Ako Srbija obustavi projekte Jadar, Expo 2027 i Beograd na vodi - koje su posledice?
Srbija do sada, barem da javnost zna, nije potpisala sa kompanijom Rio Sava Exploration nikakav ugovor o realizaciji projekta Jadar.
Foto: 021.rs
To, međutim, ne znači da ova kompanija u slučaju da se naša zemlja predomisli i zabrani dalju realizaciju investicije, ne bi imala pravni osnov da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim međunarodnim instancama. Čak i bez potpisanog ugovora, odnosno osnova koji bi podrazumevao direktno kršenje ugovorom preuzetih obaveza, piše Forbes Srbija.
Mehanizam za ovakav spor, svakako, postoji. Postoji i više pravnih institucija koje rešavaju ovakve sporove. Jedna od njih je Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova, pri Svetskoj banci, u Vašingtonu. Pred ovom institucijom protiv Srbije vodilo se ili se trenutno vodi više sporova koje su pokrenuli investitori koji su tražili zaštitu svojih prava. Druga institucija je Međunarodna trgovinska komora u Parizu.
Forbes Srbija istraživao je da li postoji pravni osnov za pokretanje arbitražnih postupaka. Šta bi se desilo da se iz nekog razloga (odlukom ove ili neke buduće vlasti) obustave tri, trenutno, najznačajnija investiciona projekta u zemlji - Jadar, Beograd na vodi i Expo 2027. Koliko bi država morala da izdvoji novca ukoliko bi izgubila ove sporove?
Upozorenja da bi Srbija, ukoliko odustane od projekta Jadar, mogla platiti odštetu od jedne do čak tri milijarde evra, stizala su i od predsednika Srbije Aleksandra Vučića i od sadašnje predsednice Skupštine Ane Brnabić. Za ove tvrdnje, međutim, nisu izneli nikakve argumente, niti su dali objašnjenje. Zato je logičnije pretpostaviti da se radi o paušalnoj oceni i zastrašivanju javnosti po principu 2bolje rudnik, nego odštetni ceh".
S druge strane, slične pretnje, samo bez licitiranja iznosom, stizale su svojevremeno i od predstavnika Rio Sava Exploration. Oni su, naime, uoči najava da će se projekat Jadar obustaviti 2022. godine, ustvrdili da je on "predmet zaštite u skladu sa bilateralnim sporazumom Srbije i Velike Britanije i da taj sporazum predviđa međunarodno priznate mehanizme zaštite investicija".
Drugim rečima, reč je o investicionim sporovima, odnosno investicionim arbitražama koje su moguće i onda kada konkretni ugovori ne postoje. Osnovu za takve sporove predstavljaju bilateralni sporazumi dve zemlje. Spor, dakle, pokreće investitor iz strane zemlje protiv zemlje u kojoj mu je, prema njegovom verovanju, investicija iz nekog razloga ugrožena, a obećanja neispunjena.
Advokati koji učestvuju u ovakvim sporovima tvrde da se broj investicionih arbitraža povećava jer strani ulagači postaju sve svesniji da ti sporazumi o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja (BIT) zapravo sadrže moćno sredstvo zaštite njihovih investicija. Srbija, inače, ima oko 50 sporazuma ovog tipa sa različitim zemljama, među kojima je i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Redovni profesor beogradskog Pravnog fakulteta i predsednik Beogradskog arbitražnog centra, stalne arbitražne institucije pri Udruženju za arbitražno pravo, Vladimir Pavić kaže za Forbes Srbija da nije moguće eksplicitno tvrditi da postoji ili ne pravni osnov za arbitražu u slučaju projekta Jadar. Ono što, međutim, postoji su mehanizmi da se takav spor pokrene.
"Nije moguće na osnovu izjava zainteresovanih strana, bilo da je reč o investitoru ili domaćim političkim akterima, tvrditi da pravni osnov izvesno postoji. Ali, tačno je da postoje mehanizmi koje bi Rio Sava mogao da iskoristi u situaciji da smatra da obećanja koja je Srbija dala nisu ispunjena. Reč je o obećanjima koja je Srbija dala Ujedinjenom Kraljevstvu na osnovu bilateralnog međunarodnog sporazuma o zaštiti investicija", kaže profesor Pavić.
On dalje objašnjava da se investiciona arbitraža pokreće najčešće iz dva razloga: prvi se tiče nekog činjenja ili propusta koji je država domaćin mogla da napravi u vezi sa određenom investicijom, a drugo je eventualni regulatorni zaokret koji svaka država ima pravo da načini.
"Odlučiti se za regulatorni zaokret je legitimna stvar i pravo jedne države, ali istovremeno može pričiniti štetu stranim investitorima koji su već učinili određena ulaganja uzdajući se u stabilnost regulatornog okvira. Dobar primer je trenutno Španija koja se suočava sa nizom investicionih arbitraža jer je promenila svoj regulatorni okvir za solarnu energiju", objašnjava Pavić.
Advokati objašnjavaju da je pravno dejstvo ovakve arbitraže direktno izvršivo, odnosno da je reč o pravosnažnim sudskim presudama, pošto je investiciona arbitraža nezavisna od pravosudnog sistema zemlje koja je tužena. I domaći sudovi je ne mogu osporiti niti na nju na bilo koji način uticati.
Slučaj "Expo 2027"
U slučaju Srbije kao domaćina međunarodne izložbe Expo 2027, takođe je mnogo nepoznanica. Kakve obaveze je država tačno preduzela i da li one sa sobom povlače mogućnost arbitražnog postupka i plaćanje nekakvih penala u slučaju odustajanja, nije poznato.
Na pitanje o tome može li doći do arbitražnih sporova u vezi sa pripremama za Expo, Pavić kaže da sporovi iz poslovanja u privredi – bilo da je reč o čisto domaćim ili međunarodnom sporovima, uvek mogu da završe na arbitraži ako ugovorne strane tako predvide. Da li je tako nešto predviđeno u ugovorima sa izvođačima radova na objektima u okviru Expo, ne može se tvrditi bez uvida u konkretne ugovore.
"Ako ti ugovori sa izvođačima sadrže odredbe o rešavanju eventualnih sporova pred arbitražnim organima, tada bi u slučaju spora i jedna i druga strana bile dužne da se obrate arbitraži, a ne sudovima, ali da bismo to tvrdili potrebno je da znamo šta tačno piše u ugovorima", objašnjava Pavić.
Nezvanično, pak, advokati kažu da nije nemoguće da bi odustajanje od organizovanja izložbe moglo imati nekakve pravne i finansijske posledice. Ali bi se ovakav potez pre svega odrazio na rejting i kredibilitet zemlje koja se obavezala da bude domaćin.
Kakva je situacija kada je u pitanju Beograd na vodi možete pročitati u celom tekstu Forbes Srbija OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
0
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
21
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Vučić predstavlja "mere za poboljšanje životnog standarda"
11.09.2026.•
47
Kandidat za premijera Srpske napredne stranke predstaviće nove mere za poboljšanje životnog standarda građana.
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
14
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
Komentari 66
Ralle
Samo gledajte
Komšija
Ma šta kažeš, znači vratićemo se na vreme kad nam je bilo dobro? Pa to su odlične vesti!
Trt
Raskidaćemo sve će da zvoni.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar