
Beograd na vodi: Koliko je koštao građane, a koliko se isplatio - misterija
Beograd na vodi - javni projekat u interesu građana ili komercijalni projekat u interesu stranog investitora?
.jpg)
Foto: 021.rs (Ilustracija)
U moru informacija, za računicu uvek nedostaje poneka - ključna za kompletnu sliku, piše Insajder. Dodatnu zabunu unela je izjava predsednika Srbije Aleksandara Vučića da je taj projekat uticao na srpsku ekonomiju sa 9,7 milijardi evra.
Beograd na vodi će, prema svemu sudeći, sve više da se širi, država uporno nastavlja da ulaže, i sve to bez jasne računice koliko je to građane koštalo, a šta i koliko dobijaju zauzvrat. Na pitanje šta tačno ulazi u proračun da je projekat uticao na srpsku ekonomiju 9,7 milijardi evra, ministar finansija Siniša Mali nabraja lanac zarade na građevini, porast broja turista, nova radna mesta, ali i poreze.
Ipak, uporno izbegava odgovor na pitanje koliko je država uložila, a koliko zaradila.
"Dakle, najbolja kompanija specijalizovana za merenje direktnih i indirektnih efekata ocenjuje da je uticaj samog projekta Beograda na vodi 9,7 milijarda evra u ovom trenutku. Ukupno sada, dakle, s obzirom da je Beograd na vodi kao preduzeće gde država ima manjinski udeo, kao što znate, posluje profitabilno, oni su isplatili 30 miliona evra dividende, od čega je 9,7 miliona evra ušlo u budžet Republike Srbije", rekao je ministar finansija odgovarajući na pitanje novinara Insajdera.
Na konstataciju da to nije jasna računica na osnovu koje se zna koliko je uloženo imovine države i građana, odnosno koliko je vredelo zemljište, koliko je uloženo u infrastrukturu, ministar finansija odgovara:
"Što se tiče infrastrukture, ja vam kažem da je možda bilo par miliona evra, dakle, ne mogu da se setim iz glave tačne cifre. A vrednost te lokacije? Evo, vi mi recite. Dakle, imali ste 500 i nešto, ako se ne varam, nelegalnih objekata, jel tako, i niko nije plaćao porez tu. Da li je neko mogao da gradi nešto? Nije. Koliko onda vredi to zemljište i kome vredi? Po meni, vredelo je nula, apsolutno."
Na konstataciju da zemljište nije dato na licitaciju, pa samim tim nije ni moguće znati koliko je zaista vredelo, ministar kaže da tu nema šta da se procenjuje jer su tu lokaciju zauzimale trošne barake, "pri čemu država od toga nije imala ništa je niko nije plaćao poreze."
Na pitanje da li to znači da država nema računicu koliko bi koštalo da je država to zemljište sama raščistila, pa ponudila lokaciju na licitaciji, ministar Mali odgovara kontrapitanjem:
"Zašto bi radili tako? Zašto to niko nije uradio u decenijama iza nas?"
Kompanija na koju se pozivaju predstavnici vlasti je "Oxera", ali njihovu analizu do sada nismo videli. Naručilac analize je Kompanija "Beograd na vodi" u kojoj je država tek manjinski vlasnik, a većinski strani partner je iz Emirata, pa nisu dužni da studiju, na koju se pozivaju, daju na uvid javnosti. Odgovor na pitanje šta tačno znači doprinos srpskoj ekonomiji od 9,7 milijardi evra Insajder nije dobio ni od Kompanije Oxera.
Bez uvida u analizu može da se pretpostavi, ali je teško pouzdano reći šta su sve uračunali, kaže za Insajder profesor Univerziteta FEFA Goran Radosavljević.
"Ovaj projekat za državu ne možemo da kažemo da se isplatio. Država je uložila zemljište od nekoliko milijardi evra verovatno, uložila u infrastrukturu koja se verovatno meri istim redom veličina ili nešto neznatno manje, ali dobijaće neki profit u budućnosti koji je beznačajno mali. Ono što je dodatna vrednost ovog projekta je što je stvarno kultuvisao taj deo grada koji je bio na kvalitetnom mestu pored reke, skoro na Ušću, a bio je skoro devastiran. S druge strane, ono što verovatno nikada nećemo saznati je što je verovatno najveća negativna stvar ovog projekta, da li je to moglo bolje. U ovom trenutku efekti tog projekta su vidljivi kada se prošetate tamo. U finansijkom smislu, da li su efekti vidljivi za državu i za državni budžet, ja ne bih rekao da su toliko veliki, ali za samu ekonomiju, za investicije, za rast BDP-a - jesu", kaže profesor Radosavljević.
Šta je uticaj na ekonomiju, a šta profit?
Dok se govori o milijardama evra uticaja na srpsku ekonomiju, kada je reč o prodaji 7.000 stanova po rekordnim cenama - zajedničko preduzeće u kom država Srbija ima 33 odsto, a investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 67 odsto - nema tako impresivnu dobit.
Zajedničko preduzeće je u prvim godinama beležilo očekivani gubitak, a prva dobit ostvarena je 2018. Sa izuzetkom 2020, kada je ceo svet bio pogođen pandemijom korona virusa, preduzeće je i u narednim godinama zarađivalo. Kad se podvuče crta, ukupna zarada za devet godina iznosila je 145,3 miliona evra.
Državi je iz te zarade samog preduzeća isplaćeno, kako je to rekao ministar finansija, 9,7 miliona evra. Velika razlika u odnosu na 9,7 milijardi evra ukupnog uticaja na srpsku ekonomiju.
Istini za volju, to nije jedini prihod države od projekta. Tu je porez na dobit, na promet stanova, na zarade zaposlenih...
Ugovor o izgradnji Beograda na vodi radi se na osnovu međudržavnog sporazuma, što znači da se ne primenjuju zakoni Srbije, pa ni onaj o raspisivanju tendera. Strani investitori imali su obavezu da u startu ulože 150 miliona evra, i obezbede kredit u istom iznosu. Država je dala 177 hektara luksuznog zemljišta u zakup na 99 godina, bez naknade. Plan je da se projekat širi na još 327 hekatara, ali on još nije usvojen.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prepolovljeni prinosi šećerne repe u Srbiji
19.08.2025.•
0
Prinosi šećerne repe u Srbiji su zbog suše više nego prepolovljeni - koren joj je malo deblji od šargarepe, kažu poljoprivrednici.
Kad realnost demantuje politički performans: Cene koje Vučić obećava već postoje ili su čak i niže
19.08.2025.•
30
Aleksandar Vučić je u subotu na svom Instagram nalogu govorio o novoj borbi države protiv visokih cena i "onih koji ostvaruju velike profite".
Minimalac od 500 evra dovoljan i za 2026. godinu, smatra Unija poslodavaca
18.08.2025.•
91
Povećanje minimalne zarade u Srbiji od 1. oktobra sa 53.592 dinara (457 evra) na 58.630 dinara (500 evra), koje bi važilo do kraja ove godine, dovoljno je i za 2026. godinu.
Kripto edukacija na srpskom - zaostajemo li za svetom?
18.08.2025.•
0
U Srbiji ima ljudi koji su rudarili bitkoin još dok mu je cena bila ispod 100 dolara. Mnogi frilenseri već godinama primaju uplate iz inostranstva upravo u kriptu.
Nedeljama ne radi sistem za overu: Advokat o tome imate li pravo na odštetu
17.08.2025.•
9
Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
MMF predlaže da se cene struje u Srbiji "koriguju" jednom godišnje - prvo poskupljenje stiže u oktobru
17.08.2025.•
28
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje, na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru.
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
8
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
39
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
15.08.2025.•
2
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Objavljene nove cene goriva
15.08.2025.•
0
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Manji rod jabuka zbog prolećnog mraza
15.08.2025.•
0
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da je kasni prolećni mraz uništio deo roda jabuka u Srbiji.
Izvoz IKT usluga iz Srbije veći za 14 odsto nego prošle godine
14.08.2025.•
1
Vrednost izvoza usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija iz Srbije za prvih šest meseci ove godine iznosio je 2,21 milijardu evra.
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
7
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
9
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
10
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Komentari 18
Бора
Nemanja
Nisi u potpisu morao da naglasiš da si seljačina, to što porediš ovaj cirkus s Ajfelovom kulom i Đerdapom je dovoljno.
Deda Joca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar