Auto-putem zaduživanja: Vlast prikriva (ne)isplativost državnih investicija
Izborno je vreme i politička scena je dodatno zaživela. Političari uveliko obećavaju preko svake mere, a aktuelna vlast se po više puta dnevno hvali ulaganjima u poslednjih deset godina.
Investicija je znatno više nego u prethodnom periodu, država Srbija je godišnje ulagala i po četiri i po odsto BDP-a u objekte javne namene. Podignuto je podosta bolnica i škola ili su modernizovane u poslednjoj deceniji.
Čini se, ipak, da su auto-putevi bili neformalni prioritet. Južno od Save i Dunava samo niču trase, i teško je naći varošicu pored koje ili u čijoj blizini ne prolazi moderna saobraćajnica.
Autoput Horgoš-Novi Sad
Međutim, intenzivna gradnja nameće i važno pitanje isplativosti izgrađenog, pre svega kada su u pitanju putevi, kojima se, inače, aktuelna vlast naročito ponosi. Upravo ovaj detalj se konstantno, od prvih investicija, zaobilazi i uporno prećutkuje. Niti za jedan od novoizgrađenih puteva nikada nije javno rečeno u kom roku će se vratiti uloženo.
Stariji se sećaju i nekih drugačijih vremena, kada se, recimo, gradio auto-put Horgoš-Novi Sad-Beograd. Bilo je i tada težnje da se projekat iskoristi za političku promociju pojedinih regija i gradova, pa se debata oko trase vodila neuobičajeno dugo.
Ipak, centralno pitanje je bila isplativost buduće saobraćajnice. Više puta je merena protočnost na svakoj relaciji, bilo je uzbudljivo kada se utvrdilo da broj vozila koja dnevno prođu deonicom do Novog Sada ne prelazi 9.000, dok između vojvođanske prestonice i Beograda dostiže 12.800.
Samo na kratkoj relaciji od Inđije do Beograda za 24 časa dnevno je tutnjalo oko 15.000 automobila, autobusa, kamiona... Protočnost od 12.000 vozila je, prema precizno urađenoj projektnoj analizi, obezbeđivala isplativost ulaganja, dok je prolaz od 15.000 bio poželjan.
Dug za investiciju
Nije bilo lako tadašnjim političarima suočiti se sa momentima koji su ukazivali na moguću spornost decenijama očekivane investicije. Mesecima se po skupštinskim salama, još više po medijima, raspravljalo kako postupiti.
Pobedilo je mišljenje da je trasa posmatrana u celosti, istina minimalno, isplativa, ali i da je ceo projekat od šireg društvenog značaja i da će biti podsticaj za dodatni razvoj Srbije u celini i pokrajine Vojvodine. Pristupilo se radovima, već posle nekoliko sezona od završetka, pokazala se opravdanost ulaganja.
Kasnije, posle pada Berlinskog zida i ukidanja Varšavskog bloka, ispostavilo se da je upravo ovaj saobraćajni pravac, ranije u senci relacije auto-puta Beograd-Zagreb-Ljubljana, za istočni deo nekadašnje države, ali i za putnike iz Turske i Grčke, ključan za povezivanje sa Evropom.
Problem sa investicijama iz naprednjačkih vremena je upravo u tome što javnost nema bilo kakvu informaciju o isplativosti izgrađenih saobraćajnica. Tim pre što je država Srbija da bi izgradila nešto veće morala itekako da se zaduži, pa je u poslednjih 11 sezona, koliko je SNS na vlasti, javni dug Srbije sa 15 milijardi evra skočio na 36 milijardi, dok je spoljni dug dostigao 46,6 milijardi, od čega se čak 25,5 milijardi odnosi na državu, a otprilike 20 na privredu i banke.
Kada kamate rastu
Za državu čija ekonomija svake godine beleži između šest i po i osam milijardi deficita u spoljnoj trgovini, to je više nego ozbiljno zaduženje. Srbija vraća samo kamate, a glavnicu neprekidno obnavlja uzimanjem novih kredita.
Kamatu određuje tržište, i uzimanje pozajmice je dugo bilo jeftinije nego ikada u modernoj istoriji. U poslednjih godinu i po dana stvari su se preokrenule, i sada je Srbiji teško da dobije kredit kamate niže od šest, a često dostiže i sedam odsto. Stoga ne iznenađuje da će ove godine samo na kamate iz državne kase otići 1,8 milijardi evra, skoro tri puta više nego pre samo pet godina.
Kako će novi krediti kojima plaćamo obaveze pristigle na otplatu biti po višoj stopi prinosa, izdvajanja za kamate će se i u naredne dve sezone uočljivo uvećavati. Time pitanje isplativosti investicija dobija još više na značaju, postaje prioritet.
Lako je bilo zajmiti kada su kamate bile sasvim blizu nule, čuveni ekonomista i nobelovac Pol Samuelsen govori da je uz nultu kamatu takoreći svako ulaganje isplativo. Kada kamate počnu da rastu i dostignu više stope, vidi se stvarni kvalitet investicije.
Vratiti dvostruko
Nedavno je predsednik Vučić najavio novi ciklus ulaganja, 12 milijardi u naredne tri, četiri godine. To je najava novog zaduženja Srbije, jer domaća ekonomija ne može da dobaci toliki dodatni profit. I na tu pozajmicu će se plaćati kamate, onoliko koliko tržište odredi.
Ako bismo računali po šest odsto godišnje, koliko je za Srbiju trenutno i to u povoljnijoj varijanti, u narednoj deceniji bi se moralo vratiti gotovo dvostruko više. Bio bi pravi debakl da se tako skupi kapital uloži u promašeno.
Projektna analiza, koja se u ozbiljnim državama radi pre svake investicije, morala bi javnosti jasno pokazivati isplativost. A kod nas za vreme naprednjaka nema, odnosno nikada nije predočena građanima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
0
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
22
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
0
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
1
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
17
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
8
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
52
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Komentari 15
Mare
planer
Uvek uz vetar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar