Ako Orban pobedi na izborima: EU sprema pet scenarija

EU razmatra planove za nepredviđene situacije u slučaju da njen dugogodišnji protivnik Viktor Orban osvoji još jedan mandat.
Ako Orban pobedi na izborima: EU sprema pet scenarija
Foto: Beta (Vlada Severne Makedonije)
Zemlje EU razmatraju nekoliko ideja kako da spreče mađarskog premijera i, u nekim slučajevima, bilo kog drugog problematičnog lidera, da poremeti način na koji blok funkcioniše, reklo je 10 diplomata EU za Politiko
 
One uključuju promenu načina glasanja, uskraćivanje većeg finansiranja, pa čak i izbacivanje.
 
"Poštovanje vladavine prava je ključno za pristup fondovima EU", rekao je za Politiko Majkl Mekgrat, evropski komesar za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača kada je upitan o državama koje bi mogle biti pogođene strožim finansijskim kaznama.
Mađarska izlazi na izbore 12. aprila, i dok Orbanova stranka Fides zaostaje za strankom Tisa Petera Mađara za devet procentnih poena, prema anketi Politika Poll of Polls, EU se priprema za scenario u kom Orban pobeđuje.
 
Orban je dugo bio trn u oku EU, nedavno blokirajući zajam za Ukrajinu koji je odobrio u decembru. Za mnoge za stolom EU to je bio prelazak granice. 
 
"Niko ne može da uceni Evropski savet, niko ne može da uceni evropske institucije. Potpuno je neprihvatljivo ono što Mađarska radi", besneo je predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta pred novinarima. 
 
Zatim su usledile optužbe da je Budimpešta održavala kontakte sa Moskvom tokom rata u Ukrajini, i da je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto koristio pauze tokom sastanaka EU da obaveštava svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova.
Ako Orban pobedi na izborima, "skidamo rukavice", rekao je jedan visoki diplomata EU, kome je odobrena anonimnost kako bi mogao slobodno da govori, kao i ostalima u ovom tekstu.
 
"Mnogi misle da je pređena crvena linija [blokiranjem zajma za Ukrajinu] i da nešto mora da se uradi - ali nije jasno šta", rekao je drugi diplomata.
 
"Recimo da će biti obnovljenih i pojačanih diskusija o tome kako se nositi sa Orbanom, pokrećući iskreniju raspravu o tome kako ga tretirati - i možda kreativnije načine", rekao je treći diplomata.
 
Ako Orban zaista pobedi, mišljenja su podeljena o tome da li bi se promenio sa novim mandatom za upravljanje. 
 
"Dovoljno je pametan - jedan od najpametnijih političara u prostoriji u Evropskom savetu - da zna gde su granice", rekao je jedan visoki zvaničnik EU.
 
"Ne mislim da će se promeniti. On je trojanski konj. Suština EU je poverenje - temelj Evrope je zajednički rad", rekao je jedan diplomata.
 
Evo nekih opcija koje se razmatraju ako Orban pobedi sledećeg meseca:
 
1. Promena načina glasanja u EU
 
Jedna opcija je proširenje upotrebe kvalifikovane većine (QMV), koja obično zahteva da 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog stanovništva EU glasa "za" na osetljive oblasti koje trenutno zahtevaju jednoglasnost, kao što su spoljna politika ili elementi dugoročnog budžeta EU, Višegodišnji finansijski okvir (MFF).
 
EU je i ranije morala da bude kreativna sa Mađarskom u tom pogledu. Godine 2023, kada su lideri EU raspravljali o pregovorima o proširenju sa Ukrajinom, kojima se Budimpešta protivi, tadašnji nemački kancelar Olaf Šolc predložio je da Orban napusti prostoriju (pravila EU kažu da se jednoglasnost smatra ispunjenom i ako jedan lider nije prisutan).
 
Zašto bi to moglo da funkcioniše: Tri diplomate su bile posebno glasne u vezi sa ovom opcijom, pri čemu je jedan istakao da postoji sve veća spremnost da se razmotre načini za efikasnije donošenje odluka u EU povećanjem upotrebe QMV.
 
Drugi od trojice diplomata dodao je: "To je nešto za šta se ionako zalažemo, bez obzira na ovaj konkretan slučaj [Orbana]: Ako želite brzo da reagujete, potrebno je više odluka donetih kvalifikovanom većinom."
 
Zašto to možda neće funkcionisati: Napuštanje jednoglasnosti u više oblasti bio bi ogroman potez, jer je zajedničko delovanje svih zemalja EU ključni princip bloka.
 
Pokušaj da se progura kandidatura Ukrajine za članstvo u EU uprkos protivljenju Mađarske, koja je pokrenuta prošlog septembra, nije dobio dovoljnu podršku među državama članicama. Međutim, dva diplomate su rekle da bi novi Orbanov mandat mogao biti podsticaj za ponovno razmatranje takvih predloga.
 
Drugi ostaju skeptični. Jedan diplomata ukazao je na delikatnu ravnotežu u spoljnoj politici između efikasnog donošenja odluka i onoga što države članice i dalje smatraju ključnim aspektom nacionalnog suvereniteta.
 
2. Evropa sa više brzina
 
Opcija koju su pomenule četiri diplomate jeste veća upotreba fleksibilnih formata - od neformalnih koalicija voljnih do pojačane saradnje među manjim grupama zemalja.
 
Zašto bi to moglo da funkcioniše: Format koalicije voljnih "već postoji, do određene mere, posebno u kontekstu bezbednosnih pitanja kada su uključeni Britanci. Ali ne može zameniti EU27 kao forum za razmenu informacija", rekao je jedan diplomata.
 
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je veću upotrebu pojačane saradnje među voljnim državama članicama kako bi se zaobišla jednoglasnost u oblastima kao što je konkurentnost.
 
Govoreći na povlačenju lidera EU u belgijskom selu u februaru, rekla je: "Naša ambicija treba uvek da bude postizanje dogovora među svih 27 država članica. Međutim, tamo gde nedostatak napretka ili ambicije rizikuje da potkopa konkurentnost Evrope ili sposobnost delovanja, ne treba da oklevamo da koristimo mogućnosti predviđene ugovorima kroz pojačanu saradnju."
 
Zašto to možda neće funkcionisati: Iako se Mađarska isključila iz finansijskih aranžmana vezanih za Ukrajinu, zajedno sa Češkom i Slovačkom ona i dalje blokira ove napore. Na primer, za zajam Ukrajini, jedan od zakona koji mora biti odobren pre isplate novca zahteva saglasnost svih država članica.
 
"U slučajevima velike hitnosti, ovo može biti sredstvo, ali se na kraju sve vraća na odluku svih 27", rekao je jedan visoki diplomata.
 
Još dvoje diplomata su kritikovala ove ograničene formate, rekavši da treba da budu izuzeci, a ne nova norma. 
 
"Moramo posmatrati ovo pitanje od slučaja do slučaja, ali ne mislim da imamo interes da Mađarska ne bude za stolom. Mi smo EU i moramo očuvati jedinstvo", rekao je jedan diplomata.
 
3. Jača primena pravila i finansijski pritisak
 
Druga opcija su agresivnije mere prinude, poput uskraćivanja novca iz EU.
 
Predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta izneo je ideju da je Orbanova blokada zajma za Ukrajinu prekršila član 4(3) Ugovora EU, prema kojem države članice imaju obavezu "lojalne saradnje".
 
"Kosta je poslao pismo o tome, ali nikada nije nastavio dalje", podsetio je jedan diplomata, pominjući strah od mešanja tokom izborne kampanje.
 
Visoki zvaničnik Komisije rekao je da je upotreba člana 4(3) moguća. Svako kršenje moglo bi dovesti do postupka za povredu prava, koji bi, ako Sud EU presudi u korist Komisije, rezultirao finansijskim kaznama.
 
Zašto bi to moglo da funkcioniše: Dodatni nivo takozvane uslovljenosti, kada EU ograničava ili suspenduje pristup fondovima kada država krši standarde vladavine prava, već je uključen u predlog Komisije za sledeći dugoročni budžet, koji će se pregovarati pod irskim predsedavanjem Savetom počev od jula.
 
Mekgrat je rekao da bi prema novom MFF predlogu budžet EU podržavao reforme koje jačaju vladavinu prava u državama članicama.
 
"To znači da, ako dođe do kršenja vladavine prava, suspenzija isplata ili blokiranje finansiranja sada dolazi u obzir", rekao je on, ne pominjući konkretno Mađarsku.
 
Zašto to možda neće funkcionisati: Savetnik najvišeg suda EU nedavno je preporučio poništavanje odluke Komisije iz 2023. da odmrzne 10,2 milijarde evra iz kohezionih fondova EU za Mađarsku. Taj potez osporava i Evropski parlament, koji sumnja da je to bila razmena za Mađarsko odustajanje od veta na pitanja Ukrajine. Konačna odluka još nije doneta, ali pokazuje probleme koji mogu nastati kada se sredstva uskraćuju.
 
"Uslovljenost se pokazala prilično efikasnom u prošlosti, ali mora postojati direktna veza sa zloupotrebom fondova EU. Možete zaključati sredstva, ali ne možete samo reći da je to političko pitanje", rekao je jedan diplomata.
 
Budimpešta je već signalizirala da bi stavila veto na svako pooštravanje uslovljenosti vezane za vladavinu prava - ili čak oborila ceo budžet, ako bude potrebno.
 
"Pod novim MFF, ako postoji realna mogućnost da uopšte nećemo imati pristup fondovima EU, zašto bismo bili zainteresovani da prihvatimo takav MFF?", rekao je za Politiko ministar za EU poslove Mađarske Janoš Boka.
4. Suspenzija prava glasa
 
Godine 2018. Evropski parlament je pokrenuo član 7 Ugovora EU, koji omogućava suspenziju prava glasa države članice ako krši vrednosti bloka.
 
Zašto bi to moglo da funkcioniše: Bivši litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelius Landsbergis tvrdio je da čak i samo pokretanje člana 7 može imati efekta. Dok je bio na funkciji rekao je da "čak i guranje člana 7 stvara pritisak na Mađarsku - postali su veoma nervozni."
 
Zašto to možda neće funkcionisati: Parlament je možda pokrenuo član 7, ali je proces zastao jer je za suspenziju prava glasa jedne zemlje potrebna podrška ostalih 26 - a Slovačka se sa tim neće složiti.
 
"Za član 7 potrebna je jednoglasnost - biće teško", rekao je jedan diplomata. Drugi je dodao: "Ne postoji pravi pravni alat. Član 7 može oduzeti pravo glasa, ali svih 26 ostalih bi moralo da se složi. A mogu da zamislim bar jednog lidera koji to ne bi učinio", rekao je on aludirajući na Roberta Fica.
 
5. Izbacivanje iz EU
 
Najdramatičnija - i nerealna - opcija. Nijedna zemlja nikada nije izbačena iz EU i ova tema ostaje tabu.
 
Zašto bi to moglo da funkcioniše: Jedan diplomata ukazao je na komentar objavljen na pravnom blogu koji sugeriše mogućnost prenamene klauzule o izlasku iz EU (član 50, koji je Ujedinjeno Kraljevstvo aktiviralo kada je započelo proces Bregzita) ili drugih pravnih zaobilaznih rešenja da se "izađe iz odnosa sa Mađarskom".
 
Diplomata je rekao da to "nije realno, ali je dobra ideja", dodajući da se "pre nekoliko godina o ovom scenariju govorilo hipotetički - sada se ponovo razmatra."
 
Zašto to možda neće funkcionisati: "Izbacivanje nije predviđeno ugovorima i ne vidim naš interes u tome. Šta bi Mađarska uradila u tom slučaju? Dospela bi u orbitu Rusije", rekao je jedan diplomata. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Turci, vratite se!

    31.03.2026 14:55
    Pročitajte komentare i sve cce vam biti jasno: mi smo uvek (!) na strani zatucanog zla. Trump, Orban, protiv EU, protin UN…
    Deco, bežite iz ove Zatucanije, nemojte utrošiti svoje živote i svoje sposobnosti na ubeđivanje sa kmetovima
  • Urke

    31.03.2026 10:07
    Proces kulture i civilizacije
    Jedan od realnih scenarija je pomoć slobodi u državu koja je južno od severnog suseda, time će se odcepiti i moralna i svaka druga "pomoć", destruktivim elementima ovog stanja.
    Ograditi kao kada je u Austriji pobedila nacionalno orijentisana stranka i time je kočnica spuštena. Evropa i stanovnici mogli su slobodnije da žive.
    Zato, sloboda narodu...pre svega ovde.
  • Mirko

    31.03.2026 09:18
    Možda
    Da kao Tramp napadnete Mađarsku raketama da "demokratski "srušite Mađarsku.Izleda da je Hitler bio mala Maca ,za današnje "borce"za demokratiju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Strani novinar otet u Iraku

Strani novinar otet je u Iraku, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova te države, ali nije iznelo identitet novinara, niti za koga radi.

SAD ponovo otvorile ambasadu u Venecueli

SAD su formalno ponovo otvorile amabasadu u Venecueli, pošto su dve zemlje obnovile pune diplomatske odnose, nakon što je administracija američkog predsednika Donalda Trampa početkom januara svrgnula sa vlasti Madura.

Mladi Nemci masovno odbijaju da idu u vojsku

Vojni rok u Nemačkoj još je dobrovoljan, ali bi uskoro mogao postati obavezan. To je jedan od razloga zbog kojih sve više mladih muškaraca protestuje protiv viojne službe i poziva se na prigovor savesti.

Iran: Ako američki vojnici dođu, spalićemo ih

Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf je poručio Vašingtonu da će, ukoliko izvrše kopnenu invaziju na Iran, američki vojnici biti "spaljeni" i da će biti pojačani napadi na saveznike SAD.