Dokle seže poreska ruka na vašu zaradu u inostranstvu: Šest odgovora na šest nedoumica
Nedavno usvojene izmene poreskih zakona predviđaju i evidenciju fizičkih lica gde se za različite kategorije naših državljanja ili tražioce azila prate i njihove poreske obaveze.
Skoro tradicionalno, kraj kalendarske godine u Srbiji donosi neka nova poreska pravila. I ovog puta, na poslednjem zasedanju prošle godine, poslanici su usvojili i izmene i ključnih poreskih zakona. Reč je o propisima koji regulišu pitanje poreza na imovinu, poreskog postupka i poreske administracije, dobiti pravnih lica, pa i poreza na dodatu vrednost.
U nizu usvojenih novina je i uvođenje Evidencije fizičkih lica. U njoj će biti naši državljani, izbeglice, stranci. I svi podaci potrebni poreznicima za utvrđivanje njihovih eventualnih obaveza.
Buduća baza podataka je otvorila brojna pitanja - hoće li porez stići do građana koji su mu dosad izmicali, kako dokazati da je već plaćen u drugoj državi i da li je moguće dvostruko oporezivanje, piše Forbes.
Poreski advokat dr Minja Đokić otklanja u razgovoru za Forbes Srbija neke od nedoumica.
Ko su rezidenti, a ko nerezidenti Srbije i da li je nerezident poreski obveznik Srbije?
"Govoreći sa stanovišta srpskog Zakona o porezu na dohodak građana, rezident je fizičko lice koje na teritoriji Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa. Ili na teritoriji Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini", ističe advokat Đokić.
Gde je prebivalište, a gde dom i u kojoj situaciji se neko, ko se odselio iz Srbije, i dalje smatra poreskim rezidentom Srbije?
"Ukoliko se neko trajno odselio iz Srbije, u smislu da je sa Srbijom izgubio svoje lične i ekonomske veze. Na primer, neko ko je pre 30 godina napustio Srbiju. Takvo lice, prema mom mišljenju, nije i ne može biti poreski rezident Srbije. Izazove u praksi pravi činjenica da je poreski rezident fizičko lice koje, između ostalog na teritoriji Srbije ima prebivalište, ili centar poslovnih i životnih interesa. Drugim rečima, kada samo to pravilo posmatramo ispada da ste rezident ako imate formalno prebivalište u Srbiji. I to jer ga, iako ste na to bili u obavezi, niste odjavili", kaže on.
Međutim, za utvrđivanje poreskog rezidentstva mnogo je važnije da li u Srbiji zaista "prebivalište", odnosno, da li je Srbija mesto u kome ste se nastanili sa namerom da u njoj stalno živite, ističe advokat Đokić.
"Odnosno da li je mesto u kome se nalazi centar vaših životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju vašu trajnu povezanost sa Srbijom. Ako je odgovor ne - prema mom mišljenju, nema elemenata da se smatrate rezidentom u smislu ZPDG. Nevolja je u tome što biste to morali da dokazujete u poreskom postupku ukoliko niste odjavili svoje prebivalište. Poreska uprava može doći u posed podatka o tome gde vam je registrovano prebivalište, pa bi vas apriori tretirala kao rezidenta. Na primer, otišli ste iz Srbije, ali niste odjavili svoje prebivalište. Nemate odobren stalni boravak u inostranstvu, niste obavestili MUP o svojoj adresi u inostranstvu i slično", kaže on.
Da li građani Srbije, koji odlaze na privremeni rad, do 180 dana, na primer, u Nemačku, treba da plate porez na dohodak ili doprinose i u Srbiji?
"Poreski rezident Srbije, plaća porez na svoj celokupan svetski dohodak Republici Srbiji. Postoje unilateralne, dakle zakonske, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Postoje i bilateralne, bazirane na ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja", kaže Đokić.
Advokat ističe da se primenjuju u slučaju da zemlja izvora dohotka, Nemačka, želi da oporezuje taj dohodak srpskog rezidenta po osnovu činjenice da je dohodak ostvario na njenoj teritoriji.
"Srbija svakako želi da ga oporezuje jer je njen rezident. Primena jedne ili druge mere zavisi od konkretne situacije. Ovde je nejasno šta se podrazumeva pod „privremeni rad“. Da li je lice u radnom odnosu kod nemačkog poslodavca, da li je registrovalo samostalnu delatnost u Nemačkoj pa pruža usluge u smislu nezavisne profesije. Da li je reč o građaninu koji je upućen na rad od strane srpskog poslodavca kod nemačkog poslodavca i slično", kaže on.
Kakva je situacija ukoliko naši građani rade u zemljama sa kojima Srbija nema ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja ili im poslodavac u inostranstu ne plaća poreze i doprinose?
"Ukoliko rezidenti Srbije rade u zemljama sa kojima Srbija nema zaključen Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, na primer SAD, ispituju se uslovi za primenu unilateralnih, zakonskih, mera sa sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Primena takve mere zavisi od konkretne situacije. Napomena je da o tome Poreska uprava neće voditi računa po službenoj dužnosti. To nije njen posao. Na rezidentu je da dokazuje ispunjenost uslova za primenu poreskog kredita, ukoliko je primenljiv", precizan je Đokić.
Da li je dokazivanje dana provedenih van zemlje i plaćenih poreza i doprinosa obaveza građanina ili poreznici sami obezbeđuju te podatke?
"U poreskom postupku teret dokaza snosi Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje poreske obaveze. Poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza. Sumnja koja proistekne zbog uskraćivanja informacija, odnosno nedostavljanja dokaza od strane poreskog obveznika može u postupku utvrđivanja poreske obaveze biti na njegovu štetu", ističe on.
Poreznici su došli do frilensera i pomoraca na osnovu uplata koje su im stizale na račune u Srbiji. Ako bi naši rezidenti, hipotetički i ne sasvim u skladu sa zakonom, mogli da imaju račun u Mađarskoj, da li su te uplate van domašaja naših poreznika i da li će tako i ostati u budućnosti?
"Držanje deviza na računima kod banke u inostranstvu je regulisano deviznim propisima. Postupanje suprotno tim propisima može predstavljati devizni prekršaj za koji je propisano obavezno oduzimanje predmeta. U konkretnom slučaju novčanih sredstava. Nismo u mogućnosti da procenimo da li ovaj hipotetički rezident ima vrlo realnu obavezu prijave svojih deviznih računa ili ne. U zavisnosti od toga da li su podaci o tim računima na raspolaganju Poreskoj upravi. U svakom slučaju, postoje tehnički i pravni mehanizmi međugranične razmene podataka i informacija", kaže advokat i ekspert za poresku politiku, dr Minja Đokić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
3
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
5
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Komentari 7
Драгић.М
Borko
Boeser Wolf
Siniša Mali je izjavio kako je bojkot trgovaca loš jer "država" gubi PDV. Nedelju dana da se zainatimo i povecace reket personama koje su zaposlene preko stranke, a tu će urusavanje početi iznutra.
Od 31.01. nisam ušao u market, niti nameravam. Za sve se nađe alternativa i uglavnom je jeftinija. Ako nije jeftinija, onda je uglavnom kvalitetnija (za iste pare)
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar