Vanuatu zabranjuje jednokratne pelene

Mala ostrvska pacifička država Vanuatu objavila je da planira da zabrani upotrebu jednokratnih pelena jer bi se na taj način značajno doprinelo smanjenju zagađenja.
Vanuatu zabranjuje jednokratne pelene
Foto: Pixabay
Takođe, Vanuatska vlada objavila je i da namerava da zabrani plastični pribor za jelo, polistirenske čaše i svu plastičnu prehrambenu ambalažu.
 
Istraživanja su pokazala da jednokratne pelene čine najveći pojedinačni otpad u vanuatskom glavnom gradu Port Vili.
 
"Samo bi eleminacija tog artikla disproporcionalno smanjila plastični otpad", poručila je vlada nacije s 200.000 stanovnika.
 
Vanuatu je jedna od nekoliko tihookeanskih država teško pogođenih efektima klimatskih promena i ponosi se time što je među vodećima u svetu u nastojanju da zaštiti životnu sredinu. Prošle godine bila je jedna od prvih u svetu koja je zabranila jednokratne plastične kese. 
 
Zabrana upotrebe jednokratnih pelena trebalo bi da stupi na snagu 1. decembra ove godine.
 
Jednokratne pelene ekološki su problem jer su obložene nerazgradivom plastikom i sadrže natrijum poliakrilat za upijanje tečnosti. Ujedno, ljudski izmet sadrži okside koji su štetni za životnu sredinu ako ne prolaze kroz kanalizacijske cevi, čime se minimalizuje njihov učinak, a uz to proizvođači pelena doprinose emisiji ugljen dioksida.
 
Ali roditelji ih smatraju mnogo prikladnijim i jednostavnijim za upotrebu od staromodnih platnenih pelena koje je potrebno prati i sušiti.
 
Britanski ministar zaštite životne sredine Majkl Gouv morao je prošle godine da odustane od ideje zabrane jednokratnih pelena pod pritiskom aktivista koji smatraju da bi to bio korak unazad za žene, na koje bi verovatno pao teret pranja.
 
No to nije jedini problem. Proizvodnja pelena velik je biznis. Procenjuje se da ih se godišnje u svetu potroši 500 milijarda.
 
Istraživanje američke kompanije za ispitivanje tržišta "Grand view" pokazalo je da će globalno tržište dečjih pelena s vrednosti od 45 milijardi dolara u 2016. porasti na 64,5 milijarde 2022. godine zbog porasta potražnje u Kini, Indiji i Brazilu.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet