Cena litijuma za tri godine pala za oko 80 odsto: "Polako postaje zastarela tehnologija"
Cena litijuma u junu 2024. godine pala je na oko 13.000 dolara po toni, što je najniža vrednost tog metala u poslednje skoro tri godine, preneo je Danas.
Foto: Pixabay
Ako se uporedi sadašnja cena sa cenom iz 2022, to je pad cene od oko 80 odsto, pa se postavlja pitanje koliko se isplati rudariti ga.
Prema podacima nemačke platforme Statista, tona litijuma 2021. koštala je u proseku 12.600 dolara, nakon čega je usledio nagli skok u 2022, kada je tona tog metala dostigla cenu od 68.100 dolara. Ipak, strmoglavi pad cene krenuo je u decembru iste godine, a sada se ona spustila na nivo iz 2021.
Ove promene strani analitičari objašnjavaju time da ponuda nadmašuje potražnju i navode da se trenutni pad cena litijuma može pripisati usporavanju rasta prodaje električnih vozila u Kini.
Kako piše sajt Carbon Credits, kao odgovor na pad cena kineske kompanije preduzimaju mere kao što su smanjenje proizvodnje, ali dodaje da je tržište električnih vozila još u ranoj fazi i da ima dosta prostora za rast, pa će potražnja za litijumom nadmašiti ponudu onda kada krene prodaja električnih vozila.
Bankarska grupacija Goldman Saks ima pesimistične prognoze za litijum. Ona predviđa da će njegova cena nastaviti da pada do kraja 2024. godine.
Sličnih pogleda je i ekolog Igor Radošević, koji poručuje da je pad cene još jedan dokaz da litijuma ima širom sveta i da Srbija ne bi imala monopol.
"Država je forsirala priču da litijum postoji samo kod nas, što nije istina. Stručnjaci iz različitih oblasti tvrde da se litijum nalazi svuda po Evropi. Ima ga tri puta više u Nemačkoj, ima ga u Finskoj, Portugalu. Na Balkanu ga ima u okolini Zagreba, u BiH, Albaniji, Severnoj Makedoniji, Bugarskoj. Glavni problem je što će to u Evropi mnogo teže da ide, jer EU za razliku od Srbije, koja je maltene zemlja 'trećeg' sveta, bez poštovanja ekoloških standarda ne može da se progura litijum", rekao je Radošević.
On je naveo da će cena litijuma nastaviti da pada, jer taj metal polako postaje zastarela tehnologija, s obzirom na to da su neke zemlje već uveliko razvile baterije na vodonik, koje obavljaju identičnu, ako ne i efikasniju ulogu od litijumskih.
"I Ilon Mask je rekao da su Kinezi jedina konkurencija na tržištu automobila. Oni su već razvili priču električnih automobila sa natrijum-jonskim baterijama koje će uskoro da preplave tržište. Natrijum-jonske baterije ne uništavaju životnu sredinu", istakao je Radošević.
Dodao je da se litijum može dobiti na tri načina, iz pustinja kao u Australiji i Americi, iz tvrde rude kao u Kini, Boliviji, Argentini i iz geotermalne vode, kao što pokušava Nemačka kroz eksperimentalni pilot projekat.
"U Srbiji bi se za razbijanje rude jadarita koristila sumporna kiselina i druge hemikalije. Od navedenih metoda, jedino geotermalna ima blagi potencijal da najmanje šteti od svih", ocenio je on.
Naveo je da je paradoksalno raditi na ekološkim vozilima koja bi se punila energijom koja zagađuje životnu sredinu.
Litijumske baterije, kako je rekao, pune se strujom i skandinavske zemlje 50 odsto električne energije dobijaju iz obnovljivih izvora električne energije, a u Srbiji toga nema.
Ekonomista Saša Đogović mišljenja je da će litijum, iz perspektive zelene tranzicije i prelaska sa fosilnih na čistija goriva, biti više tražen u narednom periodu. Litijum je, prema njegovim rečima, kao i bakar - berzanski proizvod podložan promenama, pa se cena pri pravljenju studija ne može fiksirati.
Sa zelenom tranzicijom i trgovinskim ratom između Kine i Amerike, ta sirovina će, kako je rekao, imati sve veću vrednost, pa sa ekonomskog aspekta nema dileme da će se pojaviti rastući trend, osim ako se ne pojave globalni geopolitički problemi, koji bi smanjili kupovnu moć stanovništa i kupovinu električnih automobila.
"Kada govorimo o ekonomskoj koristi Srbije, ona zavisi od same države, ali je pre toga potrebno razmišljati o životnoj sredini, pa tek onda o geopolitičkim i ekonomskim benefitima", ocenio je Đogović.
Prema rečima profesora ekonomije na fakultetu FEFA u Beogradu Miloša Erića nije loše imati više kapaciteta za čuvanje energije.
"Ipak, mi imamo dobre uslove da to ne moramo skladištiti u baterijama, kao što su reverzibilne hidroelektrane. Litijumska ili neka nova baterijska tehnologija nije jedina kako možemo da čuvamo energiju. Država je pre par godina donela pravilnik da svaki potrošač postane i proizvođač energije, ali je to na više načina ograničeno, na primer, uvođenjem mrežarine", rekao je Erić.
Dodao je da, iako postoji državna odluka o subvencionisanju malih solarnih elektrana snage do 6,9 kilovata za pojedince, do jula nijedna lokalna samouprava nije raspisala konkurse.
"Pričamo o tome kako nam fali energije, a šest meseci je prošlo i još nema konkursa za subvencije za proizvodnju električne energije, a potencijal je ogroman. Pre nego što počnemo da pričamo o litijumu, ima milion stvari koje smo mogli, a još nismo uradili", rekao je Erić.
U kompaniji Rio Tinto kažu da je procena ekonomskog uticaja projekta "Jadar" o eksploataciji litijuma kod Loznice rađena uzimajući u obzir cenu od 15.600 dolara po toni i da se dugoročne stručne projekcije i dalje usklađuju sa tom cenom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
0
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
25
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
4
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
3
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
18
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
9
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
23
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
53
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Komentari 34
pera
Pobesneli Laloš
raca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar