Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
Foto: 021.rs
Američka pretnja sankcijama Naftnoj industriji Srbije, što bi građanstvo i ekonomiju države ostavilo bez rada pančevačke rafinerije i snabdevanje gorivom svelo na uvoz, ponovo je aktuelizovalo pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u zemlji sa 6,5 miliona stanovnika.
Možda najuporniji zagovornik udvostručavanja rafinerijskih kapaciteta je profesor na Fakultetu bezbednosti Petar Stanojević, inače često i savetnik za energetiku pri Vladi Srbije, po pravilu onda kada je u vladi Zorana Mihajlović.
Kada je reč o lokaciji, Smederevo se daleko najčešće pominje kao destinacija nove rafinerije, a nakon što je prošle godine resorna ministarka Handanović sa kompanijom iz Kine potpisala memorandum o izgradnji, mnogi su pomislili da će na tridesetak kilometara od postojećeg nići još jedan prerađivač nafte.
Višak prerađivačkih kapaciteta
Izgradnja rafinerije je više nego ozbiljna investicija, pogotovo kada je reč o kapacitetu od 4,9 miliona tona godišnje prerade, što je tek nešto više od mogućnosti (4,7) prerade u Pančevu. Ulaganje je veliko, čak 2,4 milijarde evra, a novi pogon bi direktno zapošljavao 600 radnika i još 2.000 u pratećim delatnostima.
Na papiru sve izgleda prelepo, ali podsetimo se da je u poslednjih petnaestak godina zaustavljen rad manjih rafinerija u Novom Sadu, Skoplju, Sisku, Lendavi i Bosanskom Brodu, dok ona u Rijeci (kapacitet 4,2 miliona tona) radi samo povremeno i to na žestok pritisak hrvatske vlade, pošto vlasnik, MOL, nije voljan da je aktivira.
Zapravo, ne tako davno smatralo se da u nekadašnjoj Jugoslaviji, ali i u celoj jugoistočnoj Evropi, ima ozbiljan višak kapaciteta naftnih prerađivača, pa su sledila gašenja manjih rafinerija. Ne samo u bivšoj državi, već i u Mađarskoj i Rumuniji. Sada se tvrdi da se u tome preteralo, pa navodno postoji potreba za novim prerađivačem.
Kako do tržišta
Suština je ima li na tržištu prostora za nov kapacitet. Smatra se da je krug prečnika 400 kilometara zona u kome rafinerija ima jasnu prednost u odnosu na rivala izvan. U tom smislu, od rafinerija u okruženju solunska je pančevačkoj konkurent samo na samom jugu Srbije, mađarska u severnoj polovini Vojvodine, dok bi ona u Ploeštiju mogla konkurisati samo na najudaljenijim istočnim tačkama Srbije.
Na tržištu BiH rival rafineriji Pančevo je riječki pogon, naravno samo kada radi. U tom smislu, jedini srpski prerađivač je odlično pozicioniran, a mnogi misle da bi potrošači u Srbiji dobili uvođenjem više konkurencije, odnosno izgradnjom novog postrojenja.
Pančevački proizvođač drži otprilike 80 odsto srpskog tržišta, kod dizela i više, a izvozi oko pola miliona tona koliko se, otprilike, godišnje u Srbiju i uveze benzina, mazuta i dizela.
Proizilazi da bi nova rafinerija prostor za rad morala tražiti pre svega u izvozu. Zagovornici izgradnje još jedne rafinerije ističu da u Srbiji na 1.000 stanovnika ima 369 automobila, dok Mađarska, Bugarska i Hrvatska imaju 110 do 130 vozila više. Evropski prosek je 583 vozila na 1.000 stanovnika, pa se procenjuje da bi dovođenje stepena automobilizacije na evropski nivo značilo i povećanje domaće potražnje goriva za 50 do 55 odsto.
Takođe, smatraju da će se proces elektrifikacije vozila i železnice odvijati sporije nego što se ranije očekivalo, pre svega zbog izrazito sporog razvoja mreže električnih punjača. Ceni se da će i daleke 2060. godine najmanje jedan od dva automobila u domaćinstvu biti na fosilni pogon.

Iskustvo MOL-a
Činjenica je i da Evropa dnevno uvozi dizela između 130 i 200, benzina između 30 i 60 hiljada tona. Do rata u Ukrajini polovinu potreba Evropa je uvozila iz Rusije. Zagovornici izgradnje smatraju da bi najmanje pola kapaciteta nova rafinerija plasirala u inostranstvo, pre svega na okolna tržišta, gde je, nakon gašenja brojnih pogona, uočljiv manjak.
Međutim, znatno je više onih koji smatraju da bi nov prerađivač teško uspeo na tako surovom tržištu koje je odavno bezecenovano od najjačih naftnih kompanija. Posmatrajmo MOL, mađarsku petrohemijsku industriju aktivnu u 13 država, sa dve velike rafinerije i sa pogonima za istraživanje i vađenje nafte u Rusiji i Kazahstanu.
Otprilike polovinu svojih potreba realizuje iz sopstvenih nalazišta, što je znatno povoljnije od nabavke sirove nafte na tržištu. Kod pančevačke rafinerije, poređenja radi, udeo sopstvene nafte je do 22 odsto. Ipak, MOL se ne odlučuje da aktivira rafineriju u Rijeci u čiji je posed svojevremeno došao kupovinom celog sistema INE. Rizik je prevelik.
Manji evropski kolač
Iskustvo nekadašnje Jugoslavije je takođe korisno. Dugoročni državni plan je bio razvoj prerade nafte ceneći da će se velika produkcija prodati na evropskom tržištu. No, pokazalo se da za izlazak na najlukrativnije tržište nije dovoljno postići visok kvalitet dizela i benzina.
Tu je konkurencija najjačih naftnih kompanija na svetu, a sada je sve aktuelniji i aranžman između SAD i Evropske unije po kome bi Evropljani kupovali naftu i goriva od SAD kako bi izrazito visok suficit u razmeni od cirka 420 milijardi dolara godišnje sveli na ne više od 100 milijardi, mada Ameri pritiskaju da se robna razmena potpuno ujednači.
U svakom slučaju, dobar deo evropskog tržišta nafte i goriva biće dodeljen partneru sa druge strane Atlantika, pa će svi iz ostatka sveta ubuduće morati da se zadovoljavaju manjim „evropskim kolačem".
Bilo bi lepo i veoma korisno imati dve rafinerije evropskog nivoa. Osetilo bi se to na rast nacionalnog BDP-a, na uvećanje izvoza, na punjenje državnog budžeta, zaposlenost. Ali, reč je o izuzetno velikoj investiciji o čijoj uspešnosti odlučuje veličina i kvalitet tržišta koje tek valja osvojiti. Poseban je izazov što se svet sve više udaljava od "jedinstvenog svetskog tržišta" i polako preorijentiše na nekoliko regionalnih međusobno poprilično razdvojenih.
To je tok zbivanja koji najmoćnijima unapred i bez konkurencije obezbeđuje ne mali deo tržišta. Ostalima šta preostane. U takvim prilikama osvojiti strano tržište biće neuporedivo teže nego do sada i to je ono o čemu će investitori ubuduće morati prioritetno da razmišljaju. Pogotovo kada je reč o tako skupom i izazovnom projektu kakav je izgradnja rafinerije više nego pristojnog kapaciteta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Još jedna IT firma zatvara kancelariju u Srbiji
25.03.2026.•
5
Američka softverska kompanija Zendesk zatvoriće kancelarije u Srbiji sa više od 60 zaposlenih.
Vučić: Uradićemo sve da cene goriva ostanu iste
25.03.2026.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će država uraditi sve da cene goriva na pumpama u Srbiji u petak budu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje.
Gujaničić: Srbiji najmanje odgovara prolongiranje pregovora Gaspromnjefta i MOL-a
25.03.2026.•
3
Produženjem roka za zaključenje ugovora o prodaji većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije mađarskom MOL-u nastavlja se neizvesnost, koja najmanje odgovara Srbiji, rekao je glavni broker Momentuma, Nenad Gujaničić.
MAPA: Kolike su cene goriva u regionu - razlika u odnosu na Srbiju
25.03.2026.•
7
Cene goriva u Srbiji su tema već duži vremenski period.
Za građane i privredu Srbije od maja lakše plaćanje u evrima
25.03.2026.•
8
Od 5. maja građani i privreda Srbije moći će da obavljaju plaćanja u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima, kao korisnici država EU, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.
"Jagma je svuda, bukvalno se kupuje gde god se može": Odakle NIS trenutno nabavlja naftu
25.03.2026.•
6
Ovakva jagma za sirovom naftom na svetskom tržištu ne pamti se odavno.
Epic games otpušta više od 1.000 ljudi zbog slabijih rezultata video-igre Fortnite
25.03.2026.•
2
Američka kompanija Epic games saopštila je da će otpustiti više od 1.000 zaposlenih pošto beleži pad angažovanja korisnika u svojoj najpoznatijoj video-igri Fortnite.
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
5
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
6
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
29
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
3
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
3
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Polako ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: "Pojavio se novi scenario"
23.03.2026.•
10
Pojedini krugovi u američkom Ministarstvu finansija raspitivali su se kod pojedinih srpskih biznismena o tome da li bi neko od njih mogao da se uključi u takmičenje za kupovinu ruskog dela Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je danas izrada sajta toliko "skupa"?
23.03.2026.•
0
Pre samo nekoliko godina je izrada sajtova bila nešto što se radi usput, a poslovanje preko Instagrama "must-have" koji je korektno radio posao.
Komentari 9
Geza von Delvidek
Petar Stanojevic
S paznjom sam procitao Vas tekst. Zaista nisam imao puno toga da zamerim, a kako bih i mogao kada je Vas tekst, u stvari, oko 2/3 preuzet moj tekst ili izjave koji ste iskoristili bez navodjenja autora. Zamolio bih Vas, radi citalaca, da se bolje obavestite o mojim kvalifikacijama koje su javno dostupne u vise varijanti na internetu. Mislim da kao nekadasnji direktor razvoja NIS, poslednji direktor Jugopetrola, graditelj 70 benzinskih stanica i 3 postrojenja u rafineriji Pancevo, pomocnik ministra za naftu i gas, podpredsednik Nacionalnog Naftnog komiteteta Srbije, clan Izvrsnog odbora Srpskog Komiteta za Energiju Svetskog Saveza za energiju, imam pravo na svoje mislenje kakvo god da je ono.
S postovanjem, Prof. dr Petar Stanojevic, dipl. inz.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar