
Broker o tome šta za Srbiju znači investicioni kreditni rejting: Sve je to super, ali...
Investicioni kreditni rejting koji je Srbija dobila, pozitivna je ocena samo jednog aspekta stanja finansija i privrede i ne treba kratkoročno očekivati smanjenje kamata na kredite privredi.

Foto: Pixabay
To je rekao broker Nenad Gujaničić.
"Investicioni rejting trebalo bi da bude ogledalo sposobnosti države da servisira obaveze i to je pozitivno i ne može da se porekne, ali je samo jedna ocena i ne obuhvata i mnoge slabosti sa kojima se privreda Srbije suočava", rekao je Gujaničić agenciji Beta, komentarišući odluku kreditne agencije "Standard and Poor's" da Srbiji dodeli investicioni kreditni rejting.
Ta agencija je podigla dugoročni rejting Srbije za jedan stepen više: sa neinvesticionog "BB+", na investicioni "BBB-" koji je najniži u grupi investicionih i znači, kako je objasnila ta agencija, da "obveznik ima adekvatan kapacitet da ispuni svoje finansijske obaveze, međutim, verovatnije je da će nepovoljni ekonomski uslovi ili promenljive okolnosti dovesti do oslabljenog kapaciteta obveznika da ih ispuni".
Gujaničić je rekao da je najveća slabost ekonomskog modela Srbije to što privreda zavisi od stranih direktnih investicija koje se u velikoj meri privlače subencijama i jeftinom radnom snagom.
"Najviše nedostaju ulaganja domaćih kompanija, domaći privrednici najbolje znaju kakav je rejting Srbije", rekao je Gujaničić i dodao da mnoga državna ulaganja ne zaslužuju da budu sprovedena jer nema dubinske analize o koristima i sprovode se uz visok stepen diskrecije.
Poslovanje svih privrednih subjekata, pa i banaka Srbije je, kako je rekao, već duže vreme blizu investicionog rejtinga, jer je mogla da ga dobije i proletos, a da je prilikom dodele tog statusa manje-više ukalkulisana visina državnog duga.
Bilo bi, kako je ocenio, veoma važno kada bi bilo napretka u mnogo važnijim pitanjima u čijem rešavanju Srbija kaska, "a to je razvoj tržišta kapitala, jer ga praktično nema, institucije ne rade najbolje, nema ravnopravnog tretmana tržišnih učesnika".
"Dobijanje kreditnog rejtinga je pozitivan iskorak koji nema težinu kakvu žele da prikažu nosioci izvršne vlasti", rekao je Gujaničić.
Naveo je da je korist od investicionog kreditnog rejtinga prilikom zaduživanja države, prodajom obveznica na međunrodnom tržištu, "samo jedna kockica u mozaiku".
"Srbija se 2020. zatim 2021. pa i početkom 2022. izuzetno jeftino zaduživala na stranom tržištu, a nije imala taj rejting jer je zbog labave monetarne politike glavnih centralnih banaka vladala politika nultih-kamatnih stopa i sve zemlje su imale linearne, niske kamate, neke čak i negativne", rekao je Gujaničić.
Dodao je da je Srbija 2021. godine emitovala državne obveznice uz prinos od nešto više od jedan odsto, a sada obveznice ne može da proda po kamati sa prinosom manjim od četiri odsto.
Gujaničić je rekao da je to dokaz da su izuzetno bitni međunarodni faktori i, kada bi eventualno opet globalna privreda zapala u recesiju kao 2008, "investicioni rejting bi mogao da se okači mačku o rep".
"Najveća greška u propagandnoj kampanji vlasti je što se želi prikazati da je od danas sve drugačije, da je to najveći uspeh u istoriji srpske privrede. Tako se neće daleko stići. Bilo bi bolje da to razumeju kao prvi korak u ozbiljnije reforme", rekao je Gujaničić.
Dodao je da je "rejting živa stvar i može da se dobije, ali i izgubi".
Treba znati, kako je naveo, i to da su te agencije s jedne strane izuzetno cenjene u svetu, a s druge strane one su zbog oligopolske pozicije pravile ogromne greške. Za vreme globalne finansijske krize 2008. godine, kako je rekao Gujaničić, te kreditne agencije su sa najvišom ocenom vrednovale hipotekarne hartije koje su kasnije dovele do svetske finansijske krize, pošto često daju ocene da bi podmirili akcionare i ostvarile profite.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta Srbija dobija, a šta gubi u saradnji sa Kinom?
22.07.2025.•
7
Srbija je u poslednjoj deceniji postala značajna tačka na globalnoj mapi kineske infrastrukturne ekspanzije, poznate kao Inicijativa "Pojas i put", savremenog odgovora Kine na istorijski "Put svile".
Najava novog obračuna sa cenama: Konkretne mere ili još jedna akcija sa parizerom i "dva jaja za 22 dinara"
22.07.2025.•
18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novi "obračun" sa trgovcima i korekciju visokih cena, ali nije precizirao da li nas čeka nova jednokratna akcija poput "Najbolje cene" ili neko drugačije rešenje.
Jeftina struja nije lek: Jak dinar tiho razara privredu
22.07.2025.•
23
Pre nekoliko dana oglasila se Privredna komora Srbije i to zahtevom da ubuduće cenu struje za poslovne potrošače određuju zajedno srpska elektroprivreda i sami korisnici.
Stručnjaci: EPS treba da objasni kakav je aranžman sklopio sa Alta bankom
22.07.2025.•
12
Stručnjaci za bankarstvo kažu da bi odgovorni u EPS-u trebalo da objasne kakav su aranžman sklopili sa Alta bankom za prenos računa za utrošenu struju iz Trezora Ministarstva finansija u tu banku.
"Stelantis" objavio gubitak od 2,3 milijarde evra: Uzrok pad prodaje u Evropi i SAD
21.07.2025.•
6
Proizvođač automobila Stelantis objavio je neto gubitak od 2,3 milijarde evra u prvoj polovini 2025. godine.
PIO fond podseća: Budući penzioneri moraju da imaju tekući račun
21.07.2025.•
14
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) podseća buduće korisnike da se od 2019. godine penzije isplaćuju isključivo na tekuće račune u bankama.
Dinar po dinar: Šta nas sve "udara po džepu" do kraja godine?
21.07.2025.•
22
Proteklih dana su u Srbiji bila brojna poskupljenja.
Nova pravila EU za onlajn kupovinu: Više zaštite, manje zloupotreba
20.07.2025.•
3
Evropski komesar za pravosuđe Majkl Mekgrat odlučan je da se obračuna sa prodajom robe koja nije u skladu sa propisima Evropske unije (EU), a koju građani poručuju na internet platformama poput Temua ili Šejna.
Javni poziv za premiju za mleko za drugi kvartal otvoren do 31. jula
19.07.2025.•
0
Do 31. jula otvoren je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2025. godine, a prijave se podnose isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar.
Cene goriva ograničene na još šest meseci
19.07.2025.•
4
Vlada Srbije donela je novu uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata.
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
11
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
11
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
6
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
41
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Komentari 2
dz0
Musaši
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar