Privrednici: Država da potpuno preuzme trošak podizanja minimalca
Najavljeno povećanje minimalne zarade i penzija naišlo je na odobravanje radnika sa najnižim primanjima, dok deo privrednika smatra da bi država trebalo da preuzme trošak podizanja minimalca.
Foto: 021.rs
Privreda nije oduševljena, ali čini se da ovim potezom vlasti pokušavaju da dobiju političke poene za slučaj da budu raspisani izbori, a ujedno i da poguraju ličnu potrošnju da bi poboljšali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) ili ga održe na već smanjenih 3,5 odsto.
Ovo bi moglo da predstavlja problem za Narodnu banku Srbije i inflaciju, ali finim štelovanjem može se i postići rast BDP-a i neznatno viša inflacija, piše Nova ekonomija.
Najava povećanja plata i penzija u godini revidiranja BDP-a
Nije jasno da li će vlasti odlučiti da raspišu izbore, ali odluka da se povećaju plate i penzije u godini kada je revidiran rast BDP-a na dole, može da znači i da je rast privrede ugroženiji nego što se očekivalo.
"Može da se diže minimalac, ali da se porezi i doprinosi plate iz budžeta, da plati onaj ko je to i zamislio. Mi se radujedmo zbog radnika i ja verujem da su oni to predvideli u budžetu i da će to da ide na teret države. Ne razumem kako neko može na teret poslodavaca da odlučuje o povećanju. Odakle? Gde su gurnuli privatni sektor i gde je on danas", pita se sa dozom ironije privrednik Zoran Drakulić.
On objašnjava da ima puno firmi koje "jedva drže glavu iznad vode", a da povećanje može ukoliko se za isti iznos smanje porezi i doprinosi.
Ovogodišnjim budžetom nije bilo predviđeno ovo uvećanje, jer će kao i svake godine sastanak i dogovori o iznosu minimalne zarade za narednu godinu biti održani tek u septembru.
Šta kaže Zakon?
Po zakonu, Socijalno-ekonomski savet koji odlučuje o minimalcu čine tri osnovne grupacije - predstavnici Vlade, sindikati i poslodavci.
Ukoliko se ne dogovore, onda Vlada sama određuje taj iznos za narednu godinu. Rast minimalne zarade sadrži dva osnovna elementa i zavisi od prognoza za sledeću godinu - rasta BDP-a i inflacije.
Koliki je minimum mninimalca?
Kad se Socijalno-ekonomski savet (SES) prethodni put sastao da odlučuje o najnižoj zaradi, odlučeno je da će minimalac biti uvećan 13,7 odsto.
Sindikati su tražili 20 odsto, a poslodavci osam procenata. Tako da je po satu minimalna zarada sada 308 dinara. Tada je projekcija BDP-a bila na 4,5 odsto i cilj za inflaciju na 3,5 odsto (sada 3,1 odsto). Nekoliko dana pošto je NBS revidirala svoje projekcije i za BDP i za inflaciju, došla je najava o rastu minimalne zarade.
"Postoji mogućnost da, ukoliko dođe do nekih vanrednih okolnosti, da se ustanovi i nova cena rada, kao što je to sada predloženo. Nisu utvrđene neke vanredne okolnosti zašto bi Vlada izlazila sa novim predlogom. Mi ćemo kao predstavnici privrede da tražimo da se taj odnos ne menja, ali da vidimo šta je sa inflacijom i ako je BDP veći mi bi mogli to da prihvatimo", kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca i dodaje da nije jasno kako da se posle smanjenja rasta BDP-a ide na uvećanje zarada.
Privrednici su tražili uvek da to uvećanje ne padne na njihov teret, podseća Atanacković.
Prema rečima Drakulića i Atanackovića, treba da se vodi računa da se ne upropasti "i ovo malo domaće, privatne privrede koja je ostala".
"Pre jedno sedam ili osam godina Vlada je umanjila poreze i doprinose na plate sa 63 odsto na ispod 60 odsto, ali onda su prestali s tim i poslednjih nekoliko godina vrše kompenzaciju privredi time što povećavaju neoporezovani deo zarade, kaže Atanacković. Do prošle godine je taj deo iznosio 25 odsto, dakle 25.000 dinara se ne oporezuje, ali preko toga da. Sada je neoporezivi deo je približno 28.700 dinara. Ono što je stara boljka u platnom sistemu je odsustvo linearnog oporezivanja zarada", navodi Atanacković.
"Mi ćemo tražiti da to ne bude u ovoj formi, već da oni koji su isplaćivali minimalne zarade da dobiju potpuno oslobađanje od poreza, odnosno svi oni čije su zarade približne toj minimalnoj", objašnjava on.
Ranije je bilo i preko 300.000 onih koji su na minimalcu, a sada je taj broj mnogo manji negde oko 95.000, od ukupno 2,9 miliona zaposlenih. Ali još nekoliko stotina hiljada ljudi prima platu koja je blizu tog iznosa, kaže Atanacković.
Budžet je i inače za ovu godinu projektovan sa deficitom od tri odsto, a nije jasno odakle su sadašnje vlasti pronašle novac u budžetu. Moguće je da će se odustati od određenih projekata ili da će se zemlja još više zadužiti.
"Verovatno Vlada ima i političke razloge zašto diže minimalac, ali to znači i uvećanje svih ostalih zarada, što može da uveća inflaciju", kaže Atanacković.
Milojko Arsić, profesor sa Ekonomskog fakulteta, kaže da će ovo povećanje minimalne zarade pogoditi neke industrije koji nisu mnogo produktivne. Visina uticaja na privredu će zavisiti od toga koji deo tereta će država da preuzme, odnosno koliko će da smanji doprinose.
"Smanjenje doprinosa može da utiče na pad državnih prihoda. Ove godine je već bilo nekih smanjenja, povećanja. Verovatno će morati neki rebalans pred kraj godine budžeta uraditi. Čini mi se da pokušavaju da pridobiju podršku glasača koji su na protestima sada", kaže Arsić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dodeljen tender za uvođenje veštačke inteligencije u PIO Fond: O čemu je reč?
25.10.2025.•
1
Fond PIO dodelio je ugovor na tenderu vezanom za primenu veštačke inteligencije preduzeću MDS Informatički inženjering iz Beograda.
Kina i SAD počeli nove trgovinske pregovore
25.10.2025.•
0
Kina i SAD su danas u Kuala Lumpuru započele nove trgovinske pregovore u cilju pronalaženja rešenja za carinski rat između dve najveće svetske ekonomije.
Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode
25.10.2025.•
8
Srbija može očekivati daleko sporiji privredni rast u 2026, a EPS će zbog prekogranične ugljenične takse EU gubiti tržište i prihode, rekao je predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović za Forbs Srbija.
Stručnjaci: Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti
25.10.2025.•
4
Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti jer na tržištu nema dovoljno gasa, trpi evropska industrija, a autori te odluke verovatno neće biti na istim pozicijama, kažu stručnjaci.
Raspisan javni poziv za podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju
25.10.2025.•
1
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju za 2025. godinu.
Turkmenistan ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali nema gasovod
25.10.2025.•
4
Turkmenistan, jedan od vodećih svetskih proizvođača gasa, ponovio je da ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali da nema gasovod potreban da se poveže centralna Azija sa Evropom preko Kaspijskog mora.
Vlada Srbije usvojila uredbu o podršci skladištarima malina
24.10.2025.•
5
Vlada Srbije usvojila je danas Uredbu o vanrednoj interventnoj meri podrške firmama i preduzetnicima koji skladište malinu ovogodišnjeg roda radi pravovremenog otklanjanja tržišnih poremećaja.
Indijska kompanija koja najviše kupuje rusku naftu poštovaće sankcije protiv Moskve
24.10.2025.•
2
Najveci indijski kupac ruske nafte, kompanija Reliance Industries, poštovace sankcije zapadnih država protiv Moskve, uz održavanje odnosa s trenutnim dobavljačima nafte, saopštila je danas ta kompanija.
Vlada menja Uredbu o maržama zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače
24.10.2025.•
7
Vlada Srbije izmeniće Uredbu o ograničavanju trgovačkih marži zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače.
Objavljene nove cene goriva
24.10.2025.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Američke sankcije i za ruski Lukoil: Kako će se to odraziti na Srbiju?
24.10.2025.•
16
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije i vema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, nametnulo se i pitanje kako će se to odraziti i na Srbiju.
Kineske državne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte zbog američkih sankcija
23.10.2025.•
6
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte koja se prevozi morskim putem pošto su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim ruskim naftnim kompanijama, reklo je više izvora.
Sistemski slom
23.10.2025.•
14
Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.
Alternative za ruski gas: Bugarska zatvara jedan, a proširuje drugi gasovod, Rumunija kao mogući spas
23.10.2025.•
15
Evropska unija je donela odluku o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa, sa konačnim rokom postavljenim za 1. januar 2028. godine.
Procena Bečkog instituta: Srbija će imati privredni rast od dva odsto, najniži na Zapadnom Balkanu
23.10.2025.•
12
Srbija će u 2025. godini imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) dva odsto, što je najniža stopa rasta među balkanskim državama za ovu godinu.
Ove godine znatno manje stranih direktnih investicija u Srbiji
23.10.2025.•
5
Neto strane direktne investicije (SDI) u Srbiji tokom osam meseci ove godine iznosile su 1,49 milijardi evra i manje su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu
23.10.2025.•
7
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, optužujući Moskvu za nedostatak posvećenosti okončanju rata u Ukrajini.
Meta ukida oko 600 radnih mesta u jedinici veštačke inteligencije
23.10.2025.•
2
Kompanija Meta ukida približno 600 radnih mesta u svojoj jedinici za veštačku inteligenciju, "Meta Superintelligence Labs", kako bi se brže kretala u konkurentnoj trci veštačke inteligencije.
EU uvodi novi paket sankcija Rusiji: Evo šta on podrazumeva
23.10.2025.•
0
Zemlje EU odobrile su 19. paket sankcija Rusiji zbog rata protiv Ukrajine, a nove mere uključuju zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa, saopštilo je dansko predsedavanje EU.
Upozorenje SAD zbog Dina kartica na NIS-ovim pumpama: Može li i NBS da dobije sankcije?
23.10.2025.•
18
Sankcije koje su SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorile su novo pitanje - da li upotreba domaćih Dina kartica na NIS-ovim pumpama može dovesti i Narodnu banku Srbije (NBS) pod udar američkih mera.
Turska gradi fabriku municije na Kosovu
22.10.2025.•
15
Turska će izgraditi prvu fabriku municije na Kosovu, piše portal EU alajv (EUalive).
Komentari 6
Minimalac
Toplog obroka
Regresa
Prevoza
Minulog rada
Noćnog rada
Rada na praznike
Kad se to sabere poslodavac isplaćuje minimum 50% preko zvaničnog minimalca.
Sremac
PEtar
Dokle više BRE ?
i još na to imamo ne normalnu inflaciju....
Sledeće je da gasim firmu i odoh i ja da primam lovu za biroa a posle ću da se prijavim i na socijalu, ko Romi... pa nisu oni nikad ni bili ludi...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar