Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Foto: Pixabay
Tako za portal Biznis.rs ocenjuju predstavnici IT zajednice.
Italijanska firma Lottomatica je, kako se navodi, pokrenula taj talas zatvaranja, jer je sredinom marta prestao da radi ceo ogranak u Srbiji, a otkaz je u jednom danu dobilo 348 zaposlenih. Usledila su otpuštanja i u kompaniji Block i gašenje kancelarije Zendeska u Beogradu, u kojoj je radilo 60 ljudi.
Prema najavama zaposlenih, poslovanje završava i Playstudios.
Razlozi za zatvaranje i otpuštanje radnika su u okvirima optimizacije poslovanja, veće upotrebe veštačke tehnologije, smanjenja i ukidanja podsticaja za tu industriju, ali i rasta cena radne snage.
Direktor Vojvođanskog ICT klastera Milan Šolaja rekao je da je, prema dostupnim podacima, bez posla ostalo 348 zaposlenih kompanije Lottomatica/PWO, a da je Zendesk (bivši novosadski Tymeshift) otpustio oko 60 radnika, dok za Playstudios broj još nije zvanično potvrđen, a procenjuje se na nekoliko desetina.
"Firma Block je globalna priča, 4.000 otpuštenih od više od 10.000 zaposlenih, od toga srpski broj nije poznat. Ukupno, grubo rečeno između 450 i 550 radnih mesta u desetak dana", rekao je Šolaja.
Naveo je da je svaka od tih firmi imala svoju logiku, pa je Lottomatica klasično post-akviziciono čišćenje, odnosno, kako je rekao, kupili su SKS365 za 639 miliona evra, beogradski tim je dve godine radio migraciju platforme i raspušten je čim je posao završen.
Dodao je da je Zendesk 2023. kupio novosadski Tymeshift, a sada zatvara tu kancelariju usled kombinacije akvizicionog ciklusa i pritiska automatizacije u sektoru korisničke podrške.
"Block je strukturna priča - dobri finansijski rezultati, rast prihoda 24 odsto godišnje, ali svejedno otpuštaju 40 odsto kadra i javno kažu da AI menja način vođenja kompanije. Tržište je odgovorilo skokom akcija od 24 odsto, što je možda najporazniji podatak, jer efikasnost koja se postiže racionalizacijom kadrova postaje vrednovana strategija", rekao je on.
Šolaja je istakao da je veštačka inteligencija realan pritisak, a ne izgovor, te da su korisnička podrška, QA, migracije podataka i slični poslovi uveliko podložni automatizaciji i da se taj efekat ubrzava.
"Cenim da u celom IT sektoru novonastanjenih može biti oko dva odsto, što je negde oko 1.400 do 1.600 ljudi. Nijedna od ovih kompanija nije otišla zbog ukidanja podsticaja. Ono što je ukidanje izazvalo jeste reputacioni, a ne materijalni udar – poruka da je poslovno okruženje nepredvidivo. Trajanje ovih subvencija je obećano do 2029. a sada ukinuto bez ikakve najave, plus neisplaćeni dug po istom osnovu za 2023-2024 koji se meri u milionima evra. Sve to šalje jasnu poruku kompanijama", kazao je Šolaja.
Istakao je da su podsticaji IT sektoru - alati koji se ciljano prave i treba da budu deo šire strategije, da li za privlačenje investicija, za uključivanje domaćih resursa ili nešto drugo, te dodao da ciljevi i strategije mogu biti brojni i raznorodni.
"Kod nas imamo dva problema. Jedan je što ne postoji jedinstvena i dugoročna državna strategija koja se tiče IT sektora. Drugi, mnogo pogubniji, što smo izgubili strateški potencijal u IT sektoru time što je skoro 90 odsto IT kompanija u Srbiji u stranom vlasništvu. Strance ne zanima preterano strateški razvojni pristup. Zanima ih da njihov razvojni centar isporučuje rezultate i da košta što je moguće manje", kazao je on.
Ocenio je da je u takvoj situaciji, potreban prelazak na novu politiku razvoja IT sektora, odnosno više podrške domaćim proizvodnim kompanijama, više ulaganja u AI veštine, više podrške za juniore i više podsticaja za firme koje ovde stvaraju dugoročnu vrednost.
"Ovo je ozbiljan strateški izazov, ali još uvek imamo potencijale koje bismo mogli da iskoristimo ako se dobro organizujemo. Naša šansa je da budemo zemlja koja kombinuje kvalitetne inženjere, dobro razvijenu digitalnu infrastrukturu, rastuću AI ekspertizu i više domaćih proizvoda i kompanija sa sopstvenom tržišnom pozicijom. Drugim rečima, manje zavisnosti od tuđih odluka, a više domaće tehnološke otpornosti", rekao je on.
Šolaja je naveo da je budžetska logika retroaktivna, a da strateška mora biti proaktivna. Dodao je da je saradnja između IT zajednice i države trenutno loša, a ukidanje uredbe bez najave i neisplaćeni dugovi govore da IT industrija nije dovoljno visoko na prioritetnoj listi.
Direktor Srpske IT asocijacije Marko Vučetić kazao je da povlačenje tih nekoliko firmi nije iznenađenje i naveo je da su od prošle godine, kada su ukinuti podsticaji, upozoravali na to da će se kompanije preračunati da li da nastavljaju poslovanje u Srbiji.
Dodao je da postoji bojazan da to nije konačan spisak i da bi takvih firmi moglo da bude još, sudeći prema trenutnom raspoloženju u IT sektoru.
Podseća se da su podsticaji za novonastanjena lica uvedeni Uredbom Vlade Srbije sredinom 2022. godine sa idejom da se podstakne zapošljavanje visokoobrazovanih stranaca i povratnika za kojima na tržištu rada postoji potreba, uz pozamašne državne subvencije.
Uredba je predviđala da se poslodavcu odbije do 70 odsto obračunatog i uplaćenog poreza na zarade za jednu ili više zaposlenih novonastanjenih osoba. Isto tako, država je poslodavcu plaćala i 100 odsto obračunatih i uplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
Plan je bio da, kako se navodi, uredba važi do kraja 2029. godine, ali je iznenada ukinuta prošle godine uz obrazloženje da je povećan broj poslodavaca koji se prijavljuju za subvencije, kao i broj novonastanjenih, a to je "dovelo do nemogućnosti da se i za naredne godine planiraju budžetske obaveze u skladu sa dosadašnjom uredbom".
Deo IT zajednice je takvu odluku kritikovao navodeći da će proizvesti negativne efekte, jer će pojedine kompanije sigurno razmatrati odlazak sa tržišta. Realna privreda je, kako se navodi, ocenjivala da je Uredba bila problematična, jer je stavljala u krajnje neravnopravan položaj domaću radnu snagu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
23.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
20
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
8
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
16
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
20
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
11
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 38
Igor
IT u sindikat
N
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar