Auto-putem zaduživanja: Vlast prikriva (ne)isplativost državnih investicija
Izborno je vreme i politička scena je dodatno zaživela. Političari uveliko obećavaju preko svake mere, a aktuelna vlast se po više puta dnevno hvali ulaganjima u poslednjih deset godina.
Investicija je znatno više nego u prethodnom periodu, država Srbija je godišnje ulagala i po četiri i po odsto BDP-a u objekte javne namene. Podignuto je podosta bolnica i škola ili su modernizovane u poslednjoj deceniji.
Čini se, ipak, da su auto-putevi bili neformalni prioritet. Južno od Save i Dunava samo niču trase, i teško je naći varošicu pored koje ili u čijoj blizini ne prolazi moderna saobraćajnica.
Autoput Horgoš-Novi Sad
Međutim, intenzivna gradnja nameće i važno pitanje isplativosti izgrađenog, pre svega kada su u pitanju putevi, kojima se, inače, aktuelna vlast naročito ponosi. Upravo ovaj detalj se konstantno, od prvih investicija, zaobilazi i uporno prećutkuje. Niti za jedan od novoizgrađenih puteva nikada nije javno rečeno u kom roku će se vratiti uloženo.
Stariji se sećaju i nekih drugačijih vremena, kada se, recimo, gradio auto-put Horgoš-Novi Sad-Beograd. Bilo je i tada težnje da se projekat iskoristi za političku promociju pojedinih regija i gradova, pa se debata oko trase vodila neuobičajeno dugo.
Ipak, centralno pitanje je bila isplativost buduće saobraćajnice. Više puta je merena protočnost na svakoj relaciji, bilo je uzbudljivo kada se utvrdilo da broj vozila koja dnevno prođu deonicom do Novog Sada ne prelazi 9.000, dok između vojvođanske prestonice i Beograda dostiže 12.800.
Samo na kratkoj relaciji od Inđije do Beograda za 24 časa dnevno je tutnjalo oko 15.000 automobila, autobusa, kamiona... Protočnost od 12.000 vozila je, prema precizno urađenoj projektnoj analizi, obezbeđivala isplativost ulaganja, dok je prolaz od 15.000 bio poželjan.
Dug za investiciju
Nije bilo lako tadašnjim političarima suočiti se sa momentima koji su ukazivali na moguću spornost decenijama očekivane investicije. Mesecima se po skupštinskim salama, još više po medijima, raspravljalo kako postupiti.
Pobedilo je mišljenje da je trasa posmatrana u celosti, istina minimalno, isplativa, ali i da je ceo projekat od šireg društvenog značaja i da će biti podsticaj za dodatni razvoj Srbije u celini i pokrajine Vojvodine. Pristupilo se radovima, već posle nekoliko sezona od završetka, pokazala se opravdanost ulaganja.
Kasnije, posle pada Berlinskog zida i ukidanja Varšavskog bloka, ispostavilo se da je upravo ovaj saobraćajni pravac, ranije u senci relacije auto-puta Beograd-Zagreb-Ljubljana, za istočni deo nekadašnje države, ali i za putnike iz Turske i Grčke, ključan za povezivanje sa Evropom.
Problem sa investicijama iz naprednjačkih vremena je upravo u tome što javnost nema bilo kakvu informaciju o isplativosti izgrađenih saobraćajnica. Tim pre što je država Srbija da bi izgradila nešto veće morala itekako da se zaduži, pa je u poslednjih 11 sezona, koliko je SNS na vlasti, javni dug Srbije sa 15 milijardi evra skočio na 36 milijardi, dok je spoljni dug dostigao 46,6 milijardi, od čega se čak 25,5 milijardi odnosi na državu, a otprilike 20 na privredu i banke.
Kada kamate rastu
Za državu čija ekonomija svake godine beleži između šest i po i osam milijardi deficita u spoljnoj trgovini, to je više nego ozbiljno zaduženje. Srbija vraća samo kamate, a glavnicu neprekidno obnavlja uzimanjem novih kredita.
Kamatu određuje tržište, i uzimanje pozajmice je dugo bilo jeftinije nego ikada u modernoj istoriji. U poslednjih godinu i po dana stvari su se preokrenule, i sada je Srbiji teško da dobije kredit kamate niže od šest, a često dostiže i sedam odsto. Stoga ne iznenađuje da će ove godine samo na kamate iz državne kase otići 1,8 milijardi evra, skoro tri puta više nego pre samo pet godina.
Kako će novi krediti kojima plaćamo obaveze pristigle na otplatu biti po višoj stopi prinosa, izdvajanja za kamate će se i u naredne dve sezone uočljivo uvećavati. Time pitanje isplativosti investicija dobija još više na značaju, postaje prioritet.
Lako je bilo zajmiti kada su kamate bile sasvim blizu nule, čuveni ekonomista i nobelovac Pol Samuelsen govori da je uz nultu kamatu takoreći svako ulaganje isplativo. Kada kamate počnu da rastu i dostignu više stope, vidi se stvarni kvalitet investicije.
Vratiti dvostruko
Nedavno je predsednik Vučić najavio novi ciklus ulaganja, 12 milijardi u naredne tri, četiri godine. To je najava novog zaduženja Srbije, jer domaća ekonomija ne može da dobaci toliki dodatni profit. I na tu pozajmicu će se plaćati kamate, onoliko koliko tržište odredi.
Ako bismo računali po šest odsto godišnje, koliko je za Srbiju trenutno i to u povoljnijoj varijanti, u narednoj deceniji bi se moralo vratiti gotovo dvostruko više. Bio bi pravi debakl da se tako skupi kapital uloži u promašeno.
Projektna analiza, koja se u ozbiljnim državama radi pre svake investicije, morala bi javnosti jasno pokazivati isplativost. A kod nas za vreme naprednjaka nema, odnosno nikada nije predočena građanima.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo u Crnoj Gori jeftinije od ponoći
08.05.2024.•
0
U Crnoj Gori je od ponoći gorivo jeftinije za dva do četiri centa.
Više od 2.700 frilensera podnelo prijavu poreza za prvi kvartal
07.05.2024.•
2
U prvom kvartalu ove godine preko portala "Frilenseri" podneto je više od 2.700 poreskih prijava, saopštila je danas Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?
07.05.2024.•
5
Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.
Javni dug Srbije na kraju marta iznosio 47,7 odsto BDP-a
07.05.2024.•
2
Javni dug Srbije na kraju marta ove godine iznosio je oko 36,34 milijarde evra.
Profesor Zec: Ljubav između Kine i Srbije kao između slona i miša - a zna se kako miš završi
07.05.2024.•
17
Odnosi Srbije i Kine opisuju se kao "čelično prijateljstvo", a jedne novine su kineskom predsedniku Si Đinpingu poželele dobrodošlicu na kineskom jeziku.
Srbija nasuprot svetskog trenda
07.05.2024.•
4
Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.
Uglju "odzvonilo" do 2035: Kakve planove imaju Nemačka i Japan za čistu energiju?
06.05.2024.•
8
Ove nedelje zemlje "Grupe sedam" saglasile su se da upotrebu uglja okončaju do 2035. godine.
Gorivo u Hrvatskoj od sutra još jeftinije
06.05.2024.•
13
Gorivo će od sutra u Hrvatskoj narednih 15 dana biti u proseku jeftinije za tri evrocentra.
Novi udar na kućni budžet: Šta je poskupelo, a šta pojeftinilo u Srbiji od 1. maja?
06.05.2024.•
22
Zbog novog obračuna akciza potrošači u Srbiji će se suočiti, ili se pak stvaraju uslovi da se suuoče, sa većim cenama goriva, kafe, cigareta i alkohola.
Fon der Lajen će od kineskog predsednika zahtevati fer konkurenciju u trgovini EU sa Kinom
06.05.2024.•
11
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila da će danas na sastanku s predsednikom Sijem Đipingom u Parizu zahtevati "fer konkurenciju" u trgovini s Kinom.
Stručnjaci o ekonomskom delu Vučevićevog kabineta: Šta se (ne) menja?
06.05.2024.•
13
Vlada Srbije, na čelu sa novim premijerom Milošem Vučevićem koji je na toj poziciji zamenio aktuelnu predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić, izabrana je 2. maja.
Mali podsetnik: Rok za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 15. maj
05.05.2024.•
4
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srbija jedna od samo tri zemlje koje će kineski predsednik posetiti u Evropi: Zašto?
05.05.2024.•
56
Kineski predsednik Si Đinping u okviru svoje evropske turneje posetiće Beograd 8. maja.
Privreda i građani za bankarske kredite zalagali kola, umetničke slike, nakit, krave i ovce...
05.05.2024.•
4
Privreda i građani imovinom su na kraju prošle godine garantovali zajmove teške više od 21 milijarde evra.
Koja država EU je najzaduženija?
05.05.2024.•
4
Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.
U Evropskoj uniji 7,1 odsto zaposlenih radi 49 ili više sati nedeljno
05.05.2024.•
2
U Evropskoj uniji je 2023. godine 7,1 odsto zaposlenih radilo 49 ili više sati nedeljno, što spada u dugo radno vreme, pokazuju podaci koje je objavio Evrostat.
Isplata penzija kreće od utorka, evo kome prvo ležu primanja
04.05.2024.•
3
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) ne radi od 1. do 6. maja zbog državnih praznika pa je zato i odložena isplata penzija.
Svetske cene hrane u aprilu porasle drugi mesec zaredom
04.05.2024.•
0
Svetske cene hrane su u aprilu porasle drugi mesec zaredom, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
04.05.2024.•
23
Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Glamočić: Od priče da možemo da hranimo pola Evrope došli smo do uvoza hrane
04.05.2024.•
34
Subvencije u stočarstvu treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, rekao je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.
Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u G7
03.05.2024.•
6
Velika Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u Grupi 7, jer visoke kamatne stope i restriktivna fiskalna politika usporavaju srednjoročni i dugoročni ekonomski rast.
Komentari 15
Mare
planer
Uvek uz vetar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar