I EU i BRIKS - "Pokušaj Vučića da dobije i jare i pare, a to tako ne ide"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, posle višenedeljne dramatizacije, ne ide na samit BRIKS-a, ali tamo šalje imenjaka Vulina.
Foto: Beta/AP
Da li je BRIKS alternativa EU i kako se tu pozicionira Zapadni Balkan, analizira Dojče vele.
Kako danas piše Dojče vele, ono što je bila samo ideja nakon terorističkog napada na SAD 2001. godine kako bi se stabilizovao finansijski sistem, danas je političko-ekonomska grupa sa kapitalom vrednim desetine milijardi evra i ambicijom da privuče što više država.
Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika prošli su put od slogana (BRIKS) do organizacije koja želi sopstvenu valutu sa što većim brojem zemalja uključenih u nju.
To će biti glavna tema dvodnevnog samita u Kazanju, na kojem učestvuje 40 šefova država i gosti koji prisustvuju kao posmatrači.
Broj članica je udvostručen ulaskom Egipta, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Etiopije, a raste i broj zemalja koje traže ulazak, poput Malezije i Tajlanda, pa čak i Turske, koja bi, u slučaju da joj bude odobren pristup, bila prva zemlja članica NATO-a u BRIKS-u.
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, za sada ne postoji interes za učešće u ovoj grupi, osim dva politička saveznika. Dok bošnjačka politika ne podržava saradnju sa BRIKS-om niti sa bilo kojom organizacijom van EU, u Banjaluci i Beogradu drugačije razmišljaju.
Za samit u Kazanju pozivnicu je dobio predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji učestvuje kao posmatrač.
"Svet vapi za ovakvom vrstom saradnje", poručio je Dodik iz Kazanja, očekujući razgovore sa šefovima država na marginama samita, navodeći da ovaj pokret poštuje suverenitet i unutrašnje uređenje zemalja, zbog čega "predstavlja budućnost čovečanstva".
Dok Dodik u Kazanju čeka odgovore "kako će se svet dalje razvijati", susedna Srbija i dalje igra na sigurnu kartu.
Odluku da li će prisustvovati samitu predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odlagao danima, dramatizujući svaki korak, da bi dan pred samit rekao da zbog ranije preuzetih obaveza šalje delegaciju koja će predstavljati Srbiju.
Njegovo učešće, kako kaže, moglo bi biti protumačeno kao skretanje Srbije sa evropskog puta, bez obzira na ranije dogovorene sastanke sa evropskim zvaničnicima.
"Poštujem Putina, nisam to krio, i rekao sam mu da mi, da nema ovih sastanaka, ne bi bilo teško da dođem. Verujem da razumete Srbiju, jer je Srbija jedina koja nije pristupila nijednoj deklaraciji protiv Rusije, on to visoko ceni. Rekao sam da ćemo poslati delegaciju, četvoro ministara - Aleksandra Vulina, Bratislava Gašića, Nenada Popovića i Adrijanu Mesarović", rekao je Vučić za RTS.
"Beograd i Banjaluka hoće i jare i pare. A ne može oboje", kaže diplomata i publicista iz Beograda Srećko Đukić, navodeći da su se i Beograd i Bosna i Hercegovina opredelili za EU. Zato učešće na najvišem nivou na samitu BRIKS-a zahteva objašnjenje.
"Da li Srbija zaista nastavlja da ide prema Evropskoj uniji, jer i ranije su mnogi imali prilike da se uvere da Srbija samo formalno insistira na evropskom putu, dok se suštinski to ne dešava", kaže Đukić ističući da Vučić nastavlja da vodi "agoniju srpske spoljne politike sedenja na više stolica, uprkos tvrdnjama da sedi samo na srpskoj stolici".
Nove članice BRIKS-a imaju lakši pristup novcu, kao i politički prostor koji nije zavistan od Amerikanaca.
Ekonomista Zoran Pavlović ne vidi ovu grupu kao pretnju bilo kome, već kao mogućnost širenja tržišta, što je potrebno Bosni i Hercegovini.
"Tržište EU je počelo da gubi tempo i dinamiku zbog rata u Ukrajini. Izgubili su energente. Na primer, sva proizvodnja kože i tekstila u BiH za prošlu zimu u Evropi je propala jer nije bilo zime. Sada imamo vapaje u industriji za novim tržištima", kaže Pavlović, dodajući da saradnja na tom planu ne mora biti ništa loše.
"Mi ne vodimo brigu o našoj ekonomiji zbog ove ili one politike. Zašto ne bismo ušli na neko tržište da nadoknadimo gubitke na tržištima EU i CEFTA", kaže Pavlović ne strahujući ni od najave jedinstvene valute, što je još daleka tema.
"Podsetiću vas da je Jugoslavija imala obračun sa Rusijom u klirinškim dolarima i to nikome nije smetalo. A davalo je standarde koji nisu ugrožavali ni američki dolar ni naš dinar u tom momentu", zaključuje Pavlović.
Međutim, postavlja se pitanje da li je proširenje BRIKS-a više političko nego ekonomsko pitanje, s obzirom na stvaranje saveza koji bi mogao biti kontra Grupi G7 najrazvijenijih zemalja sveta - Americi, Kanadi, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Velikoj Britaniji.
Svetska banka je plasirala 73 milijarde dolara partnerskim zemljama prošle godine, dok je BRIKS izdvojio 33 milijarde u istom periodu.
Deo ekonomista tvrdi da je pet glavnih članica bloka povećalo trgovinsku razmenu za preko 50 odsto. Ostaje pitanje da li to ide u korist manjih zemalja ili onih koje pretenduju na dominaciju unutar grupe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
0
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
6
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
22
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
20
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Komentari 28
Dr Miggyy
ΛV se spremao za sastanak BRIKS-a u Kazanju skoro mesec dana. Pravio matematiku, kalkulisao kada će doneti odluku da ide ili ne ide u Kazanj. Nije se opredelio ni za EU, ni za BRIKS pokušaj „da dobije pare i jare“ ostao praznih ruku što se tiče jareta, a za pare snašao se nekako na svoju ruku. Postavljanje ΛV na strani EU i BRIKS-a podseća na Buridanovog magarca, koji se našao između dva plasta ukusnog sena. Dugo vreme nije se odlučio na koji senjak da ode da se najede. Tako razmišljajući crkao je od gladi. Bojim se da slučaj ΛV se na neki način poistovetio sa problemom Buridanovog magarca. Za razliku od Buridanovog magarca, koji je bio prijatelj oboma senjaka, ΛV bio se sprijateljio se sa našim nalvećim zločincem Bilom Klintonom i angažovao za ličnog savetnika , takođe našeg zločinca, Tonija Blera. Saznaće se sve šta se desilo, a desiće se svakako.
vitamin
Pitanje EU ili BRICS je malo neobično - mi smo praktično u sred EU, ali već 24 godine (navodne) okrenutosti Evropi od strane bar tri vlasti nije donelo ništa. Samo novi i novi zahtevi koje niko drugi nije imao - evo sad litijum i KiM. Sa druge strane, BRICS koji je za sada daleko bi nas primio već danas, a ne bi tražili ništa, bar ne zvanično.
Da organizujemo referendum, bilo bi 60:40 za BRICS u ovom trenutku.
Ako ćemo pošteno, NATO (da skratim od SAD i EU) je, posle bombardovanja i kad smo skinuli Slobu, postupio dosta loše prema nama. Realno, mi smo izgubili prilično infrastrukture i GDP-a tokom bombardovanja, a i pre nismo bili nešto. Da su ulagali malo u nas (trgovinski promet sa SAD je 1 milijardu dolara), da je bilo malo one čuvene "šargarepe", mogli su da nas puste kad i Hrvate i sad bi bili vatreni evropejci.
Nisu to uradili...
Svi znamo šta su uradili i kako...
Mi nismo cveće, ali nisu ni oni bili.
Da se vratim na Vučića, koga ne podnosim organski od kako se pojavio, nije on genije - ne može na obe strane, ako da litijum daće i Kosovo i onda će da padne sa vlasti. A i dalje nećemo biti u Evropi.
Meni je bolje da udjemo u BRICS, to je bar nešto... Doduše, mene niko ne plaća...
Dete rock'n rola
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar