
Spoljnotrgovinski deficit raste a strane direktne investicije polako presušuju: BDP, ipak, solidan
Vodeće srpske ekonomiste zabrinjava to što se pogoršavaju sve komponente spoljnotrgovinske razmene jer se smanjuju doznake a raste odliv po osnovu dividendi i kamata dok uvoz raste brže od izvoza.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Deficit spoljnotrgovinske razmene iznosio je 10,5 odsto u trećem kvartalu prošle godine dok je u prva dva kvartala bio ispod tri odsto BPD-a.
Uprkos tome, nisu svi ekonomski pokazatelji tako loši. Privreda Srbije ostvariće solidan rast BPD-a od 3,6 do 3,7 odsto, u uslovima kada je privreda u Evropskoj uniji praktično stagnirala, piše Nova ekonomija.
Vodeći srpski ekonomisti, Pavle Petrović i Milojko Arsić upozoravaju da je postojeći model ekonomskog rasta iscrpljen i neodrživ na duži rok.
SDI polako presušuju, a počinje odliv dividendi
Privredni rast je u proteklom periodu bio zasnovan na stranim direktnim investicijama (SDI) koje su od 2017. do 2023. godine bile 25 milijardi evra (za 2024. godinu SDI će biti oko pet milijardi evra).
Iako nominalno rastu, SDI opadaju u odnosu na BDP: u periodu od 2018-2022. godine SDI su iznosile 7,5 odsto do 7,3 odsto BDP-a, da bi 2024. godine bile oko 5,5 procenata.
Visok nivo stranih investicija u prethodnom periodu znači da možemo očekivati da ćemo uskoro imati i visok odliv dividendi iz zemlje.
Strani investitori ulažu u Srbiju ne iz ljubavi, nego iz interesa, i kada se završi investicioni ciklus povlače dividendu.
Dodatni problem su izuzetno visoke strane direktne investicije u građevinarstvu. Tu se radi o investitorima u stanogradnju koji su privučeni visokim cenama nekretnina i profitima koji se ostvaruju u toj delatnosti. Čim se ti investicioni projekti završe, taj novac se povlači.
Zato i ne čudi da odliv dividendi naglo raste (kao što se to dogodilo i u drugim državama Srednje Evrope), kao i troškovi kamata za dug prema inostranstvu, pa je visina SDI u prošloj godini praktično izjednačena sa odlivom na ime dividendi i kamata. Narednih godina ti odlivi će samo rasti, jer će usled rasta spoljnog duga, rasti i odlivi po osnovu kamata.
Dodatni problem sa SDI je što smo do sada mogli da ponudimo radnu snagu i relativno niske plate. To više nije slučaj jer je stopa nezaposlenosti pala sa 20 odsto na oko osam procenata, delom zbog povećanog zapošljavanja, a delom zbog negativnih demografskih trendova pa je znatno smanjen broj radnika spremnih da rade za niske plate, a pritom su zarade u nekoliko prethodnih godina rasle iznad produktivnosti privrede, navodi Nova ekonomija.
Smanjene su i doznake iz inostranstva u Srbiju. Za prvih devet meseci stiglo je 3,76 milijardi evra, što je za 160 miliona evra manje nego 2023.
Državne investicije dugoročno neisplative?
Drugi generator privrednog rasta je domaća tražnja, indukovana pre svega velikim državnim investicijama u infrastrukturu.
U principu, povećana državna potrošnja je poželjna, posebno ako se na radovima angažuje domaća privreda i radna snaga. Problemi nastaju kada se ti objekti završe a ne donose dodatu vrednost, a država mora da otplaćuje kredite kojima je finansirala njihovu gradnju.
Dobar primer promašenih investicija su kovid bolnice, kao i "velelepni stadioni".
Teško je verovati da će se isplatiti "Nacionalni stadion", a da o kompleksu EXPO 27 ne govorimo. Novi autoputevi koji se grade teško da mogu da imaju ekonomsko opravdanje jer su glavni saobraćajni pravci već pokriveni, a država počinje gradnju autoputeva na pravcima gde nema puno saobraćaja i gde bi dovoljno bilo da se prošire magistralni putevi sa po jednom dodatnom trakom i izgrade obilaznice oko naseljenih mesta.
Poseban problem je što su ti projekti žestoko preplaćeni. ilustracije radi, "Moravski koridor" koštaće umesto ugovorenih 750 milijardi evra - tri puta skuplje.
Neravnoteži u spoljnotrgovinskoj razmeni doprinosi i rast zarada koji je već čitav niz godina iznad rasta produktivnosti privrede. To dovodi do povećane potrošnje stanovništva i povećanog uvoza. Sa druge strane, usled rasta zarada iznad rasta produktivnosti privrede proizvodnja u Srbiji postaje sve manje konkurentna.
Dodatni problem je i inflacija, koja je u prošloj godini bila 4,3 odsto, znatno iznad inflacije u EU koja je na nivou od 2,4 procenta. Uz de fakto fiksan kurs dinara to dovodi do realne apresijacije dinara u odnosu na evro, čime se dodatno ugrožava konkurentnost privrede.
Vlada odustaje od fiskalnih pravila zbog Ekspo-a
Sredinom 2024. godine vlada je odustala od relativno oprezne fiskalne politike i opredelila se da budžetski deficit u narednim godinama bude tri odsto, što je maksimalni iznos koji je prihvatljiv za MMF. Veliko je pitanje da li će vlada uspeti da održi deficit na nivou do tri procenta.
Prvi problem će biti eventualni otkup (ako do njega dođe) dela ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koji uopšte nije predviđen budžetom za ovu godinu. Pored toga, do povećanja budžetskog deficita može doći zbog vanrednog povećanja plata u prosveti od po pet odsto u martu i oktobru, usled programa subvencionisanja stambenih kredita za mlade kao i sve većih izdvajanja za javni prevoz u Beogradu.
Profesor Arsić smatra da, ukoliko se ostvari rast društvenog proizvoda od oko četiri odsto tokom ove i narednih godina, neće biti teškoća da se finansira budžetski deficit od tri procenta, ali da postoji rizik da deficit bude veći a rast BDP-a niži od procene.
Spasavaju nas (za sada) visoke devizne rezerve
U ovom trenutku platnobilansna pozicija Srbije nije ugrožena, jer su devizne rezerve Narodne banke Srbije dostigle rekordnih 29,2 milijarde evra.
To omogućava finansiranje deficita u razmeni sa inostranstvom u narednih nekoliko godina. Ipak, razloga za optimizam nema.
Milojko Arsić misli da imamo samo nekoliko godina da se prilagodimo, pre svega da se zaustavi rast zarada iznad rasta produktivnosti privrede, kao i da se zaustavi realna apresijacija dinara. U suprotnom, kaže, u budućnosti nas čeka ili recesija ili inflacija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 7
Djordjevic
Znamo zasto se drzi fiksni kurs I zasto nereagujete. A ustvari Vi profesori moje drage kolege mnogo u analizama se drzite statistics. Nemojte znate da imamo tri vrste lazi malu laz,veliku laz I statistics.
Sale
2. BDP se pumpa i preplaćenim investicijama koje se finansiraju iz kredita. Primer 1km autoputa u ravnici Srbija plaća 12-15 miliona evra, a svet 2-3miliona! Srbija renovira zgradu železničke u Novom Sadu za 65 miliona evra, a svet za taj novac napravi 10 novih! Srbija se zaduži a sav višak novca završi u džepovima političara i tajkuna!
3. Dug Srbije je od 2012 godine Vučić povećao sa 14,8 milijardi na 40 milijardi evra!
@Dule
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar