Stručnjak za energetiku: MOL-u na tacni ponuđeno celo tržište Srbije
Profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak za energetiku Miloš Banjac kaže za RTS da MOL svakako ima interes da uđe na ovo tržište, kao i da mu se na tacni pruža cela Srbija.
Foto: 021.rs
Smatra da je sada ključno pitanje cena, kao i da će se oko toga lomiti koplja. Poručuje i da će ostati tajna šta je Mađarska ponudila bolje u odnosu na Srbiju, to jest, zbog čega naša država nije otkupila NIS, piše RTS.
Predstavnici mađarske kompanije MOL od juče obilaze kapacitete NIS-a u Srbiji. To je početak dubinske analize poslovanja Naftne industrije Srbije. Očekuje se da će to biti uvod u kupovinu većinskog paketa akcija NIS-a od Rusije. Profesor Miloš Banjac ističe da svaka dubinska analiza podrazumeva više aspekata.
"Prvi je svakako finansijski deo - bilans stanja, bilans uspeha, finansijskih tokova, kapacitet za razvoj same kompanije i taj deo je dugotrajan. Mi ovako paušalno govorimo na televiziji da 70 odsto tržišta drži NIS, uloženo je tri milijarde evra u njegovu rekonstrukciju, ali kada neko hoće da kupi tu kompaniju, on želi da se uveri koliko to zaista košta”, dodaje Banjac.
Objašnjava da se obično taj deo prepušta revizorskim institucijama ili bankama da urade nezavisnu procenu, da bi na osnovu toga dve strane mogle da se dogovore o ceni.
"Oni fizički moraju da obiđu sva ta postrojenja, ali i da vide šta sve to obuhvata. Prilikom prethodne prodaje NIS-a, izgleda da nismo baš vodili računa šta je sve prodato, pa smo tek nakon toga ustanovljavali šta to pripada sve NIS-u, od onih bušotina do raznih objekata koji nisu imali direktne veze sa proizvodnjom nafte u Srbiji”, dodaje Banjac.
MOL u ekspanziji
Na pitanje koliko je MOL već upućen u kapacitete NIS-a, Banjac ističe da MOL pokriva relativno mali deo našeg tržišta, od četiri do četiri i po odsto tržišta derivata nafte.
“On je uvozio uglavnom sopstvenu naftu, povremeno je i kupovao naftu NIS-a, pa nju distribuirao. Svakako je upućen”, kaže Banjac.
Ukazuje da je MOL kompanija koja je u ekspanziji – otkupili su kompaniju INA, drži pod kontrolom Češku, Slovačku, imaju 200 pumpi u Poljskoj, kao i da kada je Lukoil morao da izađe iz Bugarske i Rumunije, MOL je hteo da otkupi i njihove delove.
“Dakle, oni imaju i kapacitet i znaju taj posao da rade i definitivno su najveća regionalna kompanija. Svakako je pratila šta se dešava u NIS-u, mislim da su upućeni”, poručuje Banjac.
Ozbiljnija faza pregovora
Smatra i da ulazimo u jednu novu, ozbiljniju fazu tih pregovora.
“Verujem da su oni već mesecima u pregovorima, da su istraživali šta sve to ima, ali sada u ovoj fazi te dubinske analize otvaraju se i oni poverljivi dokumenti da se zaista vidi kakvo je to poslovanje”, dodaje Banjac.
Govoreći o tome može li bilo koja stavka da postane komplikacija u pregovorima između Budimpešte i Moskve, Banjac smatra da je ta faza prevaziđena.
“Ovde je sada pitanje čini mi se cena, oko toga će se lomiti koplja. Očigledno da su se sporazumeli već i da MOL svakako ima interes da uđe na ovo tržište. Dakle, kao na tacni mu se pruža cela Srbija da uđe umesto NIS-a što je fantastično. Mislim da to svaka kompanija može samo da poželi, a opet Rusi su prinuđeni da to prodaju. Sada je pitanje cena. Dakle, bez nikakve sumnje, MOL bi voleo da uđe na ovo tržište”, poručuje Banjac.
Ali koliko traju dubinske analize?
Ipak, navodi, ovakve dubinske analize mogu da potraju i mesecima.
“Mesecima, ali sada kakvi su rokovi ovde zadati, verovatno će biti sve skraćeno, možda će se samo nekoliko nedelja da potraje. I ako se to ne desi za nekoliko nedelja, smatram da će OFAK produžiti sve date licence za još neko vreme, jer i oni pretpostavljam da prate, čak verujem da i učestvuje možda u tim, odnosno na neki način dolaze do informacija kako idu pregovori, da bi i sami rekli da li da produže te licence”, kaže Banjac.
Ukazuje da se desila prelomna tačka i da se sada ide u pravcu rešenja.
Na pitanje da li je to Srbiji dovoljno brzo ako, kao što je Amerika najavila, do 23. januara žele da vide ključne detalje o kupovini, Banjac kaže da veruje da kako sada stvari odmiču i kako se svi partneri sada ponašaju, da će to biti dovoljno.
“Dakle, ovo je sada već utvrđen put, čim smo dobili ovo produženje da imamo licencu za preradu nafte i uvoz nafte, to znači da je OFAK već shvatio da je ovo vrlo ozbiljan sporazum i da je u završnoj fazi”, dodaje Banjac.
Moguće proširenje rafinerije u Pančevu
Govoreći o teoriji prema kojoj bi MOL Rafineriju u Pančevu specijalizovao samo za proizvodnju jedne vrste goriva, Banjac kaže da ne veruje u tu teoriju.
“Postoji teorijski mogućnost, ali u praksi je gotovo neverovatno. Najprofitabilniji proizvodi od rafinacije nafte su dizel i benzin i najviše se prodaju, tako da ne znam zašto bi neko ugasio taj kapacitet. Pored toga, Pančevo ima i dopunski kapacitet, znači on se ne koristi 100 odsto. Otprilike 3,9 miliona tona nafte prerađuje NIS, ima kapacitete za 4,8 miliona tona nafte”, objašnjava Banjac.
Ističe da to znači da ima prostora za proširenje.
“Verujem da će zbog sada dobrih veza sa Janafom, verovatno i nekih dodatnih povezivanja sa Mađarskom doći do daljeg razvoja te kompanije. Nažalost za Srbiju što to ide mimo nas. Ako smo do sada i imali neke posredne zavisnosti od Rusije, ali i neke dobrobiti od toga što je to ruska kompanija, od toga da je to velika zemlja, članica Saveta bezbednosti i tako dalje, sada izlazimo skroz na neku regionalnu kompaniju koja će se ponašati apsolutno tržišno”, tvrdi Banjac.
Smatra da će verovatno i Petrohemija biti deo ovog paketa, jer je NIS u 90 odsto vlasnik Petrohemije.
“Petrohemija je toliko naslonjena sa svojom proizvodnjom, to je nastavak rafinacije nafte, dakle oni prave te polimere kao ponovo sirovinu za dalju preradu, tako da to je u paketu”, poručuje Banjac.
Zašto Srbija nije kupila NIS?
Komentarišući izjavu predsednika Vučića da naša zemlja želi da kupi još nekoliko odsto vlasničkog udela NIS-a, Banjac kaže da je to trebalo učiniti ranije, da se dođe do većeg udela u vlasništvu.
“Ne znam šta je bio taj razlog, gde su napravljene greške u koracima da Srbija nije ušla i otkupila NIS. Mi znamo i od predsednika najavljena specijalna akcija sa Jorgovankom Tabaković da imamo pare da to otkupimo. Šta je to sad Mađarska ponudila bolje u odnosu na Srbiju i kakvi su to odnosi bolji, to će za sada ostati tajna”, poručuje Banjac.
“Energetske kompanije su kičma svake države, kao i Elektroprivreda. Bez njih i naftne industrije staje sve, nemamo ni industriju, nemamo ni snabdevanje domaćinstva energijom. Izuzetno je važno u strateškom smislu da bude vlasnik država”, zaključuje Banjac.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prodaja telefona na najnižem nivou još od 2013: Nestašica memorijskih čipova zbog AI
14.07.2026.•
2
Globalne isporuke pametnih telefona pale su u drugom tromesečju 2026. za 11 odsto i dostigle najniži nivo još od 2013, pre svega zbog dugotrajnog nedostatka memorijskih čipova koji je povećao cene uređaja.
Međugodišnja inflacija u junu 2,7 odsto
13.07.2026.•
2
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Rojters: Evropi preti nestašica goriva zbog sukoba SAD i Irana
13.07.2026.•
4
Evropa je najizloženiji region posledicama rata između SAD i Irana kada je reč o snabdevanju energentima, navodi Rojters u analizi.
Koliko će Srbija ove godine platiti novčanih kazni i penala po tužbama?
13.07.2026.•
7
Srbija je prošle godine po osnovu novčanih kazni, penala po rešenju sudova i naknadne štete iz budžeta platila 24,2 milijarde dinara.
Evropa u prvoj polovini godine uvezla ruski LNG iz Jamala vredan šest milijardi evra
13.07.2026.•
1
Evropa je u prvoj polovini ove godine uvezla količine tečnog prirodnog gasa (LNG) iz ruskog postrojenja Jamal u vrednosti od šest milijardi evra.
Cene nafte skočile nakon novih američkih napada na Iran
13.07.2026.•
1
Cene nafte naglo su porasle, dok su azijske berze uglavnom zabeležile pad nakon novih američkih vazdušnih udara na Iran, javio je danas Asošijeted pres (AP).
Predstavnici Viz Era predali 21.000 zahteva građana da bi ostali u Srbiji
13.07.2026.•
1
Predstavnici kompanije VIz Er danas su predali više od 21.000 potpisa građana Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, kako bi očuvali poslovanje u Beogradu.
Od "Osmeha Vojvodine" do javnog duga: Koliko košta razvoj izgradnjom puteva?
13.07.2026.•
25
Nema šta, Aleksandar Vučić ne prestaje graditi moderne puteve. Nedavno je najavio nove, preciznije prve ozbiljnije drumske investicije u Vojvodini.
Drugi put u manje od mesec dana: Košarkaškom savezu Srbije ponovo milioni iz budžetske rezerve
13.07.2026.•
1
Vlada Srbije izdvojila je 317,25 miliona dinara (oko 2,7 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Košarkaškog saveza Srbije (KSS), objavljeno je u Službenom glasniku.
Ekonomisti strahuju od rasta cena hrane zbog super-El Ninja
13.07.2026.•
2
Ekonomski eksperti su upozorili da bi ovogodišnji super-El Ninjo globalni atmosfersko-okeanski fenomen mogao da izazove ozbiljan šok za globalne cene hrane koji bi mogao da potraje do 2028. godine.
Akcize na gorivo od danas 10 odsto niže
13.07.2026.•
12
Akciza na gorivo od danas, 13. jula biće niža za 10 odsto, a ova promena važiće do 19. jula.
Fitch opet zadržao Srbiju stepenicu ispod investicionog rejtinga
12.07.2026.•
2
Agencija Fitch Ratings potvrdila je Srbiji kreditni rejting BB+ sa pozitivnim izgledima, ponovo je ostavljajući na jedan stepenik ispod investicionog rejtinga.
Ministarstvo donelo pravilnik o ugovorima između poljoprivrednika i otkupljivača
12.07.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.
Vlasnici pumpi: Nemamo mogućnost da prodajemo dizel poljoprivrednicima po 184 dinara
12.07.2026.•
6
Vlasnici privatnih benzinskih pumpi izjavili su da ne mogu da prodaju dizel gorivo poljoprivrednicima po povlašćenoj ceni od 184 dinara po litru, kako je promenom propisa predvidela Vlada Srbije.
Devizne rezerve smanjene na 29,6 milijardi evra
12.07.2026.•
0
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju juna iznosile 29,6 milijardi evra i u odnosu na kraj maja smanjene su za 273,2 miliona evra, saopštila je NBS.
MMF kaže da će privredni godišnji rast Srbije biti 3,5 odsto: Ekonomista ukazuje na probleme te procene
12.07.2026.•
7
Projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o privrednom rastu Srbije u narednih pet godina od 3,5 odsto godišnje u odnosu na prosečni rast u evrozoni od 1,2 odsto, suviše je optimistična i nepouzdana.
Kina umesto EU kao glavni spoljnotrgovinski i investicioni partner Srbije: Koliko je to ostvarivo?
12.07.2026.•
19
Ekonomske aktivnosti u Srbiji funkcionišu slično kao i spoljna politika zemlje - sa svima smo dobri, dok se ne zahteva poštovanje prava ili igranje po pravilima.
Evropa korak bliže digitalnom evru: Ovo su neki od detalja
12.07.2026.•
4
Evropski parlament usvojio je pregovarački stav čime je odobren početak pregovora sa Savetom Evropske unije o predlogu za uvođenje digitalnog evra.
Cene kafe i kakaa naglo skočile
11.07.2026.•
1
Cene kafe i kakaa na berzama su naglo skočile jer su se investitori zabrinuli da bi klimatski poremećaji izazvani El Ninjom mogli da ugroze prinose ove dve globalno tražene biljke širom Brazila i Zapadne Afrike.
Milijarde za Ekspo: Ko je dobio najveće javne nabavke u Srbiji?
11.07.2026.•
7
Za međunarodnu izložbu Ekspo 2027 u Srbiji do sada je kroz javne nabavke opredeljeno više od 450 miliona evra.
Poslodavcima kazne do dva miliona dinara za nepotpunu primenu zakona o bezbednosti na radu
11.07.2026.•
15
Odlaganje pune primene novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu do početka 2027. godine, poslodavcima je dalo dodatno vreme za usklađivanje, ali i strože kontrole,
Komentari 38
Лазар
Todor
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar