Robert Tapan Moris, sin poznatog američkog kriptografa Roberta Morisa Starijeg, u novembru 1988. godine gotovo da je, sasvim slučajno, uništio ceo tadašnji internet.
Moris je imao 20 godina i studirao na Univerzitetu Kornel kada se zainteresovao da sazna koliko je velik tadašnji internet. Napisao je program čiji zadatak je bio da "putuje" od jednog do drugog kompjutera, posle čega bi svaki kompjuter poslao signal njegovom kompjuteru, koji je onda sabirao sve signale.
Na taj način Moris je hteo da izbroji sve kompjutere koji su bili povezani na internet.
Program je dobro radio, ali je Moris znao da bi, ukoliko počne prebrzo da se širi, program mogao da izazove probleme. Mehanizmi za usporavanje širenja, koji su bili deo programa, nisu radili kako je on zamislio. Program je tako uspeo da "zapuši" velike delove tadašnje mreže, kopirajući se na računare i, potom, šaljući signal nazad na Morisov kompjuter.
Kada je shvatio šta se dešava, pokušao je da obavesti nekoliko administratora tadašnjeg interneta, ali mu to nije pošlo za rukom. Njegov program je zakrčio sav internet saobraćaj i poruke jednostavno nisu mogle da prolaze.
Robert Moris je tako svojim programom uspeo da izvede prvi sajber napad u istoriji informatike i interneta.
Vremenom, takav napad je dobio ime DDoS (Distributed Denial of Service), odnosno napad uskraćivanjem usluge, kod koga veliki broj uređaja povezanih na internet (uključujući i neke neočekivane, kao što su veb kamere) na jednu određenu adresu preko interneta šalju gomilu podataka. Tada, usled prevelike aktivnosti, dolazi do preopterećenja, zbog čega se računar isključi ili usled zakrčenja protoka više ne može da komunicira sa ostalim kompjuterima na internetu.
Moris je tako napravio prvog računarskog internet crva.
Crvi i virusi su relativno slični, jedino što virus mora neko da pokrene kako bi radio (npr. korisnik ili haker), dok se crv automatski pokreće čim se pojavi na računaru. Tako na primer, ako koristite programe za slanje i prijem elektronske pošte i neko vam pošalje virus, vi prvo morate da kliknete na njega. Međutim, ako vam neko pošalje crva, samo "skidanje" imejl poruke na kompjuter može da ga pokrene, pa crv odmah može da bude poslat na sve imejl adrese iz vašeg imenika.
U to vreme, tek je manji broj ljudi shvatao koliko je bitna bezbednost računara, a još manji broj korisnika interneta je imao neki program za zaštitu, kao što su današnji antivirusi. Upravo zbog toga je Morisov crv mogao da se raširi tolikom brzinom.
Naučnicima sa Univerziteta Perdju i Berkli trebalo je puna 72 sata da zaustave Morisovog crva. U međuvremenu, on je zarazio desetine hiljada računara, što je bilo oko 10 odsto ukupnog broja kompjutera povezanih na tadašnji internet. Trošak uklanjanja virusa iznosio je nekoliko stotina, a u nekim slučajima i nekoliko hiljada dolara po računaru.
Budući da se radilo o ranim danima interneta, javnost nije bila obaveštena od ovom događaju. Pojedinci su se tada brinuli da li i oni mogu da "pokupe" taj crv.
Iako Moris nije imao nameru da uništi internet, šteta koju je napravio njegov program privukla je pažnju nadležnih. Moris je tako postao prvi čovek koji je priveden i izveden pred sud pod tada novim Zakonom o računarskoj prevari i zloupotrebi. Osuđen je na tri godine uslovne kazne zatvora, a morao je i da plati novčani deo od 10.000 dolara.
Robert Tapan Moris je tokom '90-tih godina, postao "dot-com" milioner. Danas radi kao profesor na prestižnom Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT).
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Američka tehnološka kompanija "Meta" počela je da testira novu aplikaciju StoryKit, koja uz pomoć veštačke inteligencije generiše personalizovane priče za decu.
Sve veći broj studenata u Nemačkoj koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, tokom studiranja, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj visokog obrazovanja (CHE).
Mesec je mnogo više od običnog ukrasa na noćnom nebu. Kada bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posledice po Zemlju - uticalo bi na plimu i oseku, klimu i ekosisteme.
Kompanija OpenAI saopštila je da su njeni napredni modeli AI tokom bezbednosnog testiranja samostalno zaobišli ograničenja testnog okruženja, ostvarili pristup internetu i izveli hakerski napad na platformu Hugging Face.
Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir (NASA) saopštila je da planira da potroši nešto više od dve milijarde dolara za razvoj i slanje svemirske letelice na nuklearni pogon na Mars.
Američka svemirska agencija NASA nastavlja prema planu sa misijom Artemis III, zakazanom za 2027, koja je ključni test orbitalnog spajanja modula za sletanje na Mesec, neophodnih za buduća sletanja ljudskih posada.
Sletanja svemirskih letelica na Mesec mogla bi da kontaminiraju drevne tragove koji bi naučnicima mogli pomoći da otkriju kako je nastao život na Zemlji, pokazuje novo istraživanje.
U bolnicama širom SAD pacijenti i osoblje navikli su da viđaju prijateljski nastrojenog belog robota sa jednom rukom, visokog oko 120 centimetara, kako obavlja svoje zadatke.
Meteorit težak više od dva kilograma, koji je pre dve godine probio krov jedne kuće u američkoj saveznoj državi Nju Džersi, mogao bi da rasvetli kakva je drevna voda postojala u Sunčevom sistemu.
Veštačka inteligencija neće nužno potisnuti starije zaposlene sa tržišta rada, ali će od njih zahtevati prilagođavanje i usvajanje novih digitalnih veština kako bi ostali konkurentni.
Članovi posade jednog komercijalnog svemirskog leta prvi put su napravili dijagnostičke rendgenske snimke u orbiti, koristeći uređaj koji bi mogao da unapredi zdravstvenu zaštitu tokom dugotrajnih svemirskih misija.
Zvezde na noćnom nebu vekovima su pratile čovečanstvo, a zahvaljujući savremenim astronomskim otkrićima danas se postavlja jedno od najvećih pitanja - da li pod tim istim zvezdama postoji i vanzemaljski život?
U Šangaju je 29 zemalja, među kojima su Kina, Rusija i Srbija, potpisalo sporazum o osnivanju Svetske organizacije za saradnju u oblasti veštačke inteligencije.
Skoro tri četvrtine mladih u Evropskoj uniji uzrasta od 16 do 24 godine, konkretno 74,6 odsto, ima bar osnovne digitalne veštine, a Srbija je sa 77,1 odsto iznad evropskog proseka, objavio je Evrostat.
Prvo svetsko takmičenje u borbi humanoidnih robota održano je u kineskom gradu Šenžen, a roboti su odmerili snage u udarcima pesnicama i nogama, pa čak i nastavili borbu nakon gubitka delova tela.
Britanski regulator medija Ofkom pokrenuo je istragu o TikToku kako bi utvrdio da li je njegova britanska podružnica propustila ili nastavlja da propušta da zaštiti decu od štetnog sadržaja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar