Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Tako za portal Biznis.rs ocenjuju predstavnici IT zajednice.
Italijanska firma Lottomatica je, kako se navodi, pokrenula taj talas zatvaranja, jer je sredinom marta prestao da radi ceo ogranak u Srbiji, a otkaz je u jednom danu dobilo 348 zaposlenih. Usledila su otpuštanja i u kompaniji Block i gašenje kancelarije Zendeska u Beogradu, u kojoj je radilo 60 ljudi.
Prema najavama zaposlenih, poslovanje završava i Playstudios.
Razlozi za zatvaranje i otpuštanje radnika su u okvirima optimizacije poslovanja, veće upotrebe veštačke tehnologije, smanjenja i ukidanja podsticaja za tu industriju, ali i rasta cena radne snage.
Direktor Vojvođanskog ICT klastera Milan Šolaja rekao je da je, prema dostupnim podacima, bez posla ostalo 348 zaposlenih kompanije Lottomatica/PWO, a da je Zendesk (bivši novosadski Tymeshift) otpustio oko 60 radnika, dok za Playstudios broj još nije zvanično potvrđen, a procenjuje se na nekoliko desetina.
"Firma Block je globalna priča, 4.000 otpuštenih od više od 10.000 zaposlenih, od toga srpski broj nije poznat. Ukupno, grubo rečeno između 450 i 550 radnih mesta u desetak dana", rekao je Šolaja.
Naveo je da je svaka od tih firmi imala svoju logiku, pa je Lottomatica klasično post-akviziciono čišćenje, odnosno, kako je rekao, kupili su SKS365 za 639 miliona evra, beogradski tim je dve godine radio migraciju platforme i raspušten je čim je posao završen.
Dodao je da je Zendesk 2023. kupio novosadski Tymeshift, a sada zatvara tu kancelariju usled kombinacije akvizicionog ciklusa i pritiska automatizacije u sektoru korisničke podrške.
"Block je strukturna priča - dobri finansijski rezultati, rast prihoda 24 odsto godišnje, ali svejedno otpuštaju 40 odsto kadra i javno kažu da AI menja način vođenja kompanije. Tržište je odgovorilo skokom akcija od 24 odsto, što je možda najporazniji podatak, jer efikasnost koja se postiže racionalizacijom kadrova postaje vrednovana strategija", rekao je on.
Šolaja je istakao da je veštačka inteligencija realan pritisak, a ne izgovor, te da su korisnička podrška, QA, migracije podataka i slični poslovi uveliko podložni automatizaciji i da se taj efekat ubrzava.
"Cenim da u celom IT sektoru novonastanjenih može biti oko dva odsto, što je negde oko 1.400 do 1.600 ljudi. Nijedna od ovih kompanija nije otišla zbog ukidanja podsticaja. Ono što je ukidanje izazvalo jeste reputacioni, a ne materijalni udar – poruka da je poslovno okruženje nepredvidivo. Trajanje ovih subvencija je obećano do 2029. a sada ukinuto bez ikakve najave, plus neisplaćeni dug po istom osnovu za 2023-2024 koji se meri u milionima evra. Sve to šalje jasnu poruku kompanijama", kazao je Šolaja.
Istakao je da su podsticaji IT sektoru - alati koji se ciljano prave i treba da budu deo šire strategije, da li za privlačenje investicija, za uključivanje domaćih resursa ili nešto drugo, te dodao da ciljevi i strategije mogu biti brojni i raznorodni.
"Kod nas imamo dva problema. Jedan je što ne postoji jedinstvena i dugoročna državna strategija koja se tiče IT sektora. Drugi, mnogo pogubniji, što smo izgubili strateški potencijal u IT sektoru time što je skoro 90 odsto IT kompanija u Srbiji u stranom vlasništvu. Strance ne zanima preterano strateški razvojni pristup. Zanima ih da njihov razvojni centar isporučuje rezultate i da košta što je moguće manje", kazao je on.
Ocenio je da je u takvoj situaciji, potreban prelazak na novu politiku razvoja IT sektora, odnosno više podrške domaćim proizvodnim kompanijama, više ulaganja u AI veštine, više podrške za juniore i više podsticaja za firme koje ovde stvaraju dugoročnu vrednost.
"Ovo je ozbiljan strateški izazov, ali još uvek imamo potencijale koje bismo mogli da iskoristimo ako se dobro organizujemo. Naša šansa je da budemo zemlja koja kombinuje kvalitetne inženjere, dobro razvijenu digitalnu infrastrukturu, rastuću AI ekspertizu i više domaćih proizvoda i kompanija sa sopstvenom tržišnom pozicijom. Drugim rečima, manje zavisnosti od tuđih odluka, a više domaće tehnološke otpornosti", rekao je on.
Šolaja je naveo da je budžetska logika retroaktivna, a da strateška mora biti proaktivna. Dodao je da je saradnja između IT zajednice i države trenutno loša, a ukidanje uredbe bez najave i neisplaćeni dugovi govore da IT industrija nije dovoljno visoko na prioritetnoj listi.
Direktor Srpske IT asocijacije Marko Vučetić kazao je da povlačenje tih nekoliko firmi nije iznenađenje i naveo je da su od prošle godine, kada su ukinuti podsticaji, upozoravali na to da će se kompanije preračunati da li da nastavljaju poslovanje u Srbiji.
Dodao je da postoji bojazan da to nije konačan spisak i da bi takvih firmi moglo da bude još, sudeći prema trenutnom raspoloženju u IT sektoru.
Podseća se da su podsticaji za novonastanjena lica uvedeni Uredbom Vlade Srbije sredinom 2022. godine sa idejom da se podstakne zapošljavanje visokoobrazovanih stranaca i povratnika za kojima na tržištu rada postoji potreba, uz pozamašne državne subvencije.
Uredba je predviđala da se poslodavcu odbije do 70 odsto obračunatog i uplaćenog poreza na zarade za jednu ili više zaposlenih novonastanjenih osoba. Isto tako, država je poslodavcu plaćala i 100 odsto obračunatih i uplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
Plan je bio da, kako se navodi, uredba važi do kraja 2029. godine, ali je iznenada ukinuta prošle godine uz obrazloženje da je povećan broj poslodavaca koji se prijavljuju za subvencije, kao i broj novonastanjenih, a to je "dovelo do nemogućnosti da se i za naredne godine planiraju budžetske obaveze u skladu sa dosadašnjom uredbom".
Deo IT zajednice je takvu odluku kritikovao navodeći da će proizvesti negativne efekte, jer će pojedine kompanije sigurno razmatrati odlazak sa tržišta. Realna privreda je, kako se navodi, ocenjivala da je Uredba bila problematična, jer je stavljala u krajnje neravnopravan položaj domaću radnu snagu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 38
Igor
IT u sindikat
N
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar