![Srbija na kamati i megalomanskim ambicijama vlasti Srbija na kamati i megalomanskim ambicijama vlasti](/application//images/021-default.jpg)
Kako su naprednjaci prosečnu godinu proglasili uspešnom
Predsednik Vučić se u učestalim javnim nastupima često hvali postignutim privrednim rezultatima.
![Kako su naprednjaci prosečnu godinu proglasili uspešnom Kako su naprednjaci prosečnu godinu proglasili uspešnom](https://www.021.rs//images/13d32f84ac55bee03d14142d4339c208/vucic_cita_021_960.jpg)
Foto: 021.rs
Vladavinu naprednjaka je odavno proglasio najuspešnijom u istoriji Srbije i Jugoslavije, a početkom godine je najavio i da će "tekuća, ali i godine do EXPO 27 biti sve plodonosnije".
Dakle, kako bismo znali šta da očekujemo naredne i potonjih sezona, dobro je da vidimo kako smo okončali prošlogodišnju i vidimo gde nam je start.
Ispod očekivanja
Lane je rast BDP-a bio tek 2,45 odsto, znatno niži od predsednikove polazne ambicije da dostigne najmanje pet odsto. Istina, kako je godina odmicala Vučiću je postajalo jasno da je bio previše optimističan, pa je postupno smanjivao priželjkivani rast BDP. Ipak, 2,5 odsto je niže i od poslednjeg očekivanja, tri odsto.
Ono što dodatno ruži sliku srpske ekonomije je činjenca da je u pitanju druga uzastopna sezona sa, za nerazvijenu državu, uočljivo sporim rastom. Još je nepovoljnije što se i ovaj minimalan rast zasniva na vremenu povoljnijem za poljoprivredu i još neke delatnosti, a ne na tehnološkom razvoju ili povećanoj dostupnosti kapitala.
Tako je agrarna sezona uvećana za 9,1 odsto najviše zahvaljujući znatno uvećanoj količini padavina. Ali, poljoprivreda je, nakon prethodne loše sezone, ovim uvećanjem tek dostigla donji nivo prosečne godine, a rentabilnost ovdašnjih paora je i dalje daleko ispod poslovnosti evropskih.
Kišo tiho padaj
Kiša ne pomaže samo poljoprivrednicima. Lane su joj se najviše radovali uposleni u elektroprivredi. Rad svih hidroelaktrana je beležio rekordne rezultate. Ovi generatori struje godišnje u Srbiji isporuče otprilike 28-29 odsto ukupno proizvedene električne energije. Lane je njihov udeo skočio na čak 43 odsto, a neobično povoljni hidrološki uslovi su trajali celu kalendarsku godinu.
Ovako dobra hidrologija je omogućila da, uprkos nevoljama sa otkopavanjem uglja u Kolubarskom basenu, struju ne da nismo morali da uvozimo, već smo i izvozili. Godišnji profit EPS-a je premašio 850 miliona evra. Ipak, stalno treba imati na umu da je ovaj rezultat urušene energetike Srbije posledica isključivo nezapamćeno povoljnih vremenskih prilika, pre svega nezabeleženog dotoka voda.
Treći nosilac rasta srpske ekonomije je u građevinarstvu čiji je rast lane iznosio 11,2 odsto. Osnovni podstrekač ulaganja u građevinske objekte je država Srbija koja je u te namene izdvojila čak 13,5 odsto više nego 2022. Ova delatnost je osnov naprednjačkog shvatanja ekonomije, međutim nema analiza isplativosti niti jednog novoizgrađenog većeg objekta.
Pad maloprodaje
Kada se sve zbroji ispada da su poljoprivreda, prozvodnja struje i građevinarstvo doneli 1,4 odsto rasta BDP, na sve ostale privredne grane otpada 1,1 odsto. Zapravo, samo su još dve grane doprinele rastu, prevoz putnika i ugostiteljstvo. Više je nego zabrinjavajuće da prerađivačka industrija već godinama ne beleži rast.
Vlast, ponajviše guvernerka Jorgovanka Tabaković, pred kraj godine je najviše isticala pad inflacije. Zaista, poslednjeg meseca prohujale godine inflacija je iznosila 7,7 odsto, naspram 15,1 odsto decembra 2022. Međutim, i pored pada inflacije nastavljen je pad prometa u maloprodaji. Protekle godine je za 2,5 odsto bio manji nego prethodne i to je pouzdan pokazatelj da standard stanovništva pada.
Razlog je što je u Srbiji bio jako izražen rast cena osnovnih prehrambenih uslova, energije, gasa, higijenskih potrepština u čijoj proizvodnji se troši mnogo energije... To su osnovne ljudske potrepštine na koje siromašniji i prosečni odvajaju znatno veći procenat ukupnih primanja.
Ovakva struktura ukazuje na nerentabilnost pojedinih proizvodnji u nas, recimo prehrambene, ali i na činjenicu da je dobar deo inflacije generisan na domaćem terenu i ne potiče iz uvoza, odnosno nije posledica monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) ili situacije oko Ukrajine i uvoza pojedinih fosilnih energenata. Drugim rečima naša ekonomija, usled nedovoljne efikasnosti, sadrži inflacioni crv.
Fiskalna politika nasuprot monetarne
Problem je što su polazni, ujedno i najjači, uzroci rasta cena i dalje prisutni u srpskoj ekonomiji. Narodna banka Srbije je sa primetnim zakašnjenjem sledila ECB u snižavanju kamatnih stopa, dok je, posebno pred izbore, država nastavljala sa neselektivnim dodeljivanjem novca pojedinim grupama stanovništva.
Time je fiskalna politika radila nasuprot inače okasneloj monetarnoj politici. Veliko je pitanje hoće li se monetarna i fiskalna politika narednih godina uskladiti, a morale bi ako je cilj smirivanje rasta cena i svođenje inflacije na manje od dva odsto.
Zaboravljeni domaći preduzetnici
Retko čime se Vučić toliko hvali kao visinom stranih investicija u Srbiji. Lane su distigle bezmalo pet milijardi, otprilike trostruko nego što su iznosile pre deceniju. To je impresivan podatak, ali uz prateći minus da investicioni ambijent po domaće preduzetnike nije bio ni približno povoljan kao za strane. Jedva da su uložili devet milijardi evra, mada bi morale da budu otprilike tri i po puta više od inolaganja.
Iako Srbija godinama ignoriše subvencionsanje domaćih fabrikanata i proizvođača, ipak to nije glavni uzrok izbegavanja domaći kapitalista da ulažu u Srbiju. Sve izraženija korupcija i sve vidljivije odsustvo pravne sigurnosti su mnogo jači razlozi nespremnosti domaćih privatnika da investiraju u sopstvenoj zemlji.
Drugim rečima, teško da se razvojna i socijalno odgovorna ekonomska politika može voditi u sistemu gde je mnogo berićetnije biti sitan lokalni pion vladajuće stranke, nego uspešan stručnjak politički opoziciono naklonjen.
Kada se sve sabere, protekla godina je bila sasvim osrednja. Ostaje nejasno zašto je čelni ljudi Srbije doživljavaju kao uspešnu.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici će nastaviti pregovore sa Vučevićem
26.07.2024.•
1
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koja su prošle godine predvodila proteste, nastaviće pregovore za mesec dana sa premijerom Milošem Vučevićem.
Mihajlović: Šta znači minimalna korpa, da li pojedine porodice moraju manje da jedu?
26.07.2024.•
3
Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti da minimalna zarada ove godine bude najmanje 55.000 dinara.
EU danas prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine
26.07.2024.•
3
EU će danas prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine, izjavila je predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Najveći broj polovnih vozila iz Švajcarske završi u Srbiji
26.07.2024.•
6
Izvoz polovnih vozila iz Švajcarske je milionski posao, a 2023. godine srazmerno najveći broj ih je završio u Srbiji, pokazuje istraživanje švajcarske radio-televizije SRF.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana
26.07.2024.•
3
U Srbiji će u narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznositi 202 dinara za litar, a benzina 191 dinar.
Ipak još ništa od privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Poništen poziv, ne zna se zašto
26.07.2024.•
2
Ministarstvo privrede je bez obrazloženja poništilo javni poziv za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Jedan odsto najbogatijih na planeti za 10 godina zaradio 42 biliona dolara
26.07.2024.•
1
Jedan odsto najbogatijih na svetu povećao je svoje bogatstvo za više od 42 biliona dolara u prošloj deceniji, otkrio je Oksfam.
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
26.07.2024.•
15
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.
Opala prodaja polovnih vozila u Srbiji: Najviše se kupuju dizelaši stariji od 10 godina
26.07.2024.•
10
U Srbiji je u prvoj polovini ove godine prodato ukupno 63.795 polovnih automobila, što je 1,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Mali tvrdi da Srbija nije prezadužena, a opozicija da je vlast razmontirala državu
25.07.2024.•
11
Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da, bez obzira na nova državna zaduženja, ne postoji opasnost da Srbija bude prezadužena i da ne može da otplaćuje javni dug.
Statističke opsene: Ni prosečna, a kamoli medijalna zarada nije dovoljna za normalan život
25.07.2024.•
15
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem.
Reno će u Sloveniji proizvoditi električnu verziju modela "tvingo"
25.07.2024.•
2
Predstavnici francuskog proizvođača automobila Reno su potpisali memorandum sa Vladom Slovenije o proizvodnji redizajnirane verzije svog električnog modela "tvingo" u fabrici u Novom Mestu.
Mali: Prosečna plata u decembru biće veća od 900 evra, a do kraja 2027. godine 1.400 evra
24.07.2024.•
24
Prosečna plata u Srbiji u maju je iznosila je 100.170 dinara ili 855 evra, a do kraja ove godine biće veća od 900 evra, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
Nova električna fiat panda - igračka bogatih ili dostupna i "običnom" građaninu?
24.07.2024.•
17
Svečano najavljena proizvodnja od jeseni električnog modela fiat grande panda u Kragujevcu će nesumnjivo uticati na statistiku domaće industrijske proizvodnje.
Pokrenuta nova privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva
24.07.2024.•
3
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Srbija ove godine uvezla 65.000 polovnih vozila: I dalje gomilamo ona sa euro 3 i euro 4 motorom
23.07.2024.•
13
U prvih šest meseci ove godine u Srbiju je uvezeno 65.275 polovnih automobila, od čega je 12.703 marke "folksvagen", objavila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Poslanici danas daju "amin" na zaduživanje Srbije za 1,2 milijarde evra: Najviše za stadion
23.07.2024.•
35
Skupština Srbije započela je prvo vanredno zasedanje u aktuelnom sazivu, a od 60 tačaka koje su na dnevnom redu svaka šesta tiče se novih zaduživanja i servisiranja starih dugova.
Građevina u EU usporava, dok u Srbiji "cveta"
23.07.2024.•
3
Dok gradnja u zoni evra i celoj Evropskoj uniji poslednjih meseci polako usporava, u Srbiji se čini da krize nema.
Paori u muci: Rekordna žetva, skromna zarada
23.07.2024.•
15
Većina poljoprivrednih useva drastično će osetiti ekstremno toplo leto.
Pad IT sistema širom sveta uzrokovao gubitak veći od milijardu dolara: Ko će platiti ceh?
23.07.2024.•
3
Iza pada IT sistema prošle nedelje stoji greška CrowdStrike kompanije za sajberbezbednost, ali još nije poznato ko će nadoknaditi gubitke nastale usled digitalne blokade.
Izvršni direktor Stelantisa: Memorandum sa EU o sirovinama dobar potez za Srbiju
23.07.2024.•
4
Izvršni direktor kompanije Stelantis Karlos Tavares izjavio je da je Memorandum o strateškom partnerstvu u oblasti mineralnih sirovinaSrbije i EU veoma dobar potez za Srbiju po pitanju litijuma.
Komentari 15
Sale
Dejan
Куп је битан
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar