Košta i da se bankrotira

Prezaduženi građanin Hrvatske će, prema Zakonu o stečaju potrošača koji stupa na snagu 1. januara 2016. godine, moći da pokrene proces ličnog bankrota i za to će morati da plati 170 evra, kako bi o njegovom "materijalnom" životu idućih pet godina upravljao stečajni poverenik.

Prema zakonu, ako dužnik ima manju platu od prosečne plate u Hrvatskoj, onda ne može da mu bude oduzeto dve trećine zarade. Ako je plata ista ili veća od prosečne onda je od "plenidbe" izuzet iznos od dve trećine prosečne zarade. To znači da dužniku, samcu, ako ima minimalnu platu, ostaje najviše oko 1.800 kuna (240 evra).

Prema zakonu, sva imovina koju dužnik ima biće na raspolaganju za podmirenje dugova. Dužnik će tokom procesa bankrota ostati verovatno bez većeg dela imovine (stan u kojem živi se može prodati samo u krajnjem slučaju), ali će nakon pet godina biti izbrisani svi njegovi dugovi. Ministarstvo pravosuđa će u saradnji sa Svetskom bankom uskoro krenuti u kampanju za edukaciju dužnika koji su potencijalni kandidati za lični bankrot, ali i sudija opštinskih sudova, stečajnih upravnika, radnika Finansijske agencije (Fine) i svih drugih zainteresovanih aktera u tom procesu.

Dužnik će za pokretanje procesa ličnog bankrota morati da plati državi 1.300 kuna (170 evra), a ako osoba nema trenutno dovoljno novca za taj trošak, država će taj iznos preuzeti na sebe, ali će ga naknadno naplatiti u procesu bankrota, ako dužnik ima dovoljno imovine i ako se tako odluči u sudskom postupku. Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je to, ipak, samo simbolična naknada u koju ulazi 300 kuna za savetovanje u predstečajnom postupku, a 1.000 kuna za pokretanje postupka pred sudom i da bi iznos bio mnogo veći kada bi se pravila realna kalkulacija.