Beograd na vodi: Koliko je koštao građane, a koliko se isplatio - misterija
Beograd na vodi - javni projekat u interesu građana ili komercijalni projekat u interesu stranog investitora?
Foto: 021.rs (Ilustracija)
U moru informacija, za računicu uvek nedostaje poneka - ključna za kompletnu sliku, piše Insajder. Dodatnu zabunu unela je izjava predsednika Srbije Aleksandara Vučića da je taj projekat uticao na srpsku ekonomiju sa 9,7 milijardi evra.
Beograd na vodi će, prema svemu sudeći, sve više da se širi, država uporno nastavlja da ulaže, i sve to bez jasne računice koliko je to građane koštalo, a šta i koliko dobijaju zauzvrat. Na pitanje šta tačno ulazi u proračun da je projekat uticao na srpsku ekonomiju 9,7 milijardi evra, ministar finansija Siniša Mali nabraja lanac zarade na građevini, porast broja turista, nova radna mesta, ali i poreze.
Ipak, uporno izbegava odgovor na pitanje koliko je država uložila, a koliko zaradila.
"Dakle, najbolja kompanija specijalizovana za merenje direktnih i indirektnih efekata ocenjuje da je uticaj samog projekta Beograda na vodi 9,7 milijarda evra u ovom trenutku. Ukupno sada, dakle, s obzirom da je Beograd na vodi kao preduzeće gde država ima manjinski udeo, kao što znate, posluje profitabilno, oni su isplatili 30 miliona evra dividende, od čega je 9,7 miliona evra ušlo u budžet Republike Srbije", rekao je ministar finansija odgovarajući na pitanje novinara Insajdera.
Na konstataciju da to nije jasna računica na osnovu koje se zna koliko je uloženo imovine države i građana, odnosno koliko je vredelo zemljište, koliko je uloženo u infrastrukturu, ministar finansija odgovara:
"Što se tiče infrastrukture, ja vam kažem da je možda bilo par miliona evra, dakle, ne mogu da se setim iz glave tačne cifre. A vrednost te lokacije? Evo, vi mi recite. Dakle, imali ste 500 i nešto, ako se ne varam, nelegalnih objekata, jel tako, i niko nije plaćao porez tu. Da li je neko mogao da gradi nešto? Nije. Koliko onda vredi to zemljište i kome vredi? Po meni, vredelo je nula, apsolutno."
Na konstataciju da zemljište nije dato na licitaciju, pa samim tim nije ni moguće znati koliko je zaista vredelo, ministar kaže da tu nema šta da se procenjuje jer su tu lokaciju zauzimale trošne barake, "pri čemu država od toga nije imala ništa je niko nije plaćao poreze."
Na pitanje da li to znači da država nema računicu koliko bi koštalo da je država to zemljište sama raščistila, pa ponudila lokaciju na licitaciji, ministar Mali odgovara kontrapitanjem:
"Zašto bi radili tako? Zašto to niko nije uradio u decenijama iza nas?"
Kompanija na koju se pozivaju predstavnici vlasti je "Oxera", ali njihovu analizu do sada nismo videli. Naručilac analize je Kompanija "Beograd na vodi" u kojoj je država tek manjinski vlasnik, a većinski strani partner je iz Emirata, pa nisu dužni da studiju, na koju se pozivaju, daju na uvid javnosti. Odgovor na pitanje šta tačno znači doprinos srpskoj ekonomiji od 9,7 milijardi evra Insajder nije dobio ni od Kompanije Oxera.
Bez uvida u analizu može da se pretpostavi, ali je teško pouzdano reći šta su sve uračunali, kaže za Insajder profesor Univerziteta FEFA Goran Radosavljević.
"Ovaj projekat za državu ne možemo da kažemo da se isplatio. Država je uložila zemljište od nekoliko milijardi evra verovatno, uložila u infrastrukturu koja se verovatno meri istim redom veličina ili nešto neznatno manje, ali dobijaće neki profit u budućnosti koji je beznačajno mali. Ono što je dodatna vrednost ovog projekta je što je stvarno kultuvisao taj deo grada koji je bio na kvalitetnom mestu pored reke, skoro na Ušću, a bio je skoro devastiran. S druge strane, ono što verovatno nikada nećemo saznati je što je verovatno najveća negativna stvar ovog projekta, da li je to moglo bolje. U ovom trenutku efekti tog projekta su vidljivi kada se prošetate tamo. U finansijkom smislu, da li su efekti vidljivi za državu i za državni budžet, ja ne bih rekao da su toliko veliki, ali za samu ekonomiju, za investicije, za rast BDP-a - jesu", kaže profesor Radosavljević.
Šta je uticaj na ekonomiju, a šta profit?
Dok se govori o milijardama evra uticaja na srpsku ekonomiju, kada je reč o prodaji 7.000 stanova po rekordnim cenama - zajedničko preduzeće u kom država Srbija ima 33 odsto, a investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 67 odsto - nema tako impresivnu dobit.
Zajedničko preduzeće je u prvim godinama beležilo očekivani gubitak, a prva dobit ostvarena je 2018. Sa izuzetkom 2020, kada je ceo svet bio pogođen pandemijom korona virusa, preduzeće je i u narednim godinama zarađivalo. Kad se podvuče crta, ukupna zarada za devet godina iznosila je 145,3 miliona evra.
Državi je iz te zarade samog preduzeća isplaćeno, kako je to rekao ministar finansija, 9,7 miliona evra. Velika razlika u odnosu na 9,7 milijardi evra ukupnog uticaja na srpsku ekonomiju.
Istini za volju, to nije jedini prihod države od projekta. Tu je porez na dobit, na promet stanova, na zarade zaposlenih...
Ugovor o izgradnji Beograda na vodi radi se na osnovu međudržavnog sporazuma, što znači da se ne primenjuju zakoni Srbije, pa ni onaj o raspisivanju tendera. Strani investitori imali su obavezu da u startu ulože 150 miliona evra, i obezbede kredit u istom iznosu. Država je dala 177 hektara luksuznog zemljišta u zakup na 99 godina, bez naknade. Plan je da se projekat širi na još 327 hekatara, ali on još nije usvojen.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS-u produžena licenca za rad do 20. marta
20.02.2026.•
1
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije na 30 dana.
Ministarstvo: Uvodi se oznaka "100% odsto iz Srbije", uvode se prelevmani na mleko u prahu
20.02.2026.•
10
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastao se sa predstavnicima više od 100 različitih udruženja poljoprivrednika iz Srbije, a dogovoreno je da se uvodi oznaka "100% iz Srbije".
Poskupljuje gorivo - ovo su nove cene
20.02.2026.•
15
Gorivo u Srbiji poskupelo je za dva dinara po litru.
Vreme sankcija: Družba je družba, služba je služba
20.02.2026.•
11
Stigao je 20. februar i svi iščekujemo odobrenje američke Agencije za kontrolu imovine u inostranstvu.
Tabaković: Inflacija u januaru 2,4 odsto
19.02.2026.•
4
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da je inflacija u Srbiji u granicama cilja i da će tako biti i u srednjem roku.
Ministar poljoprivrede: Država neće dozvoliti prekomeran uvoz malina
19.02.2026.•
9
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da država razume koliko veliki značaj malinarstvo ima za izvoz, prihode poljoprivrednih gazdinstava i za razvoj sela u Srbiji.
Srbija trenutno ima 53,3 tone zlata u rezervama
19.02.2026.•
13
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija trenutno poseduje u rezervama više od 53,3 tone zlata.
Potoci prosutog mleka ubrzavaju odumiranje srpskog sela
18.02.2026.•
18
Srbija se suočava sa tišim, ali opasnijim egzodusom od onog migratornog - nestankom mlečnog govedarstva koji direktno ugrožava prehrambeni suverenitet zemlje.
NALED: Privredni rast Srbije u 2025. godini usporen
18.02.2026.•
1
U Srbiji je u 2025. godini bruto domaći proizvod (BDP) porastao za dva odsto, što je ispod ranijih projekcija, te označava usporavanje privrednog rasta.
Tender za naftovod od Novog Sada do Mađarske produžen do 26. februara
18.02.2026.•
5
Tender za izgradnju naftovoda između Mađarske i Srbije produžen je do 26. februara.
"Skok u budućnost" kao konkretan plan ne postoji, ali ga građani Srbije poprilično plaćaju
18.02.2026.•
17
Građani Srbije plaćaju 14 do 18 milijardi evra na nešto što postoji samo kao naziv - "Skok u budućnost".
EU pokreće istragu protiv Šeina zbog prodaje spornih proizvoda i "zavisničkog dizajna" platforme
17.02.2026.•
1
Evropska unija pokrenuće zvaničnu istragu protiv kineskog internet-trgovca Šein zbog sumnje na višestruka kršenja evropskih zakona, uključujući prodaju seksualnih lutaka koje liče na decu i oružja.
Ministar Glamočić se sastaje sa poljoprivrednicima: Dogovor o svemu što je realno
17.02.2026.•
7
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastaće se u 13 časova sa poljoprivrednicima koji protestuju.
Đedović Handanović: Očekujem do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u
17.02.2026.•
6
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović očekuje do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u.
ByteDance obećava zaštitu autorskih prava na AI video alatu nakon pretnji Diznija
16.02.2026.•
1
Kineska tehnološka kompanija ByteDance saopštila je da će preduzeti korake kako bi sprečila neovlašćeno korišćenje autorskih prava na svom novom AI alatu za generisanje videa, nakon pretnji pravnim postupkom iz američke
Metla Group kupila Nišku pivaru
16.02.2026.•
3
Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture, saopštio je novi vlasnik.
EU do 2028. zabranjuje rusku naftu i gas: Koliko će to uticati na energetsku bezbednost Srbije?
16.02.2026.•
17
EU je na putu da do kraja 2027. godine u potpunosti ukine uvoz ruskog gasa i nafte, a većina zemalja članica ima izlaz na more i problem snabdevanjem gasom mogle bi da reše izgradnjom sopstvenih LNG terminala.
Hiljade poslodavaca u Nemačkoj odbile prošle godine da isplate minimalnu platu
15.02.2026.•
1
Hiljade poslodavaca u Nemačkoj odbile su da isplate minimalnu platu tokom 2025. godine.
Voće u Srbiji u 2025. bilo skuplje 68 odsto nego prethodne godine
15.02.2026.•
3
Najveći uticaj na rast cena u grupi proizvoda poljoprivrede i ribarstva u prošloj godini imalo je poskupljenje voća od 68,2 odsto i žita od 12,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Čekaju li nas nova poskupljenja: Uredba o ograničenju trgovačkih marži ističe 1. marta
15.02.2026.•
19
Iako uredba o ograničenim trgovačkim maržama ističe 1. marta, deo nabavnih cena je već odmrznut, a kompanija Delez najavila je tužbu protiv Srbije.
Evropska centralna banka proširuje pristup svom fondu za likvidnost u evrima
15.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da namerava da proširi pristup svom fondu za likvidnost u evrima, kako bi bio globalno dostupan u cilju jačanja jedinstvene evropske valute na međunarodnom planu.
Komentari 18
Бора
Nemanja
Nisi u potpisu morao da naglasiš da si seljačina, to što porediš ovaj cirkus s Ajfelovom kulom i Đerdapom je dovoljno.
Deda Joca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar