Istorijat ukrupnjavanja trgovine u Srbiji: Šta spajanje Amana i DIS-a znači za tržište?
Kompanija Aman iz Beograda preuzela je stopostotni udeo u vlasništvu preduzeća PTP DIS iz Krnjeva, čime je formiran najveći domaći trgovinski lanac na tržištu maloprodaje.
Foto: Pixabay
Ovom akvizicijom, koja se nadovezuje na prethodnih devet uspešnih preuzimanja različitih trgovinskih sistema, nastala je grupacija sa više od 5.000 zaposlenih i godišnjim prometom koji premašuje 600 miliona evra.
Ekonomista Dragovan Milićević za Nedeljnik ocenjuje da stvaranje novog srpskog "teškaša" ipak ne remeti pozicije vodećih učesnika u sektoru.
Analizirajući motive ove transakcije, Milićević ukazuje na to da su, gledano po prometu i tržišnom učešću, to dva manja lanca koja ne utiču na postojeću podelu između "velike četvorke" (Delez, Lidl, Mercator i (sada) DIS zajedno sa Amanom) i ostalih.
On dodaje da ovakve poslovne odluke nisu neočekivane u trenutnim okolnostima.
"Nije neuobičajeno da manji lanac preuzima veći s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju i sigurno da postoji dobar razlog zbog čega se vlasnik DIS-a odlučio za prodaju poslovnog sistema", kaže Milićević.
Prema njegovom mišljenju, verovatno je cilj Amana da preko preuzimanja DIS-a dođe do povećanja tržišnog učešća, pre svega preko geografske komponente, jer je procena da će na taj način jefitnije proširiti geografsku pokrivenost tržišta.
Ipak, svako spajanje velikih sistema sa sobom nosi rizike koji se odnose na usklađivanje poslovnih kultura i operativnih procesa.
Milićević upozorava da se uspeh ne može garantovati samim činom kupovine jer "kada se radi akvizicija, tu nije zagarantovana pozitivna sinergija da je 2+2=5, i vrlo često važi pravilo negativne sinergije da su 2+2=3 upravo zbog različitih menadžmenta i poslovnih strategija pre akvizicije".
U pogledu uticaja na svakodnevnu kupovinu, procenjuje se da neće biti značajnijih potresa, a Milićević zaključuje da "kada je reč o potrošačima, ne očekujem nikave velike promene, eventualno određene korekcije u asortimanu".
Prvi talas transformacije tržišta: Uspon Delta M
Istorija ukrupnjavanja trgovine u Srbiji započela je ubrzo nakon 2000. godine, kada su privatizacijom obuhvaćena velika preduzeća iz socijalističkog perioda.
Ključni momenat predstavljao je uspon kompanije Delta (članice Delta Holdinga Miroslava Miškovića), koja je postepenim preuzimanjem Pekabete od 2002. godine, a naročito kupovinom C-marketa 2005. godine, postavila temelje za najjači domaći lanac tog vremena pod imenom Maxi.
Istovremeno, u Vojvodini se odvijalo jačanje lanca Rodić MB, koji je 2006. godine postao deo slovenačkog sistema Mercator.
Drugi talas: Dolazak stranih investitora
Druga značajna faza nastupila je 2011. godine, kada je belgijska Delhaize grupa kupila Delta Maxi, što je u tom trenutku bila najveća transakcija u sektoru trgovine na Balkanu.
Tri godine kasnije, tržište je ponovo redefinisano kada je hrvatski Agrokor preuzeo Mercator, čime su u Srbiji pod istu upravu došli brendovi Idea i Roda.
Paralelno sa ovim globalnim i regionalnim pomeranjima, Aman je gradio svoju mrežu preuzimajući lance kao što su Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica dućani i marketi Sreten Gudrić. Strategija je obuhvatila i akvizicije francuskog lanca Interex, Samald komerca iz Novog Pazara, Oriona iz Leskovca, Alfe iz Jagodine i Prehrane iz Sombora.
Aktuelno stanje na tabeli maloprodaje
U poslednjoj deceniji, tržište je ušlo u završnu fazu konsolidacije, podstaknuto dolaskom nemačkog Lidla 2018. godine i potrebom za optimizacijom troškova.
Drugi domaći igrači, poput Univerexporta, jačali su kroz preuzimanja lokalnih firmi (subotički lanac je preuzeo Lurdy i Trgopromet), dok je investicioni fond CEECAT Capital 2022. godine ušao u vlasničku strukturu zrenjaninskog lanca Gomex.
Preuzimanje DIS-a od strane Amana predstavlja finale ovog procesa, čime su preostali veliki domaći porodični sistemi integrisani u šire poslovne celine. Ovim činom srpska maloprodaja svedena je na nekoliko dominantnih aktera, čime se proces započet privatizacijom C-marketa praktično privodi kraju.
Upozorenje MMF: Potrebni su novi igrači u maloprodaji
Šef beogradske kancelarije MMF u Srbiji Lev Ratnovski je u intervjuu za Nedeljnik ukazao na činjenicu da cene mnogih prehrambenih proizvoda i drugih osnovnih potrepština za domaćinstvo u Srbiji ostaju strukturno visoke u odnosu na dohotke i u poređenju s mnogim uporedivim zemljama u EU i regionu.
Ključni faktor koji pojačava ovaj efekat, prema njegovim rečima, jeste ograničena konkurencija u veleprodaji i maloprodaji, što olakšava prelivanje viših troškova u više cene.
"Stoga, trajnije smirivanje cena zahteva jaču konkurenciju u veleprodaji i maloprodaji. Vlada je bila uspešna u privlačenju investicija u prerađivačku industriju u Srbiji, te nema razloga da se sličan proaktivan pristup ne bi mogao primeniti i na dovođenje novih maloprodajnih lanaca, a naročito diskontnih trgovaca na malo specijalizovanih za osnovne namirnice po niskim cenama. To bi podrazumevalo olakšavanje ulaska grinfild investicija kroz pojednostavljenje pristupa zemljištu i procedura za izdavanje dozvola, kao i provođenje novih učesnika na tržištu kroz ove procese, uključujući i njihove interakcije sa opštinama", rekao je Ratnovski za Nedeljnik u martu, uoči Kopaonik biznis foruma.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
2
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
32
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
17
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
3
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Komentari 10
Stanoje
Liqudator
Gresi ostaju gresi su veliki !.
Sesula
uredjaji.Sve je staro.Jeste komsijska atmosfera a radnici su im OK.Voce i im je daleko povoljnije nego drugde.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar