Privrednici: Država da potpuno preuzme trošak podizanja minimalca

Najavljeno povećanje minimalne zarade i penzija naišlo je na odobravanje radnika sa najnižim primanjima, dok deo privrednika smatra da bi država trebalo da preuzme trošak podizanja minimalca.
Privrednici: Država da potpuno preuzme trošak podizanja minimalca
Foto: 021.rs
Privreda nije oduševljena, ali čini se da ovim potezom vlasti pokušavaju da dobiju političke poene za slučaj da budu raspisani izbori, a ujedno i da poguraju ličnu potrošnju da bi poboljšali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) ili ga održe na već smanjenih 3,5 odsto. 
 
Ovo bi moglo da predstavlja problem za Narodnu banku Srbije i inflaciju, ali finim štelovanjem može se i postići rast BDP-a i neznatno viša inflacija, piše Nova ekonomija.
Najava povećanja plata i penzija u godini revidiranja BDP-a
 
Nije jasno da li će vlasti odlučiti da raspišu izbore, ali odluka da se povećaju plate i penzije u godini kada je revidiran rast BDP-a na dole, može da znači i da je rast privrede ugroženiji nego što se očekivalo.
 
"Može da se diže minimalac, ali da se porezi i doprinosi plate iz budžeta, da plati onaj ko je to i zamislio. Mi se radujedmo zbog radnika i ja verujem da su oni to predvideli u budžetu i da će to da ide na teret države. Ne razumem kako neko može na teret poslodavaca da odlučuje o povećanju. Odakle? Gde su gurnuli privatni sektor i gde je on danas", pita se sa dozom ironije privrednik Zoran Drakulić.
 
On objašnjava da ima puno firmi koje "jedva drže glavu iznad vode", a da povećanje može ukoliko se za isti iznos smanje porezi i doprinosi.
 
Ovogodišnjim budžetom nije bilo predviđeno ovo uvećanje, jer će kao i svake godine sastanak i dogovori o iznosu minimalne zarade za narednu godinu biti održani tek u septembru.
Šta kaže Zakon?
 
Po zakonu, Socijalno-ekonomski savet koji odlučuje o minimalcu čine tri osnovne grupacije - predstavnici Vlade, sindikati i poslodavci.
 
Ukoliko se ne dogovore, onda Vlada sama određuje taj iznos za narednu godinu. Rast minimalne zarade sadrži dva osnovna elementa i zavisi od prognoza za sledeću godinu - rasta BDP-a i inflacije.
Koliki je minimum mninimalca?
 
Kad se Socijalno-ekonomski savet (SES) prethodni put sastao da odlučuje o najnižoj zaradi, odlučeno je da će minimalac biti uvećan 13,7 odsto.
 
Sindikati su tražili 20 odsto, a poslodavci osam procenata. Tako da je po satu minimalna zarada sada 308 dinara. Tada je projekcija BDP-a bila na 4,5 odsto i cilj za inflaciju na 3,5 odsto (sada 3,1 odsto). Nekoliko dana pošto je NBS revidirala svoje projekcije i za BDP i za inflaciju, došla je najava o rastu minimalne zarade.
 
"Postoji mogućnost da, ukoliko dođe do nekih vanrednih okolnosti, da se ustanovi i nova cena rada, kao što je to sada predloženo. Nisu utvrđene neke vanredne okolnosti zašto bi Vlada izlazila sa novim predlogom. Mi ćemo kao predstavnici privrede da tražimo da se taj odnos ne menja, ali da vidimo šta je sa inflacijom i ako je BDP veći mi bi mogli to da prihvatimo", kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca i dodaje da nije jasno kako da se posle smanjenja rasta BDP-a ide na uvećanje zarada.
 
Privrednici su tražili uvek da to uvećanje ne padne na njihov teret, podseća Atanacković. 
 
Prema rečima Drakulića i Atanackovića, treba da se vodi računa da se ne upropasti "i ovo malo domaće, privatne privrede koja je ostala".
 
"Pre jedno sedam ili osam godina Vlada je umanjila poreze i doprinose na plate sa 63 odsto na ispod 60 odsto, ali onda su prestali s tim i poslednjih nekoliko godina vrše kompenzaciju privredi time što povećavaju neoporezovani deo zarade, kaže Atanacković. Do prošle godine je taj deo iznosio 25 odsto, dakle 25.000 dinara se ne oporezuje, ali preko toga da. Sada je neoporezivi deo je približno 28.700 dinara. Ono što je stara boljka u platnom sistemu je odsustvo linearnog oporezivanja zarada", navodi Atanacković.
 
"Mi ćemo tražiti da to ne bude u ovoj formi, već da oni koji su isplaćivali minimalne zarade da dobiju potpuno oslobađanje od poreza, odnosno svi oni čije su zarade približne toj minimalnoj", objašnjava on.
 
Ranije je bilo i preko 300.000 onih koji su na minimalcu, a sada je taj broj mnogo manji negde oko 95.000, od ukupno 2,9 miliona zaposlenih. Ali još nekoliko stotina hiljada ljudi prima platu koja je blizu tog iznosa, kaže Atanacković.
 
Budžet je i inače za ovu godinu projektovan sa deficitom od tri odsto, a nije jasno odakle su sadašnje vlasti pronašle novac u budžetu. Moguće je da će se odustati od određenih projekata ili da će se zemlja još više zadužiti.
 
"Verovatno Vlada ima i političke razloge zašto diže minimalac, ali to znači i uvećanje svih ostalih zarada, što može da uveća inflaciju", kaže Atanacković.
 
Milojko Arsić, profesor sa Ekonomskog fakulteta, kaže da će ovo povećanje minimalne zarade pogoditi neke industrije koji nisu mnogo produktivne. Visina uticaja na privredu će zavisiti od toga koji deo tereta će država da preuzme, odnosno koliko će da smanji doprinose.
 
"Smanjenje doprinosa može da utiče na pad državnih prihoda. Ove godine je već bilo nekih smanjenja, povećanja. Verovatno će morati neki rebalans pred kraj godine budžeta uraditi. Čini mi se da pokušavaju da pridobiju podršku glasača koji su na protestima sada", kaže Arsić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Minimalac

    05.06.2025 07:22
    Treba definisati minimalac
    Bilo bi poželjno da ovi koji odlučuju prvo izračunaju i kažu sta je minimalac? Mnogo ljudi ne zna da poslodavac na minimalac osim troškova poreza i doprinosa ima troskove
    Toplog obroka
    Regresa
    Prevoza
    Minulog rada
    Noćnog rada
    Rada na praznike
    Kad se to sabere poslodavac isplaćuje minimum 50% preko zvaničnog minimalca.
  • Sremac

    05.06.2025 00:02
    Sve je poremećeno, kompleksno je. Zaključak : kada sekta padne, radiće se za 300 Eura. Ajmo minusi.
  • PEtar

    04.06.2025 23:42
    paušal
    Svake godine mi opale 10% veći paušal, povećaju mi registraciju auta, dodaju neke akcize na već postojeći porez...
    Dokle više BRE ?
    i još na to imamo ne normalnu inflaciju....
    Sledeće je da gasim firmu i odoh i ja da primam lovu za biroa a posle ću da se prijavim i na socijalu, ko Romi... pa nisu oni nikad ni bili ludi...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija