Beograd na vodi: Koliko je koštao građane, a koliko se isplatio - misterija
Beograd na vodi - javni projekat u interesu građana ili komercijalni projekat u interesu stranog investitora?
Foto: 021.rs (Ilustracija)
U moru informacija, za računicu uvek nedostaje poneka - ključna za kompletnu sliku, piše Insajder. Dodatnu zabunu unela je izjava predsednika Srbije Aleksandara Vučića da je taj projekat uticao na srpsku ekonomiju sa 9,7 milijardi evra.
Beograd na vodi će, prema svemu sudeći, sve više da se širi, država uporno nastavlja da ulaže, i sve to bez jasne računice koliko je to građane koštalo, a šta i koliko dobijaju zauzvrat. Na pitanje šta tačno ulazi u proračun da je projekat uticao na srpsku ekonomiju 9,7 milijardi evra, ministar finansija Siniša Mali nabraja lanac zarade na građevini, porast broja turista, nova radna mesta, ali i poreze.
Ipak, uporno izbegava odgovor na pitanje koliko je država uložila, a koliko zaradila.
"Dakle, najbolja kompanija specijalizovana za merenje direktnih i indirektnih efekata ocenjuje da je uticaj samog projekta Beograda na vodi 9,7 milijarda evra u ovom trenutku. Ukupno sada, dakle, s obzirom da je Beograd na vodi kao preduzeće gde država ima manjinski udeo, kao što znate, posluje profitabilno, oni su isplatili 30 miliona evra dividende, od čega je 9,7 miliona evra ušlo u budžet Republike Srbije", rekao je ministar finansija odgovarajući na pitanje novinara Insajdera.
Na konstataciju da to nije jasna računica na osnovu koje se zna koliko je uloženo imovine države i građana, odnosno koliko je vredelo zemljište, koliko je uloženo u infrastrukturu, ministar finansija odgovara:
"Što se tiče infrastrukture, ja vam kažem da je možda bilo par miliona evra, dakle, ne mogu da se setim iz glave tačne cifre. A vrednost te lokacije? Evo, vi mi recite. Dakle, imali ste 500 i nešto, ako se ne varam, nelegalnih objekata, jel tako, i niko nije plaćao porez tu. Da li je neko mogao da gradi nešto? Nije. Koliko onda vredi to zemljište i kome vredi? Po meni, vredelo je nula, apsolutno."
Na konstataciju da zemljište nije dato na licitaciju, pa samim tim nije ni moguće znati koliko je zaista vredelo, ministar kaže da tu nema šta da se procenjuje jer su tu lokaciju zauzimale trošne barake, "pri čemu država od toga nije imala ništa je niko nije plaćao poreze."
Na pitanje da li to znači da država nema računicu koliko bi koštalo da je država to zemljište sama raščistila, pa ponudila lokaciju na licitaciji, ministar Mali odgovara kontrapitanjem:
"Zašto bi radili tako? Zašto to niko nije uradio u decenijama iza nas?"
Kompanija na koju se pozivaju predstavnici vlasti je "Oxera", ali njihovu analizu do sada nismo videli. Naručilac analize je Kompanija "Beograd na vodi" u kojoj je država tek manjinski vlasnik, a većinski strani partner je iz Emirata, pa nisu dužni da studiju, na koju se pozivaju, daju na uvid javnosti. Odgovor na pitanje šta tačno znači doprinos srpskoj ekonomiji od 9,7 milijardi evra Insajder nije dobio ni od Kompanije Oxera.
Bez uvida u analizu može da se pretpostavi, ali je teško pouzdano reći šta su sve uračunali, kaže za Insajder profesor Univerziteta FEFA Goran Radosavljević.
"Ovaj projekat za državu ne možemo da kažemo da se isplatio. Država je uložila zemljište od nekoliko milijardi evra verovatno, uložila u infrastrukturu koja se verovatno meri istim redom veličina ili nešto neznatno manje, ali dobijaće neki profit u budućnosti koji je beznačajno mali. Ono što je dodatna vrednost ovog projekta je što je stvarno kultuvisao taj deo grada koji je bio na kvalitetnom mestu pored reke, skoro na Ušću, a bio je skoro devastiran. S druge strane, ono što verovatno nikada nećemo saznati je što je verovatno najveća negativna stvar ovog projekta, da li je to moglo bolje. U ovom trenutku efekti tog projekta su vidljivi kada se prošetate tamo. U finansijkom smislu, da li su efekti vidljivi za državu i za državni budžet, ja ne bih rekao da su toliko veliki, ali za samu ekonomiju, za investicije, za rast BDP-a - jesu", kaže profesor Radosavljević.
Šta je uticaj na ekonomiju, a šta profit?
Dok se govori o milijardama evra uticaja na srpsku ekonomiju, kada je reč o prodaji 7.000 stanova po rekordnim cenama - zajedničko preduzeće u kom država Srbija ima 33 odsto, a investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 67 odsto - nema tako impresivnu dobit.
Zajedničko preduzeće je u prvim godinama beležilo očekivani gubitak, a prva dobit ostvarena je 2018. Sa izuzetkom 2020, kada je ceo svet bio pogođen pandemijom korona virusa, preduzeće je i u narednim godinama zarađivalo. Kad se podvuče crta, ukupna zarada za devet godina iznosila je 145,3 miliona evra.
Državi je iz te zarade samog preduzeća isplaćeno, kako je to rekao ministar finansija, 9,7 miliona evra. Velika razlika u odnosu na 9,7 milijardi evra ukupnog uticaja na srpsku ekonomiju.
Istini za volju, to nije jedini prihod države od projekta. Tu je porez na dobit, na promet stanova, na zarade zaposlenih...
Ugovor o izgradnji Beograda na vodi radi se na osnovu međudržavnog sporazuma, što znači da se ne primenjuju zakoni Srbije, pa ni onaj o raspisivanju tendera. Strani investitori imali su obavezu da u startu ulože 150 miliona evra, i obezbede kredit u istom iznosu. Država je dala 177 hektara luksuznog zemljišta u zakup na 99 godina, bez naknade. Plan je da se projekat širi na još 327 hekatara, ali on još nije usvojen.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
23.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
11
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
7
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
13
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
20
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
11
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 18
Бора
Nemanja
Nisi u potpisu morao da naglasiš da si seljačina, to što porediš ovaj cirkus s Ajfelovom kulom i Đerdapom je dovoljno.
Deda Joca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar