglasio najuspešnijom u istoriji Srbije i Jugoslavije, a početkom godine je najavio i da će "tekuća, ali i godine do EXPO 27 biti sve plodonosnije".
Dakle, kako bismo znali šta da očekujemo naredne i potonjih sezona, dobro je da vidimo kako smo okončali prošlogodišnju i vidimo gde nam je start.
Ispod očekivanja
Lane je rast BDP-a bio tek 2,45 odsto, znatno niži od predsednikove polazne ambicije da dostigne najmanje pet odsto. Istina, kako je godina odmicala Vučiću je postajalo jasno da je bio previše optimističan, pa je postupno smanjivao priželjkivani rast BDP. Ipak, 2,5 odsto je niže i od poslednjeg očekivanja, tri odsto.
Ono što dodatno ruži sliku srpske ekonomije je činjenca da je u pitanju druga uzastopna sezona sa, za nerazvijenu državu, uočljivo sporim rastom. Još je nepovoljnije što se i ovaj minimalan rast zasniva na vremenu povoljnijem za poljoprivredu i još neke delatnosti, a ne na tehnološkom razvoju ili povećanoj dostupnosti kapitala.
Tako je agrarna sezona uvećana za 9,1 odsto najviše zahvaljujući znatno uvećanoj količini padavina. Ali, poljoprivreda je, nakon prethodne loše sezone, ovim uvećanjem tek dostigla donji nivo prosečne godine, a rentabilnost ovdašnjih paora je i dalje daleko ispod poslovnosti evropskih.
Kišo tiho padaj
Kiša ne pomaže samo poljoprivrednicima. Lane su joj se najviše radovali uposleni u elektroprivredi. Rad svih hidroelaktrana je beležio rekordne rezultate. Ovi generatori struje godišnje u Srbiji isporuče otprilike 28-29 odsto ukupno proizvedene električne energije. Lane je njihov udeo skočio na čak 43 odsto, a neobično povoljni hidrološki uslovi su trajali celu kalendarsku godinu.
Ovako dobra hidrologija je omogućila da, uprkos nevoljama sa otkopavanjem uglja u Kolubarskom basenu, struju ne da nismo morali da uvozimo, već smo i izvozili. Godišnji profit EPS-a je premašio 850 miliona evra. Ipak, stalno treba imati na umu da je ovaj rezultat urušene energetike Srbije posledica isključivo nezapamćeno povoljnih vremenskih prilika, pre svega nezabeleženog dotoka voda.
Treći nosilac rasta srpske ekonomije je u građevinarstvu čiji je rast lane iznosio 11,2 odsto. Osnovni podstrekač ulaganja u građevinske objekte je država Srbija koja je u te namene izdvojila čak 13,5 odsto više nego 2022. Ova delatnost je osnov naprednjačkog shvatanja ekonomije, međutim nema analiza isplativosti niti jednog novoizgrađenog većeg objekta.
Pad maloprodaje
Kada se sve zbroji ispada da su poljoprivreda, prozvodnja struje i građevinarstvo doneli 1,4 odsto rasta BDP, na sve ostale privredne grane otpada 1,1 odsto. Zapravo, samo su još dve grane doprinele rastu, prevoz putnika i ugostiteljstvo. Više je nego zabrinjavajuće da prerađivačka industrija već godinama ne beleži rast.
Vlast, ponajviše guvernerka Jorgovanka Tabaković, pred kraj godine je najviše isticala pad inflacije. Zaista, poslednjeg meseca prohujale godine inflacija je iznosila 7,7 odsto, naspram 15,1 odsto decembra 2022. Međutim, i pored pada inflacije nastavljen je pad prometa u maloprodaji. Protekle godine je za 2,5 odsto bio manji nego prethodne i to je pouzdan pokazatelj da standard stanovništva pada.
Razlog je što je u Srbiji bio jako izražen rast cena osnovnih prehrambenih uslova, energije, gasa, higijenskih potrepština u čijoj proizvodnji se troši mnogo energije... To su osnovne ljudske potrepštine na koje siromašniji i prosečni odvajaju znatno veći procenat ukupnih primanja.
Ovakva struktura ukazuje na nerentabilnost pojedinih proizvodnji u nas, recimo prehrambene, ali i na činjenicu da je dobar deo inflacije generisan na domaćem terenu i ne potiče iz uvoza, odnosno nije posledica monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) ili situacije oko Ukrajine i uvoza pojedinih fosilnih energenata. Drugim rečima naša ekonomija, usled nedovoljne efikasnosti, sadrži inflacioni crv.
Fiskalna politika nasuprot monetarne
Problem je što su polazni, ujedno i najjači, uzroci rasta cena i dalje prisutni u srpskoj ekonomiji. Narodna banka Srbije je sa primetnim zakašnjenjem sledila ECB u snižavanju kamatnih stopa, dok je, posebno pred izbore, država nastavljala sa neselektivnim dodeljivanjem novca pojedinim grupama stanovništva.
Time je fiskalna politika radila nasuprot inače okasneloj monetarnoj politici. Veliko je pitanje hoće li se monetarna i fiskalna politika narednih godina uskladiti, a morale bi ako je cilj smirivanje rasta cena i svođenje inflacije na manje od dva odsto.
Zaboravljeni domaći preduzetnici
Retko čime se Vučić toliko hvali kao visinom stranih investicija u Srbiji. Lane su distigle bezmalo pet milijardi, otprilike trostruko nego što su iznosile pre deceniju. To je impresivan podatak, ali uz prateći minus da investicioni ambijent po domaće preduzetnike nije bio ni približno povoljan kao za strane. Jedva da su uložili devet milijardi evra, mada bi morale da budu otprilike tri i po puta više od inolaganja.
Iako Srbija godinama ignoriše subvencionsanje domaćih fabrikanata i proizvođača, ipak to nije glavni uzrok izbegavanja domaći kapitalista da ulažu u Srbiju. Sve izraženija korupcija i sve vidljivije odsustvo pravne sigurnosti su mnogo jači razlozi nespremnosti domaćih privatnika da investiraju u sopstvenoj zemlji.
Drugim rečima, teško da se razvojna i socijalno odgovorna ekonomska politika može voditi u sistemu gde je mnogo berićetnije biti sitan lokalni pion vladajuće stranke, nego uspešan stručnjak politički opoziciono naklonjen.
Kada se sve sabere, protekla godina je bila sasvim osrednja. Ostaje nejasno zašto je čelni ljudi Srbije doživljavaju kao uspešnu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novosadski startap "Knjigapriča" ima novog vlasnika iz Poljske
21.10.2026.•
1
Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige "Knjigapriča". Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.
Bajatović: Izvozna privreda budućnost Srbije, gasna pouzdanost oslonac
21.10.2026.•
5
Nije prošla nezapaženo izjava Dušana Bajatovića da je trenutni ekonomski model iscrpljen i da će trajati samo da završetka izložbe Ekspo.
Koliko su primenjive ekonomske teorije i istraživanja: Šta one znače potrošačima?
21.10.2026.•
1
Očekivanja građana i privrede utiču na inflaciju, potrošnju i investicije, a time i na rezultate državne ekonomske politike. Istraživanje nobelovaca ukazuju na značaj ponašanja domaćinstava i kompanija.
Mađari demantuju tvrdnje Malog: Sve po starom između NIS-a i MOL-a
21.10.2026.•
18
Vest da je potpisan ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u NIS-u od strane mađarske kompanije MOL, što je za TV Blumberg Adria izjavio ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali, odjeknula je u javnosti.
Rusi i Mol potpisali ugovor o preuzimanju NIS-a
21.10.2026.•
29
Potpisan je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane mađarske kompanije Mol.
Cena gasa u Evropi dostigle najviši nivo od decembra 2022. godine
20.10.2026.•
4
Evropske spot cene gasa premašile su 1.050 dolara za 1.000 kubnih metara tokom današnjeg trgovanja.
Bitkoin pao za 1,21 odsto na 72.640 evra, itirijum za 1,39 odsto na 2.130 evra
20.10.2026.•
0
Vrednost bitkoina je na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 1,21 odsto na 72.641,32 evra.
AI bum podstiče inflaciju: Teret na građanima i manjim firmama
20.10.2026.•
1
Američke Federalne rezerve (FED) suočavaju se sa sve većim izazovom u suzbijanju inflacije, jer snažna ulaganja u veštačku inteligenciju podstiču potražnju i rast cena.
Višestruko uvećani troškovi pruge do Nacionalnog stadiona: "Neko svakom građaninu iz džepa izvukao pet evra"
20.10.2026.•
21
Izgradnja pruge od Zemun Polja do budućeg Nacionalnog stadiona u Surčinu mogla bi da košta najmanje 450 miliona evra, iako je prvobitna procenjena vrednost projekta iznosila 188,1 milion evra.
Ilon Mask najavio da će svakom detetu u Americi pokloniti po jednu akciju SpaceX-a
20.10.2026.•
3
Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask najavio je da će sledeće godine svakom detetu u Sjedinjenim Američkim Državama pokloniti po jednu svoju akciju te kompanije.
Bečki institut: Ekonomija Srbije pod Vučićem daleko od čuda
19.10.2026.•
30
Godine vlasti Srpske napredne stranke (SNS) nisu bez ekonomskih dostignuća, ali je ukupan rezultat daleko od čuda kakvim vlada voli da ga predstavlja.
Čelnica MMF: Razvijene privrede najveći krivci za budžetske neravnoteže
18.10.2026.•
3
Zemlje sa nižim prihodima se suočavaju sa potezima bogatijih država, poput rastućih troškova otplate dugova, više inflacije i rizikom da se, usled buma AI, nađu u još većem ekonomskom nedostatku.
"Global Finance" nagradio Jorgovanku Tabaković jednom od najviših ocena za guvernere
17.10.2026.•
35
Svetski finansijski časopis "Global Finance" danas je u Bangkoku dodelio nagradu guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković za ocenu A-, jednu od najviših ocena u okviru izveštaja Ocena rada guvernera.
Folksvagen povlači više hiljada električnih vozila zbog rizika od požara
16.10.2026.•
1
Nemački proizvođač automobila Folksvagen priprema opoziv nekoliko hiljada električnih vozila u Nemačkoj zbog neispravnih ćelija visokonaponskih baterija.
Objavljene nove cene goriva
16.10.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Besparica u agraru donela nove finansijere - organizatore proizvodnje
16.10.2026.•
1
Broj poljoprivrednih apoteka se smanjuje u poslednjih nekoliko godina od kada su češće suše zbog klimatskih promena, a njihove poslove sve više preuzimaju "organizatori proizvodnje", piše časopis Biznis i finansije.
SAD produžile licencu Lukoilu za poslovanje u inostranstvu do aprila 2027.
15.10.2026.•
1
Američko Ministarstvo finansija produžilo je do 24. aprila 2027. godine licencu koja dozvoljava Lukoilu da obavlja određene transakcije koje uključuju njegovu stranu imovinu.
Iako je poslovanje uspešno: Netfliks otpušta 1.000 ljudi
15.10.2026.•
4
Američka kompanija Netfliks otpustiće oko 1.000 zaposlenih, što predstavlja približno šest odsto njene radne snage, uglavnom u sektorima razvoja proizvoda, tehnologije, ljudskih resursa i pravnih poslova.
Manjak dizela u Evropi
14.10.2026.•
11
Ratovi na obodu Evrope i na Bliskom istoku sve više počinju da utiču i na svakodnevni život na Starom kontinentu.
Vlada Srbije objedinjuje podatke o svim taksama i naknadama na jednom mestu
14.10.2026.•
1
Vlada Srbije objedinjuje podatke o taksama i naknadama na jednom mestu.
Nivoi rizika "polovnjaka" u Srbiji: Više od 40 odsto prodatih automobila imalo udes ili skrivena oštećenja
14.10.2026.•
11
Srbija se nalazi na 18. mestu, od ukupno 23, prema nivou rizika s kojim se kupci suočavaju prilikom kupovine polovnih automobila, što je napredak za jedno mesto u odnosu na prethodnu godinu.
Komentari 15
Sale
Dejan
Куп је битан
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar